Proglašen je spasonosnim poslovnim potezom, ali nakon samo dvije godine od udruživanja triju izdavačkih kuća – Algoritma, Mozaika knjiga i Profila – projekt APM je propao. Nacional je od svih triju strana saznao prave razloge Profilova odlaska, ali i opisao stanje na knjižarskom tržištu

Iako je proglašavan poslovnim potezom koji će spasiti cijelu knjižarsku industriju, samo dvije godine nakon udruživanja triju izdavačkih kuća – Algoritma, Mozaika knjiga i Profila – projekt APM je propao. Profil kao treći vlasnik tvrtke Algoritam Profil Mozaik knjiga, osnovane u travnju 2014., iz te je vlasničke strukture izišao pa se tvrtka koja u svom sastavu ima 35 knjižara od prije mjesec dana zove Algoritam MK. Što za knjižarsku djelatnost znači taj odlazak Profila, jedne od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj, iz tvrtke kojoj se predviđala svijetla budućnost, Nacional je istražio u razgovoru sa sugovornicima iz svih triju donedavnih vlasnika, Algoritma, Mozaika knjiga i Profila, ali i nekolicine malih izdavačkih kuća.

Nacional je od Profila dobio službeni razlog njihova odlaska iz tvrtke, koji se dogodio još prije pola godine, ali se tvrtka preimenovala prije tek nepunih mjesec dana.

“Profil je odlučio izaći iz vlasničke strukture tvrtke Algoritam-Profil-Mozaik knjiga jer smo se odlučili posvetiti nekim drugim vidovima našeg poslovanja te se okrenuti drugim smjerovima”, rekli su za Nacional iz Profila. No neslužbeni razlozi Profilova izlaska, kako doznaje Nacional, u tome su što ta knjižarska mreža jednostavno nije Profilu ostavljala prostora za zaradu pa se to kratkoročno, a i dugoročno, Profilu nije isplatilo. Te knjižare u sastavu donedavnog APM-a, saznajemo, velike su i dosta je teško održavati poslovanje koje bi, prema njihovu viđenju, opravdalo Profilov ostanak u tvrtki. Posebno je to došlo do izražaja nakon što je Profil prije godinu dana prodao svoj ‘udžbenički posao’ njemačkoj tvrtki Klett. Prije prodaje osnivač Profila Daniel Žderić početkom prošle godine od Profil Internationala izdvojio je biznis sa školskim udžbenicima i nastavnim pomagalima u tvrtku Profil udžbenici. Tu tvrtku potom je prodao njemačkom Klettu, jednom od vodećih europskih edukativnih izdavača, a Žderić je zadržao ostale Profilove tvrtke.

Nakon tog poteza, saznaje Nacional, Profil je smanjio broj zaposlenika pa je njihov ostanak u APM-u postao opterećenje za poslovanje, posebno zato što je taj knjižarski lanac jedna od najslabijih karika u ionako lošem i sporom sustavu naplate, jer se novac od prodanih knjiga čeka i do šest mjeseci. Stoga je Profil izišao iz vlasničke strukture i preusmjerio poslovanje na svoj osnovni biznis – izdavanje knjiga, i to beletristiku, publicistiku i dječja izdanja. Informacija koju Nacional nije mogao dobiti službeno odnosi se na detalje razvrgavanja ugovora između Profila i drugih dviju kuća koje su činile APM. No prema tvrdnjama iz neslužbenih izvora, Profil je, čini se, APM-u ‘oprostio’ nekoliko milijuna kuna koji su se nagomilali te tako izašao iz biznisa, ne riskirajući još veće probleme koji, čini se, stvaraju prilične izazove Algoritam Mozaik knjizi.

