U pandemijskim godinama 2020. i 2021. sektor zdravstva je na testovima za koronavirus zaradio najmanje sto milijuna kuna. Točan iznos je nemoguće utvrditi jer sav novac koji javne i privatne zdravstvene ustanove i privatne poliklinike i ordinacije uberu od testova na osobni zahtjev građana, slijeva se na njihove račune, one su oslobođene od plaćanja PDV-a i taj novac, kao i broj tako obavljenih testova, nitko ne kontrolira. Za sustav testiranja nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, na čijem je čelu Lucijan Vukelić, a iz tog istog zavoda za Nacional kažu da se „testiranja mogu obaviti na uputnicu, tijekom bolničkog liječenja, na osobni zahtjev, na hitnim prijemima, plaćanjem na punktovima pa u sustavu ne možemo razlikovati koliko ih je obavljeno na osobni zahtjev”.

Kao i u svakoj velikoj krizi, tako su se i u pandemiji otvorile nove mogućnosti, nove visoko profitabilne i naoko legalne djelatnosti. U slučaju zdravstva to je bilo otvaranje velikog broja testnih mjesta na kojima se na privatni zahtjev, uz plaćanje, obavljaju PCR, brzi antigenski i serološki testovi na SARS-CoV-2 virus. Nacional je istražio koliko takvih testnih mjesta danas u Hrvatskoj ima, koje ih javne i privatne zdravstvene ustanove, privatne poliklinike i ordinacije obavljaju, koliko testove naplaćuju, koliko ih dnevno naprave te, u konačnici, koliko na njima zarađuju.

Hrvatska je prva europska zemlja koja je uvela izdavanje EU digitalne covid-potvrde za sve osobe koje zadovoljavaju jedan od triju uvjeta – da su cijepljene, da su preboljele covid-19 i da imaju negativni nalaz PCR ili brzog antigenskog testa. I upravo ovaj potonji, brzi antigenski test (stručnim imenom BAT test) tako postaje jedna od traženijih “roba” u suživotu s koronavirusom, jer je puno jeftiniji od PCR testa, jer je njegov nalaz gotov u roku od 15 minuta i priznaje se kao EU digitalna covid-potvrda. Ministarstvo zdravstva, na čijem je čelu ministar Vili Beroš, shvatilo je potencijal, ali i potrebu za brzim antigenskim testiranjem te je u lipnju objavilo javni poziv za dio zdravstvenog sektora koji do tada nije bio uključen u testiranje da se registrira za obavljanje brzih antigenskih testova.

Tako se danas popis registriranih javnih zdravstvenih i privatnih ustanova, privatnih poliklinika i ordinacija koje provode testiranje na covid-19 i izdaju digitalne covid-potvrde proširio na više od 250. Na tom se popisu uz Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Kliniku za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević“ i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ nalaze i županijski zavodi za javno zdravstvo, opće bolnice, kliničke bolnice, privatne stomatološke ordinacije, specijalističke ordinacije za obiteljsku medicinu i specijalističke pedijatrijske ordinacije, domovi zdravlja, domovi za starije i nemoćne, ustanove za zdravstvenu skrb, privatni medicinsko-biokemijski laboratoriji. Također, tu su i brojne privatne poliklinike registrirane za obavljanje raznih vrsta zdravstvenih djelatnosti – za psihijatriju, oftalmologiju, ginekologiju, medicinu rada i sporta, dermatologiju, fizikalnu medicinu, onkologiju, radiologiju, dermatologiju i mnoge druge. Za obavljanje PCR testova potrebne uvjete ima njih tridesetak, najviše iz javnog sektora, dok svi ostali obavljaju samo brze antigenske testove. Sav novac koji uberu od testova za privatne potrebe građana, slijeva se na njihove račune, taj novac nitko ne kontrolira, a računi koje izdaju ne podliježu PDV-u. Troškovi koje imaju su reagensi, za brze antigenske testove oni iznose između 40 i 50 kuna, a za PCR testove oko 150 kuna. Naravno, u troškove se ubrajaju i zaposlenici, odnosno potrebno stručno medicinsko osoblje, a u slučaju PCR testova tu su i amortizacija i nabava potrebne medicinske opreme.

Nacional je kontaktirao većinu ustanova s popisa i istražio kako se snalaze i koliko novca okreću u tom novom biznisu. U slučaju privatnih poliklinika, osim jedne, i privatnih stomatoloških ordinacija, na sam spomen riječi novinar i Nacional odmah je nastao tajac i krenuli su izgovori da ne mogu sada razgovarati te da će se naknadno javiti, što, gle čuda, nisu učinili. No prije toga, ne znajući tko ih pita, vrlo su ljubazno odgovarali da rade brze antigenske testove, da se, iako je potražnja velika, može vrlo brzo doći na red te koliko njihova usluga košta. Kada smo ih pitali koliko testova dnevno obave, kako smo već naveli, pojavila se sumnja i nastupila je šutnja. Pa tako brzi antigenski test u jednoj privatnoj zagrebačkoj poliklinici stoji 200, u drugoj 240, a u trećoj 150 kuna, koliko se za isti test plaća i u privatnoj poliklinici u Daruvaru. Kada je riječ o privatnim stomatološkim ordinacijama, u Labinu brzi antigenski test stoji 200, u Novigradu 150, a u zagrebačkim stomatološkim ordinacijama cijena se kreće između 150 i 200 kuna. Privatna poliklinika koja nije odbila odgovoriti na pitanja Nacionala nalazi se u Slavonskom Brodu. Po cijeni od 170 kuna dnevno odradi između 50 i 100 brzih antigenskih testova, a subotom više od 100. Uglavnom je riječ o svadbama i ljudima koji putuju u inozemstvo, a u taj se posao uključila od samog početka masovne primjene te vrste testiranja, u veljači ove godine. Prema prosječnom izračunu, ova je poliklinika u šest mjeseci na brzim antigenskim testovima zaradila najmanje 1,5 milijuna kuna.

