Projekt Besplatne elektroničke knjige premašio je krajem prošle godine četiri milijuna korisnika, nakon 20 godina rada i gotovo 300 naslova, od kojih je više od 250  suvremenih hrvatskih autora, no njihove uspjehe ne prati stabilno financiranje.

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima ističe kako im dosadašnja postignuća, kao i činjenica da je još prošle godine ono bilo korisnik institucionalne potpore Zaklade “Kultura nova”, ne osiguravaju stabilno financiranje projekta.

Kažu da je ovogodišnju aplikaciju ta ista Zaklada odbila, obrazloživši kako “samo uređivanje knjiga u različitim elektroničkim formatima (…) nije samo po sebi dovoljno da bi na jasan način odgovorilo na (…) potrebe same čitalačke publike”, a što je, kažu, u potpunoj suprotnosti s podacima o čitanosti objavljenih naslova, a definitivno i u potpunoj suprotnosti s Nacionalnom strategijom poticanja čitanja među čijim je ciljevima i razvoj repozitorija s besplatnim sadržajima, što ovaj projekt i jest.

Obrazloženje i odluku o nefinanciranju smatraju potpunim zanemarivanjem činjenice da projekt nije važan samo čitateljima, već i domaćim autorima koji tako dolaze do novih čitatelja, a njihov rad biva honoriran.

“Sve ovo samo još jednom pokazuje koliko je u Hrvatskoj teško voditi i financirati čak i iznimno uspješne projekte u kulturi, čak i kad su istodobno i orijentirani na korisnike i usklađeni s ključnim dokumentima kao što su nacionalne strategije, jer će to na nekim natječajima za financiranje udruga u kulturi biti proglašeno promašajem i razlogom da projekt ne bude financiran”, naglašavaju.

Vjeruju kako bi hrvatskom kulturnom sektoru “svakako pomoglo usklađeno djelovanje važnih institucija koje skrbe o kulturi, jer bi se tada lakše ostvarivali sinergijski efekti koji bi istovremeno osnaživali i autore i publiku, ali i udruge i umjetničke organizacije koji između autora i publike posreduju kulturne i umjetničke sadržaje”.

O tome koliko je projekt važan autorima i čitateljima u njihovom priopćenju govore i neki od istaknutijih suvremenih hrvatskih pisaca.

Edo Popović, čija su dva naslova dosad objavljena u projektu BEK, “San žutih zmija” i “Izlaz Zagreb jug”, kaže da će vrlo rado dopustiti da ondje bude objavljen svaki njegov naslov, prije svega zato što mu je stalo da njegove proze pronađu što više čitatelja. “U vremenu kad interes za književnost jenjava i kad su novčanici sve tanji, mogućnost da se besplatno dobiju književna djela suvremenih autora naprosto je fantastična. Ne znam bolji način za poticanje književnosti i kulture čitanja”, naglasio je.

Po riječima Ivane Bodrožić, Besplatne elektroničke knjige jedan je od istinski vrijednih i kulturno važnih projekata na domaćoj sceni za razliku od mnogih koji niti ostavljaju traga, niti djeluju u skladu s vremenom u kojem živimo, a osobito u zadnje dvije i pol godine kada su, osim cjepiva i zdravstvenih radnika, mnoge spasile upravo knjige.

“Nečuvenim i potpuno antivizionarskim” smatra takvom projektu uskratiti financiranje, pogotovo u svjetlu poražavajućih statistika o navikama čitanja te je posve u suprotnosti s proklamiranom službenom politikom poticanja čitanja.

Marko Pogačar ističe važnost iskazanog interesa za objavljivanje naslove u okviru projekta, interesa koji eksponencijalno raste činjenicom njihove besplatne, a k tome posve legalne, trenutačne i tehnički besprijekorno izvedene dostupnosti.

“Kao autoru, važno mi je prije svega, ako ne i isključivo to da se moje knjige čitaju. Čak i ekonomski, iako stavljanje knjiga na besplatno raspolaganje djeluje kao izbijanje novca iz vlastitog džepa, stvar itekako ima cost-benefit smisla”, ocijenio je, dodavši da podaci pokazuju da se internetska dostupnost različitih vrsta tekstova, pogotovo ukoliko iste popularizira, pozitivno odražava na prodaju fizičkih knjiga.

