Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području na kojem se godišnje bilježe tisuće potresa. U prosjeku četiri od njih dovoljno su jaka da prouzroče štetu, a povremeno se dogode i takvi koji prouzroče veliku štetu i gubitke.

Ljudi ga se boje, ne može se predvidjeti, ali s potresom je moguće sigurno živjeti. Stoga su se istraživači s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, u suradnji s norveškim kolegama, upustili u ispitivanje potresom ugroženih područja i razvijanje alata koji će društvo učiniti otpornijim na utjecaj snažnih podrhtavanja tla.

Glavna svrha projekta “Geofizičko-seizmološka istraživanja potresom ugroženih područja u RH i razvoj atenuacijskih relacija predviđanja seizmičkog gibanja tla – CRONOS” jest učiniti hrvatsko društvo otpornijim na utjecaj snažnih potresa, stoji u opisu projekta.

Osnovni ciljevi Projekta CRONOS su olakšati razvoj i modernizaciju procjene potresne opasnosti Hrvatske te steći znanja i razviti alate, primjerice ažurirane karte i modele, za razvoj pravila za umanjivanje potresne ugroženosti.

To će se postići unapređenjem znanstvene infrastrukture, povećanjem kapaciteta i tansferom znanja, uključujući i komunikaciju s donositeljima odluka na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te međunarodnu istraživačku suradnju.

Projekt će pomoći poboljšanju seizmološke znanstvene zajednice u Hrvatskoj i Norveškoj te jačanju bilateralne suradnje i prijenosa znanja.

“Prikupljanjem znanja o samoj strukturi površinskih slojeva i procjenom potresne opasnosti možemo uvoditi mjere za protupotresnu gradnju i detektirati zgrade koje potencijalno moramo ojačati”, istaknula je voditeljica projekta prof.dr.sc. Snježana Markušić u razgovoru za HRT.

Stoga se, radi bolje procjene opasnosti, a time i smanjenja ugroženosti, trebalo pozabaviti – i izvorima, i učincima potresa.

Sjeverna i Srednja Dalmacija među seizmički najaktivnijim hrvatskim područjima

“Ono što mi želimo je dati sliku opasnosti nekog područja što je kasnije ulazni parametar i građevinarima i ostalim strukama koje će izgradnjom prevenirati ugroženost na tom području”, kaže suradnica na projektu Iva Lončar.

A među seizmički najaktivnijim hrvatskim područjima svakako su sjeverna i srednja Dalmacija. Pa tako i grad Sinj. Na čijem je području, u okviru projekta, provedena seizmička mikrozonacija.

“Nije svejedno gradite li na stijeni, pijesku ili slično. Isto tako treba paziti koju visinu kuća, zgrada koju gradite ima na tom području da biste znali prilagoditi tom tlu”, istaknuo je doc.dr.sc. Davor Stanko.

Time će planiranje građevinskih zahvata biti kvalitetnije, hitne službe pripravnije, a stanovništvo sigurnije.

Projekt CRONOS vrijedan je više od 2 milijuna i 100 tisuća eura te traje do kraja travnja. Sufinancira ga Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dok je 85 posto novca osigurano iz Norveškoga financijskog mehanizma.