• U APM je uloženo oko 60 milijuna kuna, a ta se investicija nije isplatila. Dugovanja tvrtke Algoritam MK, koja je nastala izlaskom Profila, procjenjuje se na oko 20 milijuna kuna

Da su izazovi za Algoritam MK veliki, dokazuju i dugovanja koja danas, prema neslužbenim procjenama, prema mnogim distributerima, izdavačima i dobavljačima iznose oko 20 milijuna kuna. Samo Mozaiku knjiga, dakle partneru u knjižarskoj tvrtki, čini se da duguje više milijuna kuna. Stoga se počelo govoriti i o mogućnosti da Mozaik knjiga, jedna od većih i uspješnijih izdavačkih kuća u Hrvatskoj, preuzme dio vlasničke strukture Algoritam MK-a te da dug Algoritma „prebije” na eventualni budući veći iznos u vlasništvu tvrtke Algoritam MK. No Bojan Vidmar, predsjednik Uprave Mozaika knjiga, tu je informaciju opovrgnuo, rekavši Nacionalu da se o takvoj mogućnosti ne govori te da vlasnička struktura zasad ostaje ista.

“Nikakvo preuzimanje tvrtke Algoritam MK od strane Mozaika knjige nije planirano, kao ni izlazak iz ove tvrtke jer nam je, kao i drugim izdavačima, knjižarski lanac itekako potreban. Izlaskom Profila iz tvrtke APM ništa se ne mijenja u njezinu poslovanju. Dugovanje prema nama u sklopuAMK-a rezultat je situacije na tržištu u Hrvatskoj koje, nažalost, nije uređeno. Situacija s tvrtkom trebala bi se poboljšati, ali naravno da za to ne postoji garancija ni čarobni štapić koji će sve preko noći popraviti”, kaže Vidmar, dodavši da je optimist jer je Mozaik knjiga na vrijeme „prepoznao” krizu i danas, nakon pet godina, može reći da posluje bez većih bura. Mnogi drugi izdavači, kaže, na krizu su kasno reagirali pa su i u većim problemima.

Da ne postoji knjižarski lanac u sklopu AMK-a, koji ima 35 knjižara, svi bi izdavači, ali i krajnji potrošači, u konačnici to i osjetili, smatra Vidmar.

“Mozaik knjiga ima druge kupce, rekao bih to tako, koji ne ovise samo o odlasku u knjižaru i kupnji knjige. Jedina smo izdavačka kuća u Hrvatskoj koja ima knjižni klub, Svijet knjige, isto tako imamo call centar i prodaju tim putem, što također nema ijedan drugi nakladnik u Hrvatskoj. Takvi i još neki prodajni kanali olakšavaju nam dostupnost naših izdanja prema kupcima, ali ipak knjižare u sklopu Algoritam MK-a, ali i sve druge knjižare u vlasništvu drugih izdavačkih kuća, kao što su Školska knjiga, Tisak, VBZ ili neke druge, uvelike olakšavaju naše poslovanje i bez knjižara bi bilo puno teže dobiti dostupnost koju sad imamo”, objašnjava Bojan Vidmar iz Mozaika knjiga.

Ono što je jako loše u Hrvatskoj i hrvatskoj knjižarskoj mreži, a s time se slažu apsolutno svi Nacionalovi sugovornici pa tako i Bojan Vidmar, jest činjenica da su izdavačke kuće ujedno vlasnici knjižara. To nikako nije dobro jer to znači da će, pojednostavljeno rečeno, u izlozima izdavačke knjižare uvijek biti istaknute knjige koje su njihova izdanja, bez obzira na njihovu kvalitetu te ne obazirući se na top ljestvice popularnosti i čitanosti. Idealno bi bilo, slažu se Nacionalovi sugovornici, da su vlasnici knjižara privatni poduzetnici neovisni o bilo kakvim utjecajima „sa strane” koji bi na bilo koji način mogli utjecati na njihovu procjenu što izložiti kao hit, što staviti na akciju, promišljeno planirati izloge, jednom riječju – baviti se knjigom.

