Jak proljetni mraz u travnju, potom višemjesečna suša, tuče, nikad brojniji i razorniji požari, poplave…, nizale su se prirodne nevolje u Hrvatskoj davši 2017. neslavni epitet godine elementarnih nepogoda. Jesen ‘podvlači crtu’ ispod takve godine u kojoj je proizvodnja hrane, tvornica na otvorenom, platila danak umanjenim urodom saznaje N1 televizija.

Reakcija na to je podizanje cijena, a tu je i poskupljenje struje. Strah od viših cijena je opravdan i već je vidljiv na tržnicama i u trgovačkim centrima. Značajan skok cijena najavljuju voćari, povrtlari i drugi proizvođači, i do 100 posto.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) kažu kako će preživjeti poljoprivrednici s puno kultura zasijanih “pomalo” jer će negdje gubiti, negdje dobiti, pa će s raznovrsnošću kultura anulirati gubitke. No, stradali su oni sa specijaliziranim proizvodnjama, oslonjenima na jednu kulturu na veliko – najviše oni što su sijali soju, kukuruz i šećernu repu, čiji su prinosi, procjenjuje šef HPK-a Matija Brlošić, stradali i do 50 posto.