Objavljeno u Nacionalu br. 445, 2004-05-25

Prema projektu tima okupljenog oko splitskog arhitekta Srđana Šegvića, uz šest najvećih prometnih čvorišta na autocesti Zagreb-Split, u blizini Karlovca i u zaleđu Splita i Zadra, uskoro će početi gradnja osam industrijsko-poslovnih zona u koje će zainteresirane tvrtke uložiti nekoliko milijardi kuna

Vlada Ive Sanadera odlučila je napraviti veliki korak u realizaciji projekta stvaranja gospodarskih zona uz trasu autoceste Zagreb-Split. Nakon vrlo pozitivnih iskustava i financijskih rezultata koje već donosi Dugopolje, prva hrvatska industrijsko-poslovna zona na čvorištu autoceste u zaleđu Splita, Vlada je poticanjem izrade projektne dokumentacije odlučila podržati izgradnju još osam industrijsko-poslovnih zona na šest lokacija. I to u blizini Karlovca te zaleđu Zadra i Splita, neposredno uz najveća čvorišta autoceste, čija izgradnja na dionici od Zadra do Splita svakodnevno napreduje. U izradi cjelovitih projekata novih poslovnih zona Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva oslonit će se na iskustvo splitskog diplomiranog inženjera arhitekture Srđana Šegvića i radnog tima okupljenog oko ovih projekata.

NAČIN FINANCIRANJA Vlada će općinama dati na upravljanje zemljište na kojem će investitori putem javnog natječaja kupovati parcele i tim novcem financirati infrastrukturu ARHITEKTONSKI STIL POSLOVNIH ZONA Područja uz cestu bit će oplemenjena hortikulturnim pojasom, a u zonama je primijenjen sustav oktogonalnog urbanizma CESTOVNA INFRASTRUKTURA Ceste unutar zona dimenzionirane su za šlepere, a unutar svake parcele predviđen je parkingDugopolje, gospodarsko-poslovno-stambena zona u nekada siromašnom selu Dalmatinske zagore, u kojoj je 90 respektabilnih tvrtki spremno u izgradnju svojih pogona i objekata uložiti 7 milijardi kuna, također je projekt arhitekta Srđana Šegvića i načelnika Općine Dugopolje Zlatka Ževrnje, začetnika modela koji bi mogao preporoditi hrvatsko gospodarstvo i osigurati egzistenciju nerazvijenim područjima kroz koje prolazi autocesta. Srđan Šegvić i njegova tvrtka “Arching” već su počeli izrađivati opsežnu projektnu dokumentaciju za nove industrijsko-poslovne zone u Bosiljevu, Stankovcima, Benkovcu, Poličniku, Škabrnji i Dugopolju-Podi. Tako će poznati arhitekt, nećak karizmatičnog hrvatskog arhitekta profesora Nevena Šegvića iz splitske graditeljske obitelji Šegvić, koja ima zapaženo mjesto u hrvatskoj arhitekturi, osim po nizu urbanih vila, poslovnih zgrada, banaka i hotela duž jadranske obale, biti zapamćen kao prvi hrvatski projektant gospodarskih i poslovnih zona.

Srđan Šegvić je koordinator stručno-tehničkog tima za izradu dokumentacije industrijsko-poslovnih zona na područjima uz autocestu Split-Zagreb. Pod okriljem “Archinga” Šegvić je okupio vrsni tim elektroinženjera, inženjera strojarstva, prometa, građevine, elektronike, hidrogradnje. “U ovom trenutku pri završetku smo izrade detaljnog plana za veliku poslovnu zonu Bosiljevo nedaleko od Karlovca, unutar kojega se na glavnom čvorištu autoceste Zagreb-Split i račvanju odvojaka za Split i Rijeku namjeravaju izgraditi dvije industrijsko-poslovne zone, a u tijeku je izrada detaljnog plana za poslovnu zonu Stankovci pokraj Benkovca, i desetak kilometara od jadranske obale”, istaknuo je arhitekt Šegvić. “Za novu zonu Dugoplje-Podi zapad, dvije poslovne zone Šopot i Veljane u blizini Benkovca te poslovne zone Škabrnja i Poličnik u blizini Zadra radimo na idejnoj koncepciji. Postupak izgradnje poslovnih zona na potpuno neatraktivnim terenima i kamenjaru nadomak autoceste”, objasnio je Srđan Šegvić, “pokreću općine koje od države traže objedinjavanje vlasništva nam zemljištem, koje je državno, općinsko ili vlasništvo Hrvatskih šuma.

