Nakon šokantnog priznanja redatelja Dalibora Matanića da je godinama drogiran i alkoholiziran seksualno uznemiravao suradnice, uglavnom mlađe i u podređenom položaju, čime je teško iskorištavao poziciju moći, u fokus je došao još jedan slučaj koji se godinama ‘’vuče’’ u medijima i glumačkoj zajednici. To je slučaj Ozrena Prohića, redatelja i profesora na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu koji je od 1999. godine sedam puta prijavljen za seksualno i psihičko zlostavljanje studenata i studentica ADU.

Miran Kurspahić, redatelj i glumac, Nacionalu je ispričao da je od 2004. do 2011. trpio konstantna verbalna i psihička zlostavljanja od Prohića i Branka Brezovca: „Sukob mene i Prohića bio je javan od početka mogu studija. Prokazivao sam ga i zbog njegova ponašanja u obrazovno-pedagoškom radu, ali i zbog malverzacija u radu u HNK u Varaždinu, HNK u Rijeci i ZKM-u, zatim pozicije koju je imao na ADU. Prohić je studentima i studenticama govorio da im je bolje da ne pričaju ništa, a prema meni to su bile ucjene, prijetnje da nikad neću naći posao, da neću diplomirati. Obraćao sam se svim dekanima – Zuppi, Ivandi, Midžiću. Nikakvih konzekvenci nije bilo, a namjerno sam želio da sve bude javno ne bih li se zaštitio. A o njegovim transgresijama u pijanom i drogiranom stanju, o tome se znalo još onda, nije to novost. Ali sve je to bilo maksimalno tolerirano, posebno su to radili studenti glume čiji je bio miljenik, dok sam ja bio onaj problematični Kurspahić i redikul. Cijeli moj slučaj je bio zapravo mnogima zabavan, nažalost. Prema meni nije iskazivao maltretiranje seksualne prirode, metode su mu bile perfidne – ucjena, pa me se rušilo na ispitu, pa su govorili da ima odlična akademija u Ljubljani, da će mi ‘zatvoriti pipu’. Upozoravao sam na to da Prohić ne dolazi na nastavu, to je kod njega baš bilo drastično, upozoravao sam na zastarjelost nastave. A zbog toga sam ‘uživao’ reperkusije, pa tako mnoge moje predstave nisu bile ni uzete u obzir kao ispiti, u zadnji trenutak se prekinuo moj ispit iz inovativne režije jer je Prohić otišao zato što se uvrijedio. Niz takvih primjera je bilo, pa je kolegama s Akademije, ali i ravnateljima ustanova govorio da mi ne da posla. Bilo je toga, a to traje do danas.“

Davor Švaić, dekan Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, želi još jedan mandat na ADU. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Prohić je zbog ovakvog i sličnog ponašanja prema studentima i studenticama dvije godine bio suspendiran, a DORH je protiv njega 2021. pokrenuo kazneni postupak. No optužnica protiv Prohića nije podignuta pa ga je Davor Švaić, dekan ADU, u listopadu prošle godine vratio na posao. Ubrzo nakon toga u medijima je objavljena i snimka iz 2017. na kojoj Prohić viče na studentice, vulgaran je i bezobrazan. To je bio povod za veliki prosvjed studenata ADU koji su tražili da se Prohiću uruči otkaz, a dekan Švaić akademskom vijeću ponudio je ostavku koja nije prihvaćena. No prihvaćen je Švaićev prijedlog da se Prohića ponovno suspendira, pa mu je izrečena zabrana rada sa studentima na ADU, ali bez obzira na to Prohić uredno prima punu plaću. I ne samo to. Skandalozna je činjenica da je takvom duboko kompromitiranom čovjeku ponuđen posao pa je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku do prošlog petka radio operu ‘’Prodana nevjesta’’. No zbog pritiska javnosti Vladimir Ham, intendant te nacionalne kuće, odlučio je otkazati suradnju Ozrenu Prohiću. Nacionalu je prošlog petka u večernjim satima poslao izjavu:

„Nedovoljno ozbiljno procijenivši težinu optužbi koje se Ozrenu Prohiću stavljaju na teret angažirali smo ga kao redatelja opere Bedricha Smetane ‘Prodana nevjesta’. Uvidjevši ozbiljnost iznesenih optužbi izvještavamo vas kako smo s današnjim danom raskinuli suradnički odnos s redateljem Prohićem. HNK u Osijeku i dalje ostaje mjesto nulte tolerancije na bilo koji oblik nasilja.

