Više od 550 akademika, profesora i nastavnika, predvođeni rektorom Sveučilišta u Mostaru Zoranom Tomićem, te predstavnici civilnog društva iz BiH i Hrvatske potpisali su izjavu povodom Dana Europe kojom se poziva na ukidanje diskriminacije i dominacije kao jamstvu europske budućnosti BiH.

U dokumentu dostavljenom medijima sa Sveučilišta u Mostaru ističe se kako su u Bosni i Hercegovini u posljednjih 25 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma izostali bitni politički i društveni koraci koji bi mogli zemlju odvesti tamo gdje pripada, Europi i europskoj obitelji.
“Uvjereni smo da je ova, 2021. godina, godina prekretnice, godina u kojoj stoji povijesna prilika za prekidanje statusa quo i stagnacije BiH”, navodi se u izjavi i ističe kako je potrebno dokinuti diskriminaciju građana i dominaciju kako bi zemlja ubrzala svoj europski put. Pojasnili su kako to podrazumijeva dogovor političara o izmjeni izbornih pravila sukladno presudama Suda za ljudska prava te Ustavnoga suda BiH.
“Držimo nedopustivim da u srcu Europe, u Bosni i Hercegovini koja teži onoj istoj ujedinjenoj Schumanovoj Europi, i dalje postoje pokušaji diskriminacije ili dominacije. Pokušaji dominacije i stvaranja unitarističkog koncepta upravljanja složenim i multinacionalnim društvom ruše temelje Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, osobito njegov Aneks 4 – Ustav BiH”, navodi se u izjavi.
Potpisnici ističu da se svim građanima mora zajamčiti mogućnost izbora na pozicije u institucijama vlasti, ali i trima konstitutivnim narodima izbor legitimnih političkih predstavnika.
“Tri konstitutivna naroda, ugrađena u ustavnopravni okvir Bosne i Hercegovine, su ključna točka bilo kakvog razumijevanja ove složene zemlje. Narušavanjem tih zajednica, pokušajima eliminiranja iz političkog života, Bosna i Hercegovina gubi svaki smisao”, upozoravaju.
Ovu izjavu potpisalo je 563 predstavnika akademske zajednice i civilnog društva predvođeni rektorom Sveučilišta u Mostaru i vodstvom ove ustanove na kojoj se nastava odvija na hrvatskome jeziku u BiH, zatim brojni akademici, predstavnici Hrvatskog instituta za povijest i brojni drugi.
Vodeći hrvatski i bošnjački dužnosnici, čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović i SDA Bakir Iezbegović, uz poticaj dužnosnika SAD-a i EU-a, mjesecima pokušavaju pronaći način za dogovor o izmjenama Izbornoga zakona BiH kako bi se na izborima 2022. omogućilo predstavnicima manjina da se mogu kandidirati na najviše pozicije u državi, te spriječila mogućnost preglasavanja malobrojnijih Hrvata.