U Hrvatskoj je u 2018. godini od ukupno 679 suicida počinjeno čak 59 samoubojstava mladih, odnosno osoba od 15 do 25 godina. Ti alarmantni podaci pokazuju da se sve više mladih osoba osjeća ugroženo, a čak svakom petom adolescentu narušeno je mentalno zdravlje. Svakih 40 sekundi jedna osoba u svijetu izvrši samoubojstvo. Iako se danas sve više govori o nužnosti brige za mentalno zdravlje, statistički podaci, kao i svakodnevno iskustvo, upozoravaju da nismo ni blizu rješenju tog velikog problema. U Zagrebu se, zbog očitog problema među populacijom mladih, posebno srednjoškolaca kao najugroženije skupine, provodi projekt Pogled u sebe. Projekt u svom radu s mladima stavlja naglasak na vršnjačku edukaciju kao metodologiju izbora, pri čemu prethodno educirani studenti drže radionice učenicima srednjih škola. Radionice Pogled u sebe koncipirane su kao ciklus od osam radionica u drugim ili trećim razredima srednjih škola, tijekom kojih učenici s vršnjačkim edukatorima prolaze teme koje su im bliske u periodu adolescencije i odrastanja. Prije uključivanja u projekt svaki student koji održava radionice prolazi dvodnevnu vršnjačku edukaciju koju provode studenti medicine i psihologije. U projekt su uvijek uključeni i psiholog i psihijatar, koji također drže predavanja. U razred ide po dvoje studenata – edukatora koji podučavaju jedan razred kroz svih osam radionica. Oni se nazivaju “peer par”. Svakog drugog tjedna u zagrebačkim školama provodi se po jedna radionica od 45 minuta. Radionice obrađuju različite teme – od identiteta, ljubavi prema sebi do odgovornosti – a naglasak je na mentalnom zdravlju, ne na poremećajima.

Svi dijelovi projekta evaluiraju se i ocjenjuju prema odabranim upitnicima, kako bi se nadzirali kvaliteta i utjecaj radionica na učenike, a vršnjački edukatori prije samog ulaska u škole, kao i tijekom radionica, prolaze redovite supervizije stručnjaka.

Marija Roth, profesorica psihologije u X. gimnaziji, objasnila je moguće razloge takvih šokantnih brojki:

“Kao školska psihologinja imam neka saznanja, što od učenika što od kolega i stručnjaka, o počinjenju samoubojstava mladih osoba, ali moram priznati da me ova brojka mladih koji biraju smrt šokirala. Vjerujem da se jedan broj adolescenata nađe u životnim prilikama u kojima se osjeća bespomoćno, bez mogućnosti izbora u važnim situacijama ili doživljavaju da im je život limitiran. Mislim da razmišljajući o samoubojstvu prvenstveno žele izbjeći nepodnošljivu psihičku bol, a pritom s idejom osobne neranjivosti manje razmišljaju o posljedicama koje taj čin nosi. Razlog našeg uključivanja u projekt Pogled u sebe bio je poboljšanje mentalnog zdravlja mladih kako bi uspješno funkcionirali u školi, obitelji i lokalnoj zajednici. Smatrali smo da se kroz rad s mladim voditeljima, studentima medicine i psihologije, koji su godištem bliže srednjoškolcima, oni lakše mogu otvoriti i dijeliti svoje misli, osjećaje i iskustva.”

Marija Roth pojasnila je da su se radionice održavale u prostorijama škole, na satovima razrednog odjela kroz osam susreta u svih 11 trećih razreda.

’30 posto mladih u Zagrebu osjeća se bezvoljno, njih 14,5 posto barem jednom je ozbiljno razmišljalo o samoubojstvu, a 4,4 posto pokušalo je suicid’, kaže Mirela Šentija Knežević

Što se tiče reakcija učenika, rekla je da su one uglavnom vrlo pozitivne. Rezultate još uvijek nisu dobili, ali vjeruje da će uskoro svjedočiti mentalno zdravim generacijama.