Odlučni u tome da nastavimo obogaćivati kulturnu ponudu u regiji raznovrsnim programima, a potaknuti izvrsnim odjekom predstava koje nudimo našoj publici, te bilježeći nezapamćenu posjećenost, ustrajat ćemo na izvrsnosti i poticajnom radnom okruženju.“

Ozren Prohić, redatelj i profesor na ADU u Zagrebu, od 1999. ima sedam prijava za seksualno i psihičko zlostavljanje studenata i studentica. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Osim činjenice da je Prohić do prošlog petka imao angažman kao da se ništa na Akademiji ne događa, kao da nije pod suspenzijom, a za taj svoj angažman bi uredno primio i honorar, Nacional je saznao još jednu skandaloznu informaciju. Ozren Prohić, čovjek koji – prema odluci dekana Švaića zbog opetovanog zlostavljanja studenata i studentica i unatoč prijavama koje traju više od 25 godina – ima zabranu rada sa studentima i studenticama, upravo to čini. Kako je Nacional saznao iz razgovora s dvojicom profesora na Akademiji dramske umjetnosti, Prohić je najmanje tri puta u semestru putem videolinka sudjelovao u sastancima na ADU, a na svakom od tih sastanaka osim nekih profesora sudjelovali su i predstavnici studenata ili studentica s kojima Prohić prema odluci dekana Švaića ne smije komunicirati niti s njima raditi. Na tim se sastancima odlučuje o, primjerice, načinu rada na ispitima ili o novim suradnicima na pojedinim kolegijima, a to se – prema pravilima ADU – radi u suradnji sa studentima ili studenticama. Kako je to moguće pojasnio je Nacionalov sugovornik, profesor na ADU koji je žalio ostati anoniman:

„Itekako je moguće i to se događa. Razlog zbog kojeg se to događa još je gotovo i gori od same činjenice da se ne poštuje odluka o zabrani. Naime, dekan Davor Švaić i Uprava ADU svaki su put prije sastanka na kojem je Prohić sudjelovao putem videolinka pitali studenta ili studenticu jesu li oni voljni pristati na činjenicu da je Prohić prisutan i imaju li s tim problem. Što bi oni trebali reći u takvoj situaciji? Naravno da će reći da nemaju problem s tim i onda na tim sastancima proživljavaju novu traumu gledajući profesora s kojim formalno ne bi smjeli komunicirati. To je zaista skandalozno.“

Osim pitanja kako je moguće da unatoč suspenziji Prohić ipak radi sa studentima, nameće se još jedno pitanje – zašto je Prohić toliko važan da je njegova prisutnost toliko potrebna, do te mjere da ga se uključuje u rad sa studentima? Nacionalov sugovornik pojašnjava i to:

„To je dobro pitanje, a odgovor glasi – zato što se njegov glas sluša, zato što i dalje odlučuje o mnogim stvarima, bez njega se malo toga može napraviti. Na Akademiji vam je sve umreženo, od ljudi do interesa. On je profesor već desetljećima, znate da je u to vrijeme već razvio dovoljno dobre veze i zadužio neke ljude. Valjda mu sad vraćaju time da ga štite, ali i da mu dozvoljavaju komunikaciju sa studentima i studenticama unatoč ili bolje rečeno, usprkos zabrani.“

Nacional je poslao upit Davoru Švaiću, dekanu Akademije dramske umjetnosti koji – usput rečeno – želi novi mandat, da pojasni zašto je dozvolio Prohiću rad sa studentima unatoč zabrani. Nacional je Švaića pitao i što Prohić točno radi na ADU, ako ne radi sa studentima, koja su njegova zaduženja i zašto prima punu plaću. Odgovor nije poslao.