“U Europi, da ne idem dalje od toga, uobičajeno je da izdavačke kuće nisu vlasnici knjižara pa bi stoga takva situacija bila najbolja i za Hrvatsku. Ali, nažalost, osim Hrvatske sličnu situaciju imaju i sve države bivše Jugoslavije i još neke zemlje i ne vidim da će se to promijeniti u neko skorije vrijeme”, kaže Bojan Vidmar.

Njegove navode nadopunjuje i vlasnik Algoritma Neven Antičević koji je za Nacional dao svoje viđenje situacije u izdavačkoj i knjižarskoj industriji te određenu rekapitulaciju stanja na tom dijelu tržišta. “Morate znati procese koji su se događali u svim nakladničkim kućama. Hrvatska je povijesno imala tvrtke koje su ujedno bile vlasnici knjižara, što je problem. To su modeli naslijeđeni iz Jugoslavije, koja je to preuzela od SSSR-a 1945. To je nakaradni sustav koji ide na okrupnjavanje, tipični ruski model ‘megalomanskih tvrtki’. Cijeli Istočni blok radio je po istom sustavu pa je tako Hrvatska sve knjižare preuzete od Židova, Srba ili jednostavno one koje nisu imale pravnog sljednika, spojila u poduzeće za izdavačku djelatnost. Prvo se zvalo Zagrebačko izdavačko poduzeće, nakon toga Mladost, što se održalo sve do samostalnosti Hrvatske”, kaže Antičević za Nacional ponovivši da je veliki problem taj što izdavači u svojim knjižarama uglavnom ističu svoje naslove bez nekog kriterija.

• ‘Profil je napravio ono što smo svi trebali prije 20 godina. Knjižare su se trebale izdvojiti iz poslovanja kao zasebni biznis, nitko od malih privatnika nije ih htio otvarati’, kaže vlasnik Algoritma Neven Antičević

Nakon osamostaljenja Hrvatske, nastavlja Antičević, osnovni problem bio je plaćanje.

“Nitko nikome nije ništa plaćao, postojala je ogromna nelikvidnost i svi koji su se bavili izdavaštvom, bili su prisiljeni otvarati svoje knjižare kako bi dobili pristup ‘kešu’. Dakle, nešto što je prije bilo odraz političkog sustava, postalo je ekonomska nužnost u trenutku osamostaljenja države. Stoga nikad nije napravljen iskorak iz komunističkog načina rada u kapitalistički. Tko god je postao malo veći nakladnik, odmah je otvarao svoje knjižare, neki jednu, neki deset. Onda je došlo vrijeme renesanse knjižarske djelatnosti. U Hrvatskoj se 2005. i 2006. prodavalo oko 11 milijuna knjiga. Naklade su bile ogromne i knjižarski posao izgledao je vrlo racionalan i unosan. Ali nekoliko godina poslije došlo je do krize te je ta unosna djelatnost odjednom došla pod lupu vlasnika knjižara koji su shvatili da gube novac. Problem je bio taj što je u te knjižare već bio uložen ozbiljan novac, primjerice u knjižarski lanac koji su stvorili Profil, Algoritam i Mozaik knjiga uloženo je oko 60 milijuna kuna. Dakle, iz izdavaštva je uloženo u knjižarstvo i ta investicija nije se isplatila. Ta konstatacija, da ne vraćaš uloženo, bila je poticaj trima najljućim konkurentima da nešto naprave da bi se ta situacija popravila. Tako je u proljeće 2014. stvoren Algoritam Profil Mozaik knjiga”, objasnio je početke stvaranja knjižarskog lanca.

Nakon što su se udružili, od 45 knjižara deset ih je odmah zatvoreno jer su bile na lokacijama jedna do druge, a trebao se plaćati najam pa nije bilo smisla da nastave s radom. Stoga ih je preostalo 35.