Marija Roth pojasnila je i što učenici očekuju od škole, traže li pomoć i kako škola može pomoći: “Veliki broj učenika prvih razreda koji dolaze u našu školu ne percipira odrasle osobe u školi kao osobe kojima bi se mogli obratiti za pomoć. To saznajem iz razgovora i kroz radionice koje provodim na početku godine u prvim razredima i to čujem kao povratnu informaciju, da je potrebno raditi na odnosu povjerenja i uvažavanja. Veliku ulogu u tome preuzimaju razrednici, a i ostali profesori koji lakše u razredu mogu detektirati neke promjene i prepoznati da se s učenikom nešto događa te uključiti i stručnu službu škole. Smatram da smo se svi i te kako morali prilagoditi današnjim prilikama kako bismo pokazali brigu i podršku za učenike i tako osigurali za njih sigurnu mrežu. Veliku važnost stavljamo na to da učenici upoznaju sebe, da imaju mogućnost otvoreno razgovarati o svojim mislima i osjećajima – pa i o samoubojstvu – a da se pritom osjećaju sigurno i prihvaćeno. Kad su roditelji u pitanju, s većinom roditelja ostvarujemo uspješnu suradnju. Cilj nam je dati do znanja da smo na istoj strani i da to što oni žele za svoje dijete, želimo i mi u školi – da odraste u zdravu osobu koja koristi svoje potencijale i može surađivati sa svojom okolinom.”

Mirella Graffel, Daniel Milošević, Kristina Stamenković, Katarina Skopljak i Lucia Bekić studenti su uključeni u edukaciju srednjoškolaca. Mirella Graffel, ujedno i koordinatorica projekta Pogled u sebe, objasnila je kako rade sa srednjoškolcima i kako vidi porazne brojke o samoubojstvima mladih:

“U projekt sam se uključila jer me isprva privukla tema, mentalno zdravlje, htjela sam naučiti kako se brinuti o mentalnom zdravlju i prihvatiti se sa svim manama i vrlinama te raditi na sebi. Kad sam prošla edukaciju i shvatila koliko je zbilja važna ta tema i koliko možemo pomoći mladima i usmjeravati ih, apsolutno sam se oduševila i morala ugrabiti priliku. Napokon mogu nekome pomoći, dati svoje vrijeme i ljubav. Radionice su oblik vršnjačke edukacije u kojima dvoje studenata, bliski godinama učenicima srednjih škola, nastoje steći povjerenje, jedan neformalni odnos, prijateljsku atmosferu. Radionice su ispunjene zadacima i igrama kroz koje učenike vodimo do zaključka. Neke od tema su ljubav, prijateljstvo, roditelji, komunikacija. Srednjoškolci mogu naučiti pravilno komunicirati, osvijestiti svoj doživljaj sebe i drugih, naučiti više o odgovornosti, povjerenju, ovisnostima, svojim potrebama i željama. Razgovaramo s učenicima, slušamo ih i potičemo ih na razmišljanje o sebi i svom mentalnom zdravlju te ih učimo kako raditi na samoaktualizaciji.”

Mirella Graffel najveće probleme vidi u stigmatizaciji mentalno bolesnih osoba, strahu i sramu zbog raznih problema i poremećaja s kojima se susreću mladi te kasnom traženju pomoći. Istaknula je da često uočavaju probleme s komunikacijom i manjak povjerenja. Što se tiče reakcija, uz primjedbu da će možda zvučati subjektivno, ustvrdila je da su jako zadovoljni. Postižu dobre rezultate, što dokazuju evaluacije, te stječu povjerenje učenika. Roditelji su upućeni u projekt i potpisuju suglasnost o sudjelovanju svog djeteta na radionicama, jer su učenici maloljetni. Gotovo svi učenici sudjeluju u radionicama pa imaju podršku roditelja, što je iznimno bitno. U edukaciji roditelja oslanjaju se na stručne suradnike u školama.

‘Jedan broj adolescenata nađe se u prilikama u kojima se osjećaju bespomoćno, bez mogućnosti izbora ili misle da im je život limitiran’, kaže psihologinja Mirela Roth

Mirella Graffel otkrila je ima li šokantnih situacija ili odgovora te kako se ona s time nosi:

“Uvijek postoje šokantne situacije i odgovori, ali kroz edukaciju smo naučeni kako se s njima nositi, no kada se dogodi situacija s kojom nam se teško nositi, uvijek se možemo obratiti svojim supervizorima. Osobno dobro razmislim o konkretnoj situaciji ili problemu te pričekam s reakcijom, porazgovaram s kolegicom edukatoricom te proslijedim pitanje i zabrinutost voditeljima projekta ako je potrebno. Nastavljamo s provedbom radionica, ali i širenjem projekta na više škola, povećavamo broj radionica za studente u suradnji s projektom Zdravo sveučilište, a nadamo se započeti provoditi radionice i u domovima za nezbrinutu djecu.”