Vlada svojom odlukom daje općinama zemljište na upravljanje, određuju se granice zona i osiguravaju prva poticajna državna sredstva za izradu dokumentacije. Nakon toga započinje naš dio posla, s geodetskim snimanjem cijele zone, potom i izradom idejne koncepcije prometne mreže. Komunalno opremanje zone obuhvaća izgradnju asfaltiranih prometnica i pješačkih staza, kanalizaciju za prihvat otpadnih i oborinskih voda, elektroenergetsku mrežu, javnu rasvjetu i telefonsko-kabelske linije. U modularnom sustavu formiramo zemljišne čestice od 1000 do 100.000 četvornih metara površine. Ali svakoj pravilnoj čestici, najčešće površine 6000-8000 četvornih metara, na kojima je izgrađenost 40 posto, a razmak između svih objekata najmanje osam metara, osiguran je izravan pristup prometnici. U trasu svake prometnice ugrađuje se kompletna infrastruktura, voda, električna energija, telefon, a sustav prometnica, ovisno o željama investitora, omogućava spajanje više parcela u jednu i formiranje podzona”, istaknuo je arhitekt Šegvić, koji posebnu pozornost posvećuje urbanom dizajnu industrijsko-poslovnih zona.

“Hortikulturnim pojasom oplemenjujemo područje uz cestu, ograde između parcela su jednoobrazne, radimo na urbanom dizajnu vanjske rasvjete i pješačkih zona unutar poslovnih zona u kojima središnje mjesto zauzimaju veliko parkiralište, restorani, hotel i moteli. Primjenjujem sustav oktogonalnog urbanizma i svugdje predviđamo jako puno zelenila”, napominje Srđan Šegvić, čiji projekti uključuju i rješenja za izgled pročelja pojedinih objekata. Šegvićev tim koordinira izradu svih projekata od idejne koncepcije do detaljnog projekta zgrade, ceste ili kanalizacije. Nakon izrade detaljnih urbanističkih planova na redu su infrastrukturni projekti ovisno o interesu poduzetnika. Sve ceste unutar zona jako su dimenzionirane jer su predviđene za šlepere. Unutar svake parcele predviđen je parking. Općine same financiraju izgradnju zone, odnosno zona se gradi novcem zainteresiranih investitora koji preko javnog natječaja kupuju parcele. Investitori pune općinski proračun preko komunalne naknade, a općine iz tih sredstava dovršavaju infrastrukturu i zajedničke sadržaje zone.

“Tako u prvoj fazi financiranjem izrade dokumentacije izgradnju industrijsko-poslovnih zona izravno pomaže država, u čijem je proračunu za tu namjenu ove godine predviđeno 50 milijuna kuna. Potom zona kroz zainteresirane ulagače, koji na parcelama predviđaju svoje proizvodne ili prerađivačke pogone, gradi samu sebe, pri čemu se otvaraju nova radna mjesta, zapošljavaju nezaposleni i grade javni sadržaji, poput sportskih dvorana i terena, stanova ili kuća namijenjenih obiteljima radnika zaposlenih u zoni. Sve to potiče razvoj i opstanak u slabo razvijenim područjima Zagore ili Like”, rekao je Srđan Šegvić. I doista, u Bosiljevu, Stankovcima ili Benkovcu naći će se mali obrti, staklari, proizvođači inox galanterije, drvoprerađivači, prodajni centri i skladišta “Studenca” ili “Brodomerkura”, ali i elektronički pogoni za proizvodnju transformatora.