“U trenutku kad su trajali razgovori o udruživanju, sredinom 2013., sve je pokazivalo da će taj posao biti profitabilan, da je to bila dobra odluka. Pogrešno smo, međutim, računali s tim da će 2014. biti posljednja godina krize i da će stvari krenuti nabolje. To se nije dogodilo, kriza traje i danas, a sve to utječe na činjenicu da se naša ekonomska predviđanja nisu ostvarila. Kad smo uvidjeli da od tog oporavka nema ništa, knjižare su trebale rebranding, trebalo se promijeniti puno toga, ali trošak je bio dva milijuna kuna, a taj novac nismo imali. Taj smo proces stoga stavili na čekanje, a rezultat je bio taj da je vlasnik Profila odlučio izaći iz tog modela jer mu je postao teret, što smatram sasvim racionalnom odlukom. Uz to, postojali su još neki faktori koji su prijetili urušavanju sustava, poput elektronske knjige. Tu smo se mi kao partneri razišli u mišljenju jer sam ja u kineskoj riječi kriza, koja znači i opasnost i mogućnost, vidio mogućnost. Meni se činilo da cijeli postupak redefiniranja knjižara ima smisla i imat će smisla u budućnosti”, smatra Antičević koji, kao i Mozaik knjiga, ne odustaje od partnerstva. Njegova je odluka ipak pričekati jer će se, vjeruje, stvari posložiti i kaže da se pomalo sve slaže na svoje mjesto, ali to neće doći odmah.

“Strah od toga da će elektronska knjiga pojesti papirnu bio je neopravdan jer najnoviji trendovi pokazuju da je prodaja papirne knjige u porastu. Zašto sam optimističan? Zato što je čitanje psihološka kategorija koja ima daleko dublje značenje za ljude od pukog čitanja, a navika čitanja koja Hrvate baš ne krasi, ima u sebi jedan materijalistički element koji se ne može u čovjeku iskorijeniti. Primjerice, ako vam se želim pohvaliti nekom bibliotekom, neću pokazati popis knjiga koji sam skinuo na kompjutoru, već ću pokazati svoju kućnu biblioteku. Taj pojam posjedovanja knjige prelazi okvire pukog čitanja jer čitanje nije samo konzumiranje teksta”, navodi Neven Antičević.

Ono što on vidi kao potencijalnu novu krizu knjige jest činjenica da današnja djeca i mladi nemaju naviku čitanja papirne knjige, već sve čitaju s elektronskih uređaja, ali vjeruje da će za 25 godina, kad će se ta kriza osjetiti, sustav pronaći način da sve to izbalansira na pravi način. Antičević je vječni optimist koji tvrdi da se broj čitača u Hrvatskoj nije promijenio, ali je sad trećina onih koji su knjige posuđivali postala dvije trećine, a preostala trećina su ljudi koji ipak knjigu još uvijek kupuju.

“Imamo i drugi problem, a to je cikličnost proizvodnog procesa. Taj proces traje godinu dana. Ako kriza traje dulje od godine dana, onda smanjujete proizvodnju, broj naslova, jer nemate novca. Nakon godinu dana, dvije, tri, uporno smanjujete izdavački program. Kriza u nakladništvu traje već sedam godina pa smo od 4000 knjiga godišnje prije krize, danas došli do brojke ispod tisuću. Te knjige koje se zbog krize nisu izdale, nisu zamjenjive. Urušavanje cijelog nakladničkog procesa rezultat je krize i vidi se da se iz godine u godinu proizvodnja smanjuje”, govori Antičević koji kaže da se cijela proizvodnja u Hrvatskoj bazira na popularnim autorima kao što su Haruki Murakami ili Jo Nesbø, dok drugi poput njih koji dolaze i možda su već velika imena, neće dobiti priliku biti izdani kod nas još neko vrijeme, što smatra velikim problemom. Na pitanje što će izlazak Profila iz vlasničke strukture značiti za poslovanje Algoritma, Antičević odgovara da gotovo da i neće utjecati jer je Profil i dalje izdavačka kuća, samo što nije dio vlasničke strukture.