Mirela Šentija Knežević, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, detaljnije je predstavila ružnu statistiku o samoubojstvima mladih u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2018. godine u Hrvatskoj bilo je deset slučajeva samoubojstava izvršenih u dobi od 15 do 19 godina te 59 slučajeva od 15 do 29 godina. Ukupan broj izvršenih samoubojstava u 2014. godini bio je 722 slučaja, 2015. godine 739, 2016. godine 683 slučaja, 2017. godine 635 slučajeva te u 2018. godini 679 slučajeva samoubojstava.

“Budući da su adolescenti relativno zdrava i minimalno ugrožena populacija, zbog razvojnih karakteristika, najznačajniji uzroci smrtnosti u tom razdoblju su, na prvome mjestu, razne nezgode te na drugom mjestu samoubojstva. Isto tako, važno je istaknuti da to razvojno razdoblje obilježava i usvajanje rizičnih ponašanja, nezdravih navika poput konzumacije alkohola, pušenja, psihoaktivnih tvari i slično, što može imati značajne zdravstvene posljedice na život adolescenata, uključujući i prijevremenu smrt. Referentno istraživanje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta provedeno na reprezentativnom uzorku od 4821 učenika iz 25 zagrebačkih srednjih škola, u okviru projekta ‘Pozitivan razvoj adolescenata Grada Zagreba: analiza stanja’, pokazalo je da se tužno i bezvoljno tijekom perioda od dvaju tjedana osjećalo gotovo 30 posto mladih, njih 14,5 posto barem jednom u životu ozbiljno je razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 9,4 posto izradilo je plan suicida te njih 4,4 posto izvještava da je pokušalo suicid. Ono što domaća istraživanja još pokazuju jest da gotovo svi studenti imaju blaže psihičke tegobe i poremećaje, većinom vezane uz slabo nošenje sa stresom – tjeskobu, napetost, sniženo raspoloženje – a njih 25 posto ima dugotrajnije, ozbiljnije smetnje, većinom anksiozne i depresivne poremećaje. Studijski centar za socijalni rad proveo je istraživanje sa srednjoškolcima u Hrvatskoj, a rezultati ukazuju na značajnu prisutnost autoagresivnog ponašanja te internaliziranih i eksternaliziranih problema kod srednjoškolaca, pogotovo kod učenika trogodišnjih strukovnih škola. Pokazalo se i da je najveća razina internaliziranih i eksternaliziranih problema prisutna kod učenika tijekom prvih razreda srednje škole. Važnost ranijih životnih iskustava neupitna je za kasniji život pojedinca. Ako su ta iskustva u dječjoj dobi štetna, vrlo često mogu biti indikativna za kasnije promjene i teškoće koje se javljaju kroz život. Iskustvo proživljavanja nepovoljnih životnih događaja u djetinjstvu povećava vjerojatnost nasilnih ponašanja prema samima sebi u odrasloj dobi. Osobe s takvim iskustvom često imaju tendenciju samoozljeđivati se, kao i pokušati suicid, a naposljetku ga i počiniti. Nepovoljni životni događaji, neovisno o kojoj se vrsti radilo, povećavaju rizik za pokušaj suicida. Povećanjem broja takvih negativnih doživljenih iskustava, povećava se vjerojatnost psihijatrijskih problema kao što su suicidalni način razmišljanja, veći broj pokušaja suicida, ranija dob prve hospitalizacije uslijed psihičkih teškoća, PTSP, shizofrenija i slično”, rekla je Mirela Šentija Knežević.

Rezultati istraživanja sa srednjoškolcima u Hrvatskoj ukazuju na značajnu prisutnost autoagresivnog ponašanja, posebno kod učenika trogodišnjih strukovnih škola

Vjekoslav Jeleč, pročelnik zagrebačkoga Gradskog ureda za zdravstvo, istaknuo je da je taj ured, uvažavajući najnovije znanstvene spoznaje hrvatskih stručnjaka koje govore o sve složenijim problemima djece i mladih u Zagrebu, razvio niz preventivnih programa za djecu i stručnjake te roditelje. Osim toga, da bi se odgovorilo na taj javnozdravstveni problem, važno je primjenjivati multidisciplinarni pristup u radu s osjetljivom populacijom te sustavno ulagati u prevenciju.

“Primjeri dobre prakse u području zaštite i očuvanja mentalnog zdravlja koje smo razvili i koji se provode, jesu projekt Osjećam, projekt Pogled u sebe, prevencija vršnjačkog nasilja kroz projekt Nije cool biti bully te analiza utjecaja modernih tehnologija na mentalno zdravlje djece, a provode se u suradnji s Poliklinikom za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Poliklinika predstavlja svjetski primjer izvrsnosti u zaštiti zdravlja djece izložene vršnjačkom i obiteljskom nasilju. Grad Zagreb pokrenuo je i brojne preventivne projekte u suradnji sa Psihijatrijskom bolnicom Sveti Ivan. U toj bolnici osnovali su i Dnevnu bolnicu za liječenje ovisnosti o internetu i videoigricama. Psihijatrijska bolnica za djecu i mlade također je specijalizirana gradska ustanova za dijagnostiku i liječenje psihičkih poremećaja djece i mladeži do 18 godina”, rekao je Vjekoslav Jeleč.

Naveo je da je 2017. godine Grad Zagreb osnovao i Centar za zdravlje mladih, u kojem se besplatno i bez uputnice provode intervencije u skladu s individualnim potrebama djece i mladih te članova obitelji u obiteljskom postupku. Projekt Pogled u sebe pokrenut je prije više od četiri godine, a po uzoru na Zagreb počeo se provoditi i u Osijeku, Splitu i Rijeci. Pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo rekao je da je do sada kroz radionice vršnjačke edukacije u sklopu projekta Pogled u sebe obuhvaćeno više od 2500 učenika te tristotinjak studenata koji su prošli edukaciju i vodili radionice za učenike drugih i trećih razreda srednjih škola.

“Edukatori su studenti fakulteta medicine, psihologije, socijalne pedagogije, socijalnog rada i logopedije. Projekt je do sada za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici osvojio i više nagrada, među kojima su Rektorove nagrade za društveno koristan rad 2017. godine i 2019. godine, te je predstavljen na Međunarodnoj Generalnoj skupštini IFMSA (International Federation of Medical Students Association) u kolovozu 2016., gdje je ušao među prvih deset projekata u svijetu te osvojio drugo mjesto. Do sada su održana četiri uspješna simpozija, jedan baš krajem studenoga, koja su obuhvatila više od 1500 sudionika, djelatnika u zdravstvenom, obrazovnom i socijalnom sustavu koji se u svakodnevnom radu susreću s pitanjima i temama mentalnog zdravlja djece i mladih. Zaključci ovogodišnjeg simpozija i dalje ističu važnost sustavne edukacije te razvoja kompetencija svih dionika u sustavu zaštite mentalnog zdravlja mladih. Nadalje, kroz razvoj međusektorske suradnje potrebno je unaprijediti protok informacija među dionicima te omogućiti brze i učinkovite intervencije. Poseban naglasak ove godine stavljen je na potrebu povećanja stručnih kapaciteta kroz dodatno zapošljavanje stručnih suradnika u školama, kako bi profesionalna pomoć bila dostupna svakom učeniku, bez obzira na to koju školu polazi i u kojem se dijelu Hrvatske nalazi. Također, potrebno je povećati i zdravstvene kapacitete raspisivanjem dodatnih specijalizacija ili subspecijalizacija dječje i adolescentne psihijatrije. U informiranju javnosti poseban naglasak potrebno je staviti na štetnost i ozbiljne posljedice konzumacije marihuane i drugih psihoaktivnih tvari, kako bi se u široj javnosti osvijestila njihova uloga u pokretanju mentalnih poremećaja”, zaključio je Vjekoslav Jeleč.