Čelnici farmaceutskih kompanija koji su u četvrtak u Europskom parlamentu govorili o isporuci i povećanju kapaciteta proizvodnje cjepiva protiv koronavirusa u Europi suočili su se s oštrim kritikama europarlamentaraca zbog nepoštivanja rokova isporuka i dogovorenih količina cjepiva.

Članovi Obora za javno zdravlje (ENVI) i Odbora za industriju i istraživanje (ITRE) Europskog parlamenta u četvrtak su održali saslušanje  sa čelnicima farmaceutskih kompanija koje sudjeluju u razvoju, proizvodnji i raspodjeli cjepiva protiv covida-19 a s kojima je Europska unija potpisala ugovore ili zaključila preliminarne razgovore o nabavi cjepiva.

Europarlamentarci su u raspravi insistirali na jasnoći u rokovima isporuke cjepiva te poštivanju ugovora proizvođača cjepiva s državama članicama.

Predstavnici svih kompanija koji su sudjelovali na saslušanju, Pfizera, Moderne, AstraZenece, Johnson&Johnsona, Novavaxa, CureVaca, Sanofia, istaknuli su problem “sporosti” Europske agencije za lijekove (EMA) koja odobrava cjepivo.

Pascal Soriot, direktor AstraZenece, rekao je da su teškoće u isporuci privremene.

“Brzo smo razvili cjepivo i s ponosom smo ga isporučili milijunima ljudi”, kazao je i dodao da su “trenutne poteškoće u isporuci tek privremene” te kako ulažu sve napore da ih prebrode. Kao jedan od razloga kašnjenja naveo je kompleksnost u proizvodnji.

Globalnu inicijativu za distribuciju cjepiva COVAX pohvalio je Stéphane Bancel iz Moderne govoreći kako je borba protiv koronavirusa pravi timski rad.

“U Europi nismo poslovali prije godinu dana, a danas ondje isporučujemo milijune doza. Svaka doza je u ovoj pandemiji ključna i čim se i jedna doza proizvede, odmah se i isporučuje”, kaže Bancel ističući kako je ponosan na suradnju s državama članicama Europske unije.

U Europsku uniju trebalo bi stići 405 milijuna doza cjepiva CureVac, ali to cjepivo još nije odobreno .

“Osnovani smo 2000. godine, ali među prvima smo krenuli s razvojem novog cjepiva koje je na bazi molekule ribonukleinske kiseline. Prilagođavamo se novim sojevima virusa, cilj nam je da se ona naprave u roku od pola godine”, objasnio je Franz-Werner Haas, direktor kompanije CureVac.

“Imamo 20 europskih partnera za proizvodnju cjepiva što je ključno s obzirom da ne znamo koliko će ova pandemija trajati i hoće li možda postati sezonska bolest”, rekao je Haas i napomenuo kako će ubrzo objaviti rezultate istraživanja britanskog i južnoafričkog soja virusa rađenog na životinjama koji su, veli, obećavajući za cjepivo CureVac.

Na raspravi je sudjelovao i Stan Erck, direktor Novavaxa koji se hvalio postignućima svoje farmaceutske kompanije ističući kako će se proizvodnja proširiti u neke europske zemlje zahvaljujući pogonima te američke kompanije. U Europsku uniju, po ranijem dogovoru, isporučit će se 100 milijuna doza cjepiva Novavax.

Eurozastupnici nisu pokazali previše razumijevanja za objašnjenja čelnika farmaceutskih kompanija.

O ispunjenju ugovorne obveze pitali su Soriota iz AstraZenece na što je on kazao kako industrija radi punom parom, ali kako je i sve ovo novo za njih pa se uče iako za takvo što vremena i nisu baš imali. Zbog takvog odgovora Silvia Modig iz Finske Soriota je usporedila sa sapunom tvrdeći da ga se “nikako ne može uhvatiti”.

O razlozima smanjenja isporuke cjepiva AstraZeneca Hrvatskoj Soriota je pitala SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu, Romana Jerković

“Samo u veljači Hrvatska će od AstraZenece dobiti 18 000 cjepiva manje. Svako kašnjenje i nepoštivanje ugovora odgađa normalizaciju života svih građana Unije. Radnici i mali poduzetnici su na koljenima, stoga nam toleriranje trenutačne dinamike isporuke cjepiva ne može biti opcija“, kazala je Jerković.

U gotovo četverosatnoj raspravi, u drugom su dijelu govorila još četiri proizvođača cjepiva.

Paul Stoffels iz kompanije Johnson&Johnson kazao je kako se njegovi industrijski pogoni stalno povećavaju.

“Suradnja, koju radimo na više kontinenata, bit će ključna kako bi ubrzali proizvodnju cjepiva u cijelom svijetu. Istraživanja su pokazala kako je naše cjepivo mjesecima stabilno na temperaturi od 2 do 8 stupnjeva Celzijevih”, rekao je Stoffels.

Angela Hwang iz kompanije Pfizer je istaknula kako je njena kompanija prva počela isporučivati cjepivo te da je sada dostupno u 64 zemlje svijeta.

“Imamo najbolju distribucijsku mrežu i u suradnji s BioNTechom i drugim kompanija, koje smo kao partnere tražili od samog početka pandemije, došli smo do toga da smo prvi počeli isporučivati cjepivo protiv koronavirusa u cijelom svijetu”, rekla je.

Cilj im je proizvesti dvije milijarde doza cjepiva u ovoj godini, a da od toga čak 70 posto bude proizvedeno u Europi.

“Potrebno nam je sto dana da cjepivo prilagodimo novom soju virusa”, dodala je Hwang.

Ispravno je da se Europska komisija fokusira na nove sojeve virusa kako bi što prije došlo do popuštanja epidemioloških mjera istaknuo je Thomas Triomphe iz tvrtke Sanofi Pasteur.

“Naše cjepivo bit će uspješno protiv novih sojeva za što je potrebna iznimna politička volja i ulaganje u istraživanje”, rekao je. U Europsku uniju trebalo bi stići 300 milijuna doza cjepiva Sanofi Pasteur.

Veća transparentnost, navela je Suerie Moon iz Global Health Centre u Ženevi, trebala bi biti jedna od glavnih sastavnica povećanja proizvodnih kapaciteta cjepiva.

Najviše je pitanja išlo na adresu Angele Hwang kojoj su pojedini eurozastupnici prigovorili što se njezina kompanija nije odrekla dijela profita jer se cjepivo dijelom razvilo iz javnog novca, te zašto nisu podijelili svoj patent s drugima kako bi se povećala proizvodnja “u ime javnog zdravlja”.

Ona je samo odgovorila kako i dalje rade na poboljšanju cjepiva koje će se, ako uspiju istraživanja, moći čuvati na temperaturi od -20 stupnjeva Celzijevih.

Raspravu su pratili europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton i povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides.

Breton je, naposljetku, kazao kako je zadovoljan raspravom te je najavio kako bi Europa u godini dana mogla proizvesti 2,5 milijardi doza cjepiva protiv koronavirusa.

“Na tom putu moramo pomoći farmaceutskoj industriji kako bi povećali proizvodne kapacitete”, zaključio je.

Europski parlament organizirao je do sada nekoliko rasprava u odborima te na plenarnim sjednicama o različitim aspektima Strategije EU-a za cjepiva protiv virusa COVID-19. Tijekom posljednje plenarne rasprave 10. veljače, zastupnici su istaknuli kako EU mora nastaviti zajedničke napore u borbi protiv pandemije i poduzeti hitne mjere za povećanje proizvodnje cjepiva te na taj način ispuniti očekivanja građana.