Odgovor Nacionalu nije poslao ni Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Nacional je tražio da rektor objasni postoji li pravni temelj da reagira, posebno zbog činjenice da unatoč suspenziji koja obuhvaća zabranu rada sa studentima i studenticama, Prohić i dalje kontaktira s njima putem videolinka, i to uz dozvolu i znanje Uprave ADU.

Vladimir Ham, intendant HNK u osijeku, otkazao je Prohiću režiju opere ‘Prodana nevjesta’ koju je već počeo raditi. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Na upit Nacionala odgovor su poslali iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Naglašavaju da je Ministarstvo čvrsto opredijeljeno za nultu stopu tolerancije prema bilo kojem obliku uznemiravanja i nasilja na visokim učilištima i zalaže se za osiguravanje poticajnog i sigurnog akademskog ozračja za sve sudionike obrazovnog procesa:

„Stoga smo žurno reagirali na prve informacije o sumnjama da se na visokim učilištima događaju slučajevi uznemiravanja i 22. siječnja 2021. uputilo dopise Rektorskom zboru Republike Hrvatske i Vijeću veleučilišta i visokih škola da u skladu s autonomijom sveučilišta i akademskom samoupravom, na senatima sveučilišta te u sklopu rada Vijeća veleučilišta i visokih škola poduzmu sve potrebne mjere i donesu odluke koje će omogućiti prevenciju i borbu protiv bilo kojeg oblika diskriminacije, zlostavljanja ili neprimjerenog ponašanja, uspostavljanjem odgovarajućih i učinkovitih mehanizama zaštite studentica i studenata, nastavnica i nastavnika. Slijedom navedenog, svako visoko učilište mora imati razrađen i definiran protokol o postupanju u slučaju uznemiravanja, kao i upute za pravodobno informiranje studenata o proceduri prijavljivanja uznemiravanja te zakonskim odredbama kojima se takvo nasilje sankcionira.

Odmah po saznanjima o prijavama za uznemiravanje studentica i studenata od stane nastavnika Ozrena Prohića, Ministarstvo je zatražilo i zaprimilo očitovanje Akademije dramske umjetnosti u kojem je kronološki iznijet tijek postupanja visokog učilišta po primitku prijave studenata.“

Miran Kurspahić, redatelj i glumac, od 2004. do 2011., kad je diplomirao, trpio je konstantna verbalna i psihička zlostavljanja ozrena Prohića. FOTO: TOMISLAV ČUVELJAK/NFOTO

Kako kažu u Ministarstvu, po stupanju na dužnost nove Uprave ADU 2021., dekan Davor Švaić je tadašnje prijavljene slučajeve uznemiravanja u skladu s tada propisanom procedurom i na temelju mišljenja Povjerenstva za provođenje postupka unutarnje istrage o utemeljenosti prijava za spolno uznemiravanje, zlostavljanje, kršenja načela ravnopravnosti spolova i povezanih oblika diskriminacije uputio nadležnim državnim tijelima na postupanje, točnije Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu i nadležnoj pravobraniteljici za ravnopravnost spolova:

„Istovremeno je Uprava 29. listopada 2021. usvojila prijedlog Povjerenstva Akademije te je dekan Švaić izrekao mjeru suspenzije nastavniku do konačne odluke Općinskog državnog odvjetništva ili sudske vlasti. Odluka Općinskog državnog odvjetništva bila je odbacivanje prijave. Akademija je izdala disciplinsku, odnosno stegovnu mjeru upozorenja na povrede radne obveze uz davanje u izgled momentalnog otkaza ugovora o radu u slučaju ponavljanja slične povrede. S obzirom na odbacivanje prijave od strane Općinskog državnog odvjetništva, nepostojanja drugih sudskih postupaka protiv predmetnog profesora, nastavnik je vraćen na posao. Također, od 2021. nije bilo novih prijava koje bi se odnosile na bilo kojeg zaposlenika Akademije.