Kada se radi o javnim zdravstvenim ustanovama, a dio njih obavlja i PCR testove, Nacionalu je odgovore poslalo njih nekoliko. Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije u prosjeku obavi 100 PCR testova na dan po cijeni od 375 kuna, što znači promet od 37.500 dnevno, odnosno 1,125 milijun kuna mjesečno. Kada je riječ o brzim antigenskim testovima, taj je nastavni zavod u srpnju i kolovozu po cijeni od 100 kuna obavljao u prosjeku oko tri tisuće testova dnevno, a sada ih u rujnu obavi oko tisuću. Tri tisuće testova dnevno znači 300 tisuća kuna dnevno, a u dva mjeseca to znači promet od 18,3 milijuna kuna. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije u prosjeku dnevno obavi između 100 i 150 PCR testova po cijeni od 390 kuna, a brzih antigenskih u prosjeku dnevno između 400 i 500 po cijeni od 125 kuna. Dom zdravlja Zadar obavlja samo brze antigenske testove po cijeni od 200 kuna, a prijevod na engleski dođe dodatnih 50 kuna. Ne navode koliko testova na svom području dnevno obave, ali testiranja se vrše u više ispostava.

Zavod za javno zdravstvo Zadar u svom je odgovoru ukazao na još jedan detalj. Naime, kod njih cijena brzog antigenskog testa iznosi 200 kuna, no cijena istog testa, kako su naveli iz Zavoda, “uz potvrdu o tri noćenja s e-visitora za turiste iznosi 75 kuna i ta je cijena sponzorirana od Ministarstva turizma i sporta”. Nacional je tražio pojašnjenje od Ministarstva turizma i sporta i dobio sljedeći odgovor. “U cilju podizanja konkurentnosti turističkog gospodarstva u 2021. godini, Ministarstvo turizma i sporta izdvojilo je sredstva u iznosu od 20 milijuna kuna za nabavu brzih antigenskih testova za turiste. Ravnateljstvo robnih zaliha provelo je postupak javne nabave, a Ravnateljstvo civilne zaštite testove je distribuiralo županijskim zavodima za javno zdravstvo. Nastavno na navedeno, županijski zavodi za javno zdravstvo testove su distribuirali na punktove za testiranje turista na svojem području. Ukupno je distribuirano milijun i 81 tisuću testova, od kojih je oko 50 posto utrošeno. Pravo na korištenje ovih testova imaju strani i domaći turisti koji potvrdom o ostvarenom noćenju mogu dokazati da su u komercijalnom smještajnom objektu boravili najmanje tri noći. Potvrdu turist može dobiti u objektu u kojem boravi, npr. hotelu, kampu, objektima u domaćinstvu itd.”

A što kaže kontinent? U Zavodu za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije ne obavljaju se PCR testovi, a cijena antigenskog testa je 100 kuna i dnevno ih se obavi oko 150, uglavnom se radi o građanima koji putuju u inozemstvo i građanima koji testove trebaju radi privatnih okupljanja (svadbe). U Zavodu za javno zdravstvo Krapinsko -zagorske županije antigenski test stoji 150 kuna, a dnevno ih se obavi 40. Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije PCR naplaćuje 500, a s prijevodom na engleski 600 kuna, dnevno ih se na osobni zahtjev napravi između 10 do 15.

Kada je riječ o popisu registriranih javnih zdravstvenih ustanova, privatnih poliklinika i ordinacija koje provode testiranje na covid-19 i izdaju digitalne covid-potvrde, taj je sustav u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a u njegovom je formiranju, u stručnom dijelu, uz pomoć kolege s Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, sudjelovala Irena Tabain, klinički mikrobiolog. Ona za Nacional kaže:

“Između ustanova, odnosno testnih mjesta, koje rade PCR i brze antigenske testove i onih koja se bave samo brzim antigenskim testiranjem, postoji značajna razlika. Za PCR testiranje, koje se radi isključivo u laboratoriju, potrebni su mikrobiološka djelatnost i određeni uvjeti koje svaki mikrobiološki laboratorij koji radi takvu dijagnostiku mora zadovoljiti. Prvenstveno je tu važno osigurati siguran rad djelatnicima, a uz odgovarajuću opremu u takvoj ustanovi moraju biti zaposleni mikrobiolozi i inženjeri molekularne biologije. Tu se moraju poštovati preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za dijagnostiku covida, koje su jasno propisane. Kada je riječ o brzim antigenskim testovima, tu je situacija nešto blaže postavljena, s obzirom na to da za njih nisu nužni laboratorijski uvjeti, a s obzirom na to da su zahtjevi za testiranjima bili jako veliki, bilo je važno proširiti broj mjesta i promijeniti dotadašnju praksu kada su testiranja mogle vršiti samo one ustanove koje su posjedovale mikrobiološke laboratorije ili bolničko liječenje.”