• ‘Od lipnja do prosinca prošle godine imali smo stalan rast prometa i prihoda. Ali nakon parlamentarnih izbora odmah smo zabilježili pad prodaje knjiga’, kaže vlasnik Algoritma

“Profil je ovim potezom napravio ono što smo svi mi trebali napraviti prije dvadeset godina. Knjižare su se trebale izdvojiti iz poslovanja kao zasebni biznis, a s obzirom na to da ih nitko od malih privatnika nije htio otvarati, mi smo bili primorani to napraviti jer je to tržište tražilo. Danas naš knjižarski lanac zarađuje oko 100 milijuna kuna godišnje, iznos koji svejedno nije dovoljan da bi se moglo uredno poslovati zbog dugovanja koja se moraju riješiti”, objašnjava vlasnik Algoritma, izdavačke kuće koja je krizu zaista osjetila te je danas, od jedne od najvećih, najkvalitetnijih i najproduktivnijih, postala kuća koja izdaje nekoliko puta manje naslova. Zbog dugovanja koja su premašivala 40 milijuna kuna, Algoritam je prije godinu dana otišao u predstečajnu nagodbu koja je nedavno završila tako što se Algoritmu otpisala otprilike polovica duga, dok će ostatak od 20 milijuna kuna vjerovnicima isplaćivati idućih sedam godina.

“Branša je još u problemima, a da se stvari drastično promijene nabolje, potrebne su dvije stvari koje ne ovise o nama, nažalost. Prva je financijska situacija hrvatskih građana, odnosno gospodarski rast ili bogatstvo stanovništva. Dakle, moramo čekati bogatije stanovništvo. Drugo, moramo čekati pismeno stanovništvo koje voli čitati. Tu imamo gigantski problem vezan uz kurikularnu reformu, odnosno slobodnu lektiru. Ja zaista imam bogato 30-godišnje iskustvo s knjigama i proučavao sam čitalačke navike naših klinaca. Oni počnu čitati tako što uzmu nešto što im je uzbudljivo i onda to čitaju. Kvaliteta tog štiva je nevažna jer kvaliteta ne determinira navike te osobe u budućnosti. Oni počnu s nečim, zavole čitati i sami traže nešto bolje. Ako vi tu istu djecu zatrpate s nerazumljivom, dobi neprimjerenom, anakronom literaturom, izazvat ćete efekt ‘Joj, knjiga, katastrofa!’. I time ste uništili generacije i generacije čitatelja, a lektirna politika je tu jedan od glavnih pokretača”, govori Antičević. Dodaje da se problem nakladničke politike neće dugoročno riješiti dok se ne riješi problem obrazovanja i lektire.

“Sustavu odgovara proizvoditi neobrazovane, nenačitane ljude jer je njima lakše manipulirati. Neću ići toliko daleko da kažem da je to namjerno, ali to je ostatak starih vremena koji se nije promijenio pa danas imamo glasačke mašine koje nemaju završenu ni osnovnu školu. Moram reći da politička situacija u državi itekako utječe na našu industriju. Primjerice, od lipnja do prosinca prošle godine bilježili smo konstantan rast prometa i prihoda. Ali nakon parlamentarnih izbora odmah smo zabilježili pad prodaje knjiga. Moje objašnjenje toga jest da je naša čitalačka publika više lijevo orijentirana nego desno i da je njih dolazak desne koalicije na vlast toliko deprimirao da su to pokazali ‘bojkotom’ kupnje knjiga. Dok je postojao optimizam, otvarali su novčanike i trošili novac”, zaključuje Neven Antičević i navodi neobičnu činjenicu. Naime, tvrdi da je promet izdavačkih kuća u trenutku kad je sad već bivši premijer Tihomir Orešković objavio imena ministara, pao za 30 posto i održao se na toj brojci idućih 15 dana. Kao poslovni čovjek, stoga, Antičević priželjkuje efikasnu vladu koja ulijeva sigurnost u poslovanje. Ideologizacija koja je polarizirala Hrvatsku za poslovne ljude bi, kaže, trebala biti nevažna. Važno je samo pomoći branši da se uspije othrvati problemima u kojima se našla.