Kad u potpunosti bude gotova industrijsko-poslovna zona Bosiljevo, prostirat će se na površini od 110 hektara i biti podijeljena u dva dijela. Prvi sjeverno od autoceste A1, uz čvorište “Bosiljevo 1”, te drugi neposredno uz interregionalni čvor “Bosiljevo 2”, u kojem se odvajaju autoceste prema Rijeci, Splitu i Zagreb. “Od države smo za otkup zemljišta i izradu dokumentacije dobili 500.000 kuna, od Karlovačke županije još 400.000 kuna. U prvoj fazi predviđamo da će gospodarska zona Bosiljevo biti smještena na 70 hektara”, kazao je načelnik Općine Bosiljevo Josip Korenić, zadovoljan jer je pri kraju izrada detaljnog urbanističkog plana. “Vjerujemo da je Bosiljevo na idealnoj poziciji. Naša industrijsko-poslovna zona ima veliku prednost pred drugim lokalitetima jer je točno na križanju svih cestovnih pravaca iz Zagreba prema Splitu i Rijeci, vrlo blizu graničnom prijelazu Pribanjci, odnosno hrvatsko-slovenskoj državnoj granici. Bosiljevo je ozbiljna investicija, koju ćemo razvijati po etapama, sukladno prodaji parcela i interesu investitora”, naglasio je načelnik Korenić.

Prema godišnjem planu ulaganja u projekte, otkup zemljišta, uređenje okoliša, izgradnju cesta i prilaza, odvodnju, uvođenje struje, vode i plina, u zonu Bosiljevo do 2006. općina će investirati oko 80 milijuna kuna. Znatno veća ulaganja bit će investicije zainteresiranih investitora. “Već sada postoje ozbiljne najave stranih i domaćih tvrtki, kojima je industrijsko-poslovna zona Bosiljevo privlačna i zato što će svega 500 metara od sjeverne granice te zone proći i koridor nizinske željezničke pruge Zagreb-Rijeka. Interes za kupnju parcela najavili su Ina, Autocesta Rijeka-Zagreb, odnosno HEP, koji bi ovdje sagradio veliku trafostanicu. Općina Bosiljevo odmah je spremna ustupiti zemljište za takvu investiciju”, naglasio je Korenić. On je uvjeren da će unutar industrijsko-poslovne zone Bosiljevo, kad 2006. bude u potpunosti završena, novo zaposlenje naći oko 200 mladih ljudi s područja Bosiljeva, ali i Ogulina, Duge Rese i Vrbovskog.

“Mi nismo na moru, nemamo mogućnosti razvijati poljoprivredu, ali Stankovci su gotovo idealno područje za izgradnji industrijsko-poslovne zone”, istaknuo je načelnik Općine Željko Baradić. “Iako smo blizu Benkovca, od jadranske obale smo udaljeni svega 10-ak kilometara, nadohvat su nam i Zadar i Šibenik. Ubrzanom izgradnjom autoceste, prepoznali smo svoju razvojnu priliku u izgradnji industrijsko-poslovne zone.” Stankovačka zona Crljenik udaljena je četiri kilometra od trase autoceste i do nje će se stizati s čvorišta Pirovac. U prvoj fazi imat će površinu od 35 hektara. “Započinjemo s 48 parcela prosječne površine 5000 četvornih metara i već dobivenim pismima namjere 26 velikih hrvatskih investitora. Na tome nećemo stati. Svega pet kilometara od zone prolazi jadranska magistrala, a kroz zonu prolazi i cesta D1. Želimo u trokutu triju prometnica sagraditi veliku gospodarsku zonu površine 250 hektara. Iako je pri kraju izrada detaljnog urbanističkog plana, problem nam je vlasništvo nad zemljištem i sporost državnih ureda u prebacivanju vlasništva s države na općinu”, pojasnio je Baradić.

U Stankovce već želi ulagati 26 ulagača iz cijele Hrvatske tako da su 24 hektara prve faze ove zone načelno prodana, a Baradića posebno veseli to što će otvarati prije svega proizvodne pogone. “U zoni Stankovci 80 posto ulaganja je u proizvodnju, a 20 posto u trgovinu ili usluge. Primjerice, ističem da u Stankovcima ‘Beton’ iz Lučkog želi proizvoditi betonsku galanteriju, zaposliti ovdje 50 radnika, i stvoriti središte za opskrbu cijele Dalmacije tim proizvodima. Velika šibenska stolarija ‘Gojanović’ želi cijelu svoju proizvodnju sa 60 zaposlenih izmjestiti u Stankovce i otvoriti 40 novih radnih mjesta. Svoj interes najavili su i talijanski proizvođači. U prvoj fazi industrijske zone zaposlit ćemo oko 250 radnika. Nadamo se da će se brzo pojaviti ulagači koji će htjeti izgraditi motel i restorane unutar zone, jer smo u zaleđu Vodica, Pirovca i Murtera.”

