Statistički podaci o ranim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod šećernom repom, sojom, suncokretom i kukuruzom, dok je istovremeno smanjena sjetva pšenice.

Pšenice je zasijano na 141.000 hektara, odnosno 17,5 posto ili 30.000 hektara manje nego u 2023. godini, pokazuju rane procjene površina važnijih usjeva u 2024. godini, koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Rast površina pod kukuruzom i sojom

S druge strane, povećane su površine pod kukuruzom za 2,2 posto u odnosu na godinu ranije, na ukupno 275.000 hektara.

Povećane su i površine pod sojom na 85.000 hektara, što je rast od 10,4 posto, kao i površine pod uljanom repicom na 16 tisuća hektara, kod kojih je povećanje 6,7 posto.

Oko 62.000 hektara površina je pod suncokretom, što je povećanje od 3,3 posto u odnosu na godinu ranije, a 11.000 hektara pod šećernom repom (rast od 37,5 posto budući da je lani tom kulturom bilo zasijano 8000 hektara).

Krumpir posađen na istim površinama kao i lani

Krumpira je posađeno na 7000 hektara, što je identično lanjskim podacima.

Podaci o ranim procjenama o zasijanim površinama za važnije ratarske usjeve odnose se na stanje 1. lipnja. Ti su podaci prve informacije koje objavljuje DZS o stanju zasijanih površina na kraju proljetne sjetve.

HLADAN TUŠ Iz Dabrina ministarstva odbili pomoći seljacima: ‘Cijene diktira tržište…’