Objavljeno u Nacionalu br. 667, 2008-08-25

Uskoro će početi izgradnja nove pruge od Zagreba do Rijeke, vrijedna 15 milijardi kuna, zahvaljujući kojoj će riječka luka postati najvažnije sredozemno čvorište za prijevoz tereta s Dalekog istoka u Europu

Za nekoliko mjeseci počet će gradnja nove željezničke pruge Zagreb – Rijeka. Bit će to najopsežniji infrastrukturni projekt u Hrvatskoj nakon višegodišnje gradnje autocesta, koji ima za cilj u potpunosti iskoristiti geografski položaj Hrvatske i od luke Rijeka stvoriti najvažnije sredozemno čvorište za prijevoz tereta s Dalekog istoka u Europu.

Cijeli je projekt, čiji konačni troškovi izgradnje još uvijek nisu poznati, po nekim stručnim izvorima vrijedan gotovo kao i autocesta Zagreb – Split, no to neće biti problem: iz Europske unije već su stigle najave o velikom zanimanju potencijalnih investitora za novu prugu, o čemu svjedoči i činjenica da je Europska investicijska banka spremna financirati čak 75 posto troškova izgradnje. Nova pruga od Zagreba do Rijeke uopće ne bi koristila staru, već postojeću prugu, nego će biti izgrađeno 160 kilometara sasvim nove dvokolosiječne pruge: na njoj će teretni vlakovi moći voziti do 120 kilometara na sat, a putnički i do 200 kilometara na sat, čime će, primjerice, vožnja od Zagreba do Rijeke trajati manje od jednog sata, a prijevoz tereta iz riječke luke do Budimpešte samo dva sata. Ipak, izgradnja zahtjevne pruge koja će imati čak tri tunela ukupne dužine od tridesetak kilometara, po procjenama stručnjaka, trajat će od pet do sedam godina, što znači da se predviđa da pruga bude potpuno završena tek potkraj 2014. godine.

Usporedno s izgradnjom najopsežnijeg željezničkog infrastrukturnog projekta, što će biti prva nova pruga u Hrvatskoj nakon više od 40 godina, veliki radovi očekuju se i u hrvatskom glavnom gradu: oko Zagreba izgradit će se tzv. željeznički prsten koji će južnim krakom spajati Zaprešić s Dugim Selom. Tako će čitav teretni i tranzitni željeznički promet biti preseljen iz središta Zagreba, čime će se povećati brzina prolaska kroz zagrebačko prometno čvorište, a istodobno i omogućiti veći prigradski putnički željeznički promet. Kad se nova pruga pusti u promet, Hrvatska će postati važno transportno čvorište cijele jugoistočne i srednje Europe, a riječka luka mogla bi preuzeti velik dio teretnog prometa koji trenutačno imaju “konkurenti”, luke u Kopru i Trstu.

Potez od Rijeke prema unutrašnjosti Europe, pogotovo prema europskim metropolama Budimpešti i Beču, danas poznatiji kao paneuropski koridor Vb, odavno je poznat i važan zbog svojega geografskog položaja. Tako je još 1865. izgrađena željeznička pruga Zagreb – Karlovac, a 1873. i pruga Karlovac – Rijeka. Ipak, zbog svoje trase i načina gradnje, ta pruga ukupne dužine 228 kilometara danas više ne može služiti modernim potrebama u teretnom prometu: dok trenutačni kapacitet postojeće pruge Zagreb – Rijeka godišnje iznosi oko 5 milijuna tona tereta, na novoj pruzi, koja ide sasvim drugom trasom koja će biti šezdesetak kilometara kraća, godišnje će se moći prevesti i do 32 milijuna tona tereta. Ideje o izgradnji sasvim nove pruge traju već gotovo 50 godina, od čega je najozbiljniji bio projekt iz osamdesetih, kad se ozbiljno razmatrala mogućnost izgradnje tzv. kupske pruge, koja bi od Zagreba do Rijeke išla iznad postojeće željezničke pruge, no od projekta se u međuvremenu odustalo iz nekoliko razloga. Osim visokih troškova, ta je pruga danas neprihvatljiva i zbog činjenice što bi jednim svojim dijelom prolazila i kroz susjednu Sloveniju. Upravo zbog toga, hrvatski prometni stručnjaci godinama su razrađivali koridor pruge koja bi bila smještena ispod postojeće.

Da postoje najozbiljnije namjere za izgradnju nove pruge Zagreb – Rijeka hrvatska je javnost saznala u svibnju 2007., kad je objavljeno da je Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) pobijedio na natječaju Hrvatskih željeznica za izradu idejnog rješenja pruge od mjesta Botovo pokraj mađarske granice kroz Zagreb pa sve do Rijeke. Tada se direktor IGH Jure Radić obvezao da će njegova tvrtka posao vrijedan 75 milijuna kuna odraditi u roku od godine dana. Do kraja svibnja ove godine taj je posao i završen. Kako ističe Stjepan Kralj, glavni projektant nove pruge i direktor cijelog projekta iz IGH, idejno rješenje zapravo je već gotovo: “Definirali smo glavni koridor u nekoliko varijanti, od kojih smo preporučili optimalnu varijantu. Uz istražne radove, pri kraju je izrada studije utjecaja na okoliš i studija opravdanosti projekta. U tijeku su pripreme za dobivanje lokacijske dozvole, tako da bi radovi mogli početi već na proljeće 2009.”, kazao je Kralj.