Dok se u Škabrnji predviđa izgradnja poduzetničke zone Marinovac na 10 hektara, u Poličniku bi trebale biti izgrađene čak tri industrijske zone na 110 hektara, od kojih je zasad predviđena jedna, na području Grabe površine 25 hektara. Ni Dugopolje i načelnik Zlatko Ževrnja ne žele stati. Kao i u slučaju Poličnika i Škabrnje, arhitekt Srđan Šegvić i tim “Archinga” radi na idejnoj koncepciji i uređenju druge faze gospodarske zone Dugopolje-Podi zapad, koja će se prostirati na novih 70 hektara. Na budućnost misli i grad Benkovac. “U prostornom planu predvidjeli smo nekoliko lokacija za industrijsko-poslovne zone, ali dvije su nam prioritet”, ističe gradonačelnik Benkovca Branko Kutija. “I to zona Šopot uz samo čvorište autoceste Zagreb-Split i zona Veljane, na čvorištu autoceste Zadar 2, prije svega zbog povezanosti s trajektnom lukom Gaženica u Zadru. Pri kraju je izrada idejnog rješenja, a detaljni urbanistički plan uređenja sa svom dokumentacijom za obje zone očekujemo do kraja ljeta”, istaknuo je Kutija i upozorio na stvaran problem:

“Još uvijek u Benkovcu, Stankovcima i Škabrnji nije reguliran status zemljišta. Ono je sada vlasništvo Hrvatskih šuma. Da bi nakon provedenog geodetskog snimanja i pretparcelizacije u katastru kao novi vlasnik bio upisan grad ili općina, potrebno je da Središnji ured za upravljanje imovinom, u ime države, da svoju suglasnost. Središnji ured kasni pa smo prije nekoliko dana uputili zajedničku zamolbu premijeru Sanaderu da Središnji ured obavi svoj dio posla, kako se ne bi dovodili u pitanje Vladini i naši projekti”, napomenuo je Kutija, gradonačelnik Benkovca u kojem je 10.000 stanovnika, 2500 zaposlenih i 700 nezaposlenih osoba. “Izgradnjom autoceste i industrijsko-poslovnih zona u Benkovcu ćemo za pet godina nezaposlenost svesti na tri posto”, optimističan je Kutija. I u benkovačkim gospodarskim zonama dominirat će proizvodni pogoni. “Sa zonom Veljane, primjerice, otvaramo prostor za proizvodnju betonske galanterije i eksploataciju kamena, jer na svom području imamo sedam živih kamenoloma s asfaltnim bazama”, dodao je Kutija. “Svjesni smo da je izgradnja industrijsko-poslovnih zona uz autocestu Zagreb-Split-Dubrovnik postala najveći hrvatski poslovni projekt”, istaknuo je arhitekt Srđan Šegvić.

Diplomirani inženjer arhitekture Srđan Šegvić dosad se posebno iskazao u projektiranju urbanih vila i jadranskih hotela, poput onih u Segetu i Podacima. Projektirao je i novi izgled dubrovačkog hotela “Bellevue”, a sad radi na adaptaciji stare škole u Cavtatu u hotel, u vlasništvu “Jadranskih hotela” Gorana Štroka. Uspješno je vodio projekt obnove zgrade Hrvatske gospodarske komore u Splitu, projektirao je novi Renaultov prodajni centar u Splitu, koji je pred otvaranjem, a po njegovu projektu se radi i adaptacija i redizajn robne kuće “Maja”, u Marmontovoj ulici u Splitu, uz barokni bedem, te upravna zgrada Privredne banke na splitskim Gripama na kojoj radovi počinju sljedeći tjedan.