Antonija Petričušić, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i članica Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice, u subotu je komentirala slučaj male Madine.

“Ako smatraju, i građani država članica VE-a i svi ljudi koji se nađu u njegovoj jurisdikciji, a koji nisu državljani, ali su njihova prava prekršena, imaju se pravo obratiti ovom sudu. Madina i njena obitelj očito nisu bili čak ni legalno na teritoriju RH, ali je ova visoka sudska institucija utvrdila da je do povrede ljudskih prava došlo iako su to propustile učiniti hrvatske institucije. Ali, ovakva presuda daje nadu.

Ova presuda obvezuje, ne samo hrvatske, nego i vlasti svih drugih država članica, da u sličnim situacijama, kada dolazi do traženja azila na granici EU-a, moraju postupiti na način da uvaže zahtjev tražitelja azila, da ih ne protjeraju nazad u nesigurnost i da omoguće postupak provedbe zahtjeva za azil, da utvrde imaju li ti ljudi kriterije za dobivanje azila i onda ih procesuiraju u skladu sa svojim pravom”, govori Petričušić.

Nevladine udruge

Nevladine udruge i odvjetnica koju su angažirali su odigrali ključnu ulogu, kaže.

“Većina nas, građana RH, nikad neće podnijeti zahtjev ESLJP-u jer neće misliti da je došlo do povrede njihovih prava ili će im se ta institucija učiniti daleka i prekomplicirana”, objašnjava ona.

Dodaje da je ovaj slučaj iskorišten da bi se “spriječilo kršenje ljudskih prava nekih budućih Madina” i upozorilo na postupanje hrvatske policije.

“Osobe koje traže azil moraju biti procesuirane, a ne gurane negdje preko granice”, kaže.

“Ova presuda služi kao vrlo konkretan alat Madininoj obitelji da traži ponovno pokretanja kaznenog postupka kojim će se utvrditi tko je odgovoran za taj dan. Presuda isto tako može poslužiti kao rekonceptualizacija stava policije, odnosno politike koju policija provodi prema ilegalnim migrantima. Mi kao društvo bi mogli sazreti na način da želimo vladavinu prava. Shvatimo ovo kao priliku, a ne kao priznanje”, rekla je Petričušić gostujući u subotu u programu N1 Televizije.

Male odštete

“ESLJP nikad ne isplaćuje velike odštete. 40 tisuća eura nije velik novac i premal je novac za jedan život”, kaže.

“Ova presuda je prilika, prvenstveno policiji, ali i DORH-u, da svoj stav prema ostvarivanju prava migrantata rekonceptualizira. I ti ljudi imaju pravo na osnovna ljudska prava”, kaže.

“Ostvarivanje ljudskih prava je obveza države. Kada dođe to toga da ESLJP utvrđuje da je do njihovog kršenja došlo, tada je prekasno”, zaključuje.

Zbog smrti djevojčica iz Afganistana: Centar za mirovne studije od Plenkovića traži smjenu ministra i vrha MUP-a