PROGRAM ZA EUROPSKU KOMISIJU Vlada usvojila Nacionalni program reformi

Autor:

Sanjin Strukic/PIXSELL

[quote_box_center]

  • Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kaže da Nacionalni program reformi ima tri cilja – povećanje konkurentnosti i gospodarski rast, rješavanje slabosti javnog sektora i jačanje upravljanja javnim financijama

[/quote_box_center]

Vlada je u četvrtak prihvatila Nacionalni program reformi radi , koji šalje Europskoj komisiji.

Naime, u sklopu Europskog semestra tj. mehanizma nadzora u okviru strategije Europa 2020., koji objedinjava praćenje nacionalnih fiskalnih i strukturnih politika, države članice EU-a podnose Nacionalni program reformi do kraja travnja svake godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kaže da Nacionalni program reformi ima tri cilja – povećanje konkurentnosti i gospodarski rast, rješavanje slabosti javnog sektora i jačanje upravljanja javnim financijama.

Program se u velikoj mjeri oslanja na specifične preporuke EK-a iz prošle godine koje naglašavaju potrebu reforme u deset područja, među kojima su upravljanje javnim financijama, racionalizacija rashoda, poboljšanje učinkovitosti mirovinskoh i smanjenje fiskalnih rizika zdravstvenog sustava, poboljašanje javne uprave i javnih poduzeća i dr.

Grčić, koji će s ministrom financija Borisom Lalovcem detaljnije predstaviti Nacionalni program reformi na konferenciji za novinare, kazao je da je Vlada uvjerena da se približila onome što traži EK te da ne očekuje dodatne korektivne mjere.

Smanjivanje parafiskalnih nameta

Vlada je donijela i odluku o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedba smanjenja parafiskalnih nameta, koje bi trebalo utvrditi popis tih nameta čija će se vrijednost smanjiti tijekom 2016. godine. Ti bi nameti trebali biti smanjeni za 330 milijuna kuna godišnje.

Grčić kaže da je već utvrđeno gdje se može uštedjeti 280 milijuna kuna.

Tako se već na popisu za smanjivanje nalazi vodni doprinos, koji se planira smanjiti za ukupno 40 milijuna kuna te članarina turističkim zajednicama, za 30 milijuna kuna, kao i naknada za ambalažu i ambalažni otpad.

Najviše bi se, 100 milijuna kuna, smanjio iznos godišnje naknade za uporabu javnih cesta, dok bi se članarine HGK-u smanjile za 15 milijuna kuna a HOK-u za 4,3 milijuna.

Naknada za zdravstveni pregled na kliconoštvo planira se smanjiti za 42 milijuna kuna, a za edukaciju o higijeni osoblja koje je u kontaktu s hranom za 7,6 milijuna. Prihod od spomeničke rente pak smanjio bi se za 10 milijuna kuna.

Rok za utvrđivanje popisa parafiskalnih nameta za smanjenje u 2016. godini je 1. rujan ove godine.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)