Program Europske svemirske agencije i Europske komisije, Copernicus, prati i nadzire atmosferu, oceane i kopnene površine. Podaci sustava satelita dizajniranih za opažanje Zemlje i sam program predstavljeni su na medijskoj konferenciji u Zagrebu.

Kako je na predstavljanju programa istaknuo prof. dr. sc. Željko Bačić sa zagrebačkog Geodetskog fakulteta, studije EK pokazuju da će do 2030. za poslove neposredno vezane uz Copernicus biti otvoreno 48 000 radnih mjesta. Biznis zasnovan na EO podacima i servisima ima veliku vrijednost, a korištenje i primjena njegovih podataka otvaraju velike mogućnosti za hrvatsko gospodarstvo.

Prema riječima Borisa Drile, predsjednika HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, ovaj se program izvrsno uklapa u Nacionalnu koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta, s ciljem razvoja informacijsko-komunikacijskog gospodarstva u Hrvatskoj.

Podsjetimo, Copernicus je kreiran s ciljem razvoja informacijskih usluga utemeljenih na promatranju Zemlje, pomoću satelita i analizama in-situ podataka, a različite usluge koje nudi pomažu u rješavanju nekih od najtežih ekoloških izazova kao što su sigurnost hrane, porast razine mora, prirodne katastrofe, urbanizacija, otapanje ledenjaka ili sveobuhvatne klimatske promjene. Na konferenciji je tako izdvojen primjer Estonije, koja je koristila njegove podatke kako bi provjerila slijede li farmeri zadane uvjete za korištenje poljoprivrednih subvencija. Na taj način Copernicus je pomogao u smanjenju lažnog korištenja subvencija.

Također, korišten je za kartiranje poplava podzemnih voda u Irskoj. Upravo zahvaljujući Copernicusu, podaci o poplavama danas se mogu prikupiti na razini koju se ranije smatralo neostvarivom i na taj način pravovremeno pružiti informacije relevantnim tijelima. Sentinel sateliti koji se koriste u okviru programa ujedno mogu biti korisni u otkrivanju atraktivnih skrivenih mjesta kulturne baštine za kojima se traga desetljećima, kao i na temelju obrisa na tlu ukazati na skrivene arheološke artefakte.

“Neograničenim načinima primjene ovih fascinantnih podataka koji mogu snažno utjecati na budućnost Zemlje, uskoro će moći pridonijeti hrvatski programeri, poduzetnici, stručnjaci različitih profila, kao i učenici i studenti, putem Copernicus Hackathona, 24-satnog natjecanja na kojem će timovi kreirati aplikacije za korištenje njegovih podataka“, najavio je organizator Zvonimir Nevistić sa zagrebačkog Geodetskog fakulteta.

Kako je dodao, natjecanje će se održati 23. i 24. listopada, s ciljem kreiranja proizvoda koji u odabranom području primjene mogu znatno unaprijediti kvalitetu života, ekonomiju i zaštitu okoliša.

“Pobjednički tim u profesionalnoj kategoriji dobit će mjesto u Copernicus Accellerator programu“, otkrio je Nevistić.