Kad je riječ o zdravstvenim ustanovama, bilo javnim ili privatnim, koje su iskazale interes za obavljanje testiranja brzim antigenskim testovima, one su trebale dostaviti dokaz da je riječ o ustanovi koja ima registriranu zdravstvenu djelatnost i da imaju u stalnom radnom odnosu zaposleno stručno zdravstveno osoblje i barem jednog liječnika, pojasnila je Irena Tabain te dodala: “Tu je važno napomenuti da se prilikom testiranja mogu koristiti samo odobreni testovi u svrhu izdavanja EU potvrda i ti testovi moraju biti sa zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske unije. Tek po dobivaju suglasnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zainteresirane zdravstvene ustanove mogle su na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje nastaviti s registracijom mjesta za brzo antigensko testiranje. Zbog prije navedene razlike privatne stomatološke ordinacije i privatne poliklinike koje nemaju mikrobiološke laboratorije mogu raditi samo brze antigenske testove.”

Popis ustanova koje provode testiranje na covid-19 i koje danas izdaju EU digitalne covid-potvrde, nastajao je tijekom cijelog razdoblja pandemije, naglasila je Irena Tabain. “U prvo vrijeme na njemu su bile isključivo javnozdravstvene ustanove – zavodi za javno zdravstvo i bolnički laboratoriji koji su zadovoljavali odgovarajuće uvjete za izvođenje molekularne dijagnostike za detekciju SARS-CoV-2 virusa. Tijekom vremena za isti je posao opremljeno više od trideset laboratorija, a jedan manji dio njih je i iz privatnog sektora. U trenutku kada se Europa djelomično “otključala” krajem proljeća prošle godine, za prijelaz granice trebalo je imati negativan PCR test te su se oni za potrebe putovanja u inozemstvo mogli uz plaćanje obaviti na vlastiti zahtjev u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama. Početkom studenoga 2020. godine pojavljuju se prvi brzi antigenski testovi i njih rade isključivo javne zdravstvene ustanove. No ubrzo,  u veljači 2021. godine, u takva testiranja uključuju se i privatne poliklinike i ordinacije koje brze antigenske testove naplaćuju ili ih rade na uputnicu, a isti su se uz plaćanje mogli napraviti i u javnim zdravstvenim ustanovama ako su same posumnjale da su možda zaražene i kada su takvi testovi postali dio mjera za borbu protiv zaraze.”

Nacional je Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje poslao upit koliko je ukupno do sada  PCR i antigenskih testova napravljeno na uputnicu, a koliko na osobni zahtjev te koliko je brzih antigenskih testova na osobni zahtjev putem doniranih reagensa subvencioniralo Ministarstvo turizma i sporta. Iz HZZO-a je stigao kratak i pomalo nerazumljiv odgovor iz kojeg se dade zaključiti da HZZO nema uvid u to što se na terenu zapravo događa. “Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima podatke o evidentiranim testiranjima od početka epidemije do danas (12. rujna) u 7.30. Testiranja se mogu obaviti na uputnicu, tijekom bolničkog liječenja, na osobni zahtjev, na hitnim prijemima, plaćanjem na punktovima te u sustavu ne možemo razlikovati koliko ih je obavljeno na osobni zahtjev. Prema podacima, na teret HZZO-a obavljeno je 1.845.915 testiranja (na uputnicu ili testiranje tijekom bolničkog liječenja). Ukupan broj evidentiranih brzih antigenskih testiranja je 1.042.575. HZZO ne posjeduje podatak o brzim antigenskim testovima obavljenim na osobni zahtjev, pa tako ni podatak koliko ih je subvencioniralo Ministarstvo turizma i sporta.

Nakon dodatnih konzultacija sa strukom izvan HZZO-a Nacional je utvrdio da se 1.845.915 testiranja odnosi samo na PCR testove, no da je točan broj istih testova na osobni zahtjev HZZO-u nepoznat. U slučaju brzih antigenskih testova, kojih je prema navodima HZZO-a 1.042.575, po istoj logici se može zaključiti da su obavljeni na uputnicu. Dakle, ostaje nepoznato koliko su brzih antigenskih testova tijekom 2021. javne i privatne zdravstvene ustanove, privatne poliklinike i ordinacije napravile na osobni zahtjev uz plaćanje i koliko su za taj posao zaradile. Neevidentirani brzi antigenski testovi jasno pokazuju da sustavne kontrole u obavljanju testiranja bez uputnice nema.