Marijana Radmilović ustvrdila je kako je u okviru projekta besplatnih elektroničkih knjiga objavljena i njezina zbirka pjesama “Bolest je sve uljepšala” koja nije dostupna u knjižnicama i knjižarama, ali se raznim kanalima dijelila među čitateljima, a i stekla svojevrsni kultni status među pjesnicima mlađe generacije te ostavila značajan trag.

Kao pjesnikinja, čitateljica, a osobito kao profesorica hrvatskoga jezika i književnosti ocijenila je kako je ta platforma iznimno značajna za popularizaciju knjige i čitanja, te zahvaljujući njoj svoje učenike može upoznati sa suvremenom književnom scenom i na koju se u velikoj mjeri oslanja provodeći nastavu po novom kurikulu Škole za život.

Rekordan 31 objavljeni naslov u prošloj godini

Tijekom 2021. u okviru projekta objavljen je rekordni 31 novi naslov, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta od objavljenih 298 dostupno 264 naslova.

Prošlogodišnji naslovi objavljeni su uz financijsku potporu Grada Zagreba, Grada Rijeke i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Prema podacima servisa Google Analytics, u istom razdoblju mrežne stranice projekta zabilježile su 243.250 korisnika koji su online čitali 128.869 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 68.629, što znači da su korisnici projekta tijekom 2021. ukupno čitali i/ili preuzeli 197.498 e-knjiga.

Najčitaniji prozni naslov u 2021. bio je roman “Sloboština Barbie” Maše Kolanović (4599 čitatelja), slijede prozni zapisi Henryja Davida Thoreaua “Walden” (3788) te roman “Tuđi život” Marine Vujčić (3014).

Najčitaniji pjesnički naslov je “Tri jeseni” Ane Ahmatove (2357 čitatelja), te nagrađivane zbirke “nakon povlačenja mora na kopnu će ostati samo dvodihalice i bunkeri envera hoxhe” Sebastiana A. Kukavice (1839) i “Heretik na 10 načina” Tomislava Domovića (1527).

Najčitaniji publicistički naslov je “Zapisi iz treće kulture” Darka Polšeka (4698 čitatelja), potom “Mediji, propaganda i sistem” Noama Chomskog (4394) i “Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!” Dražena Šimleše (4314).

Najčitaniji esejistički naslovi su “Razumijevanje filma” Hrvoja Turkovića (4496), “Barikade” Borisa Budena (1747) i “Hodanje” Henryja Davida Thoreaua (1170), dok su najčitaniji teorijski naslovi “Filmske vrste i rodovi” Nikice Gilića (6.851), “Strukturalizam, semiotika, metafilmologija” (1045) i “Filmska opredjeljenja” (847) Hrvoja Turkovića.

Čak 48 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom prošle godine, ističu iz Društva za promicanje književnosti na novim medijima.

Krajem 2021. projekt je premašio četiri milijuna korisnika, što je u prosjeku gotovo 200.000 godišnje, a knjige su čitane i/ili preuzete 2,336.009 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno više od 7.800 čitatelja.

Ukupno hrvatskih proznih, pjesničkih i dramskih naslova je 253, a čak njih više od 55 posto pjesničke su zbirke koje su u prosjeku čitane i/ili preuzete više od 5000 puta po pjesničkom naslovu što je, ističe se, mnogo više nego što su u prosjeku čitane tiskane pjesničke zbirke.

Proznih je naslova 109, a u prosjeku su čitani i/ili preuzeti više od 7000 puta po naslovu, dramska naslova objavljena su tek četiri (manje od 2 posto), a u prosjeku su čitani i/ili preuzeti više od 9000 puta po naslovu.

Dosad su 25 najčitanijih proznih, 16 pjesničkih te dva dramska naslova skupili više od 10.000 čitanja i/ili preuzimanja, odnosno njih ukupno 43.