Po planovima projektanata u IGH-u, nova bi pruga od Zagreba preko Jastrebarskog išla do Karlovca, a potom bi prolazila pokraj Duge Rese i Ogulina do Josipdola. Nakon toga uslijedila bi najteža dionica, od Josipdola do Novog Vinodolskog preko Velike Kapele, a na tom potezu izgradila bi se čak tri velika tunela: jedan od 9 kilometara, drugi od 14, a treći, koji bi prolazio kroz Vinodolsku dolinu, bio bi dugačak oko 10 kilometara. Nastavak pruge išao bi morskom stranom, pokraj Crikvenice i Kraljevice, i potom bi preko Bakra ulazio u Rijeku. Nastavak te pruge bio bi usmjeren prema Istri i Trstu, odnosno bio bi vezan na alternativne europske transportne koridore.

Stjepan Kralj opisao je prednosti nove pruge: “Postojeća pruga nema više kapaciteta. Rađena je prije sto i nešto godina i dala je svoje. Ima premale radijuse, prevelike uspone, znači stvara prevelike otpore, u eksploataciji je vrlo skupa, ima različite sustave napajanja, pa morate mijenjati lokomotive. Ona jednostavno ne može progutati promet koji već postoji u riječkoj luci ili se očekuje u budućnosti. Kroz 2-3 godine dostići će svoj limit koliko se po njoj tereta može prevesti. Zbog svega toga krenulo se u istraživanje novog koridora, nove pruge koja bi bila na nižim kotama, s mnogo boljim radijusima odnosno zavojima, s manjim otporima, pa bi i vrijeme putovanja bilo znatno kraće a i jeftinija bi bila eksploatacija. To bi bila pruga za mješovit promet, prije svega teretni u 80 posto, a 20 posto putnički. Teretni vlakovi bi mogli voziti oko 120 kilometara na sat, a putnički između 160 i 200 kilometara na sat. Usporedbe radi, valja spomenuti da na postojećoj pruzi vlakovi voze oko 60 kilometara na sat, a na nekim dijelovima 40 ili čak i manje. Velika prednost nove pruge je i to što rješava vezu prema Dalmaciji, jer će na Kapeli biti odvojak prema Splitu, ispred Gospića bi se napravila ta veza, a tom jednom investicijom riješili bi se i riječki i splitski dio kroz najteži dio Hrvatske.”

Dok traju završni radovi na idejnom rješenju, razmatraju se i troškovi tog velikog projekta. O tome je za Nacional izvršni direktor HŽ Infrastrukture Tihomir Lažeta kazao: “Riječ je o velikim troškovima izgradnje cijelog projekta, no s obzirom na to da su i predinvesticijska studija Zagreb – Rijeka i cjelokupna studija Botovo – Zagreb – Rijeka koju radimo po preporuci Europske investicijske banke (EIB) trenutačno u završnoj fazi, ne bih želio iznositi pojedinosti o procijenjenim troškovima izgradnje. Po završetku izrade investicijske studije znat će se preciznije koji je iznos potreban. Nakon toga je stvar procjene i dogovora oko izbora dviju mogućnosti: graditi dulje vlastitim sredstvima ili kraće uz pomoć ostalih izvora financiranja.” Ipak, tijekom srpnja u Zagrebu su boravili bankovni eksperti iz EIB-a koji su danima proučavali cijeli projekt i analizirali ga po etapama.

Po nekim izvorima, nova bi pruga stajala oko 2,2 milijarde eura, odnosno oko 15 milijardi kuna, čime bi se taj projekt po vrijednosti približio najvećem dosadašnjem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj, izgradnji autoceste Zagreb – Split koja je ukupno stajala oko 17 milijardi kuna. Iako je riječ o ozbiljnoj investiciji, već sad je jasno da za novu prugu neće biti problem pronaći sredstva jer su mnogi zainteresirani za investiranje. Kolika je potencijalna vrijednost nove pruge možda najbolje pokazuje podatak da su lani, kad je javno objavljen ugovor o izradi idejnog rješenja, dionice Luke Rijeka u samo jedan dan skočile za gotovo 20 posto.

Riječka luka kao vrata Europe

Izgradnjom nove brze pruge na potezu od mađarske granice do Rijeke, riječka luka dobit će komparativnu prednost nad svim drugim sredozemnim lukama, a jedan od strateških ciljeva bit će da Hrvatska na sebe preuzme barem dio prometa koji s Dalekog istoka preko Sueskog kanala ide prema Europi. “Ako gledate količinu robe koja s Dalekog istoka preko Sueza ide na Gibraltar i okolo preko sjevernoeuropskih luka u Europu, da samo 5 posto toga skrene kroz Jadran, mi bismo trebali još dvije takve pruge. Ako se promet dovuče do Rijeke, to je sedam dana kraće putovanje nego okolo kroz Gibraltar do Rotterdama ili Hamburga”, kazao je Kralj. Sličnu analizu već su lani radili i stručnjaci iz ministarstva Božidara Kalmete. Oni su načinili projekciju troškova transporta novom željezničkom prugom u odnosu na postojeću ili na cestovni transport tegljačima. Tako je zaključeno da bi svaki milijun tona robe na relaciji Rijeka – Zagreb bio jeftiniji 60 milijuna kuna, što bi uz puni kapacitet nove pruge iznosilo 1,8 milijardi kuna uštede godišnje.