Valja napomenuti da je Ministarstvo temeljem Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti nadležno za provođenje upravnog nadzora u slučajevima neprimjenjivanja odredaba Zakona u internim aktima visokih učilišta, kako Sveučilišta, tako i njihovih sastavnica. Nadalje, ako Ministarstvo utvrdi nedostatke ili propuste u radu visokog učilišta, zatražit će otklanjanje nedostataka ili propusta u roku od 60 dana. Ako visoko učilište u postavljenom roku ne otkloni nedostatak ili propust u radu, protiv visokog učilišta i odgovorne osobe u visokom učilištu pokrenut će se prekršajni postupak.“

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja dalje kažu da, ako je riječ o radnim odnosima na visokom učilištu, nadzor primjene propisa kojima se uređuju radni odnosi na visokom učilištu obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada. U ovom konkretnom slučaju Ministarstvo u okviru svoje nadležnosti, kažu, nije utvrdilo zakonske propuste u postupanju Akademije, a time u ovom trenutku ni povod za pokretanje nadzora nad visokim učilištem:

„Akademija je po prijavama postupala u skladu s internom procedurom i internim aktima koji su bili usklađeni sa Zakonom i vjerujemo da i u kontekstu navedenog slučaja uprava poduzima sve potrebne mjere da studentice i studenti budu zaštićeni i sigurni u okruženju u kojemu uče i stvaraju. Ministarstvo znanosti i obrazovanja najoštrije osuđuje sve oblike neetičnog i neprofesionalnog ponašanja te se nada da će Akademija nastaviti raditi u skladu sa Zakonom i dobrom praksom unutar sustava visokog obrazovanja te i dalje provoditi pojačan nadzor nad radom svoje institucije kako bi se ovakvi oblici ponašanja u potpunosti iskorijenili.“

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, međutim, nije se izjasnilo hoće li zbog konkretnog slučaja kršenja odluke o zabrani rada sa studentima i studenticama pokrenuti ikakvu pravnu proceduru.

Nacional je zatražilo očitovanje i od Višnje Ljubičić, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Ona je u opširnom odgovoru pojasnila svoj stav oko ‘’slučaja Prohić’’:

„Nekoliko bitnih činjenica značajno pravno i faktično razlikuju slučajeve Prohić i Matanić. U tom smislu, prvo treba imati u vidu ovlasti institucije pravobraniteljice, koje propisuju kako je ona ovlaštena razmatrati isključivo slučajeve kršenja načela ravnopravnosti spolova. Shodno svemu istaknutom, pravobraniteljica nije tijelo progona i kažnjavanja te nema ovlasti progoniti počinitelje bilo kakvih prijestupa, uključujući i prijestupa spolne diskriminacije ili pružati direktnu zaštitu žrtvama, već njezine zakonske ovlasti podrazumijevaju pokretanje antidiskriminacijskih postupaka protiv onih tijela koja su ovlaštena upravo za to – štititi žrtve i kažnjavati počinitelje, kao i podnošenje prijava tim tijelima, ako joj se žrtve direktno obrate s pritužbom. Naravno, ako je iz pritužbe razvidno da postoje okolnosti iz kojih je opravdano očekivati da poslodavac i/ili nadležna institucija neće pokrenuti postupak ili zaštititi osobu od spolne diskriminacije, pravobraniteljica može pokrenuti postupak protiv navedenog tijela i bez traženja da oštećena osoba prvo podnese prijavu nadležnom tijelu.“

Višnja Ljubičić skreće pozornost kako slučaj Prohić koji se dogodio 2017. na jednoj kazališnoj probi, koji je nedavno izašao u javnost i zbog kojeg su studentice i studenti na ADU prosvjedovali pod geslom ‘’Škandalozno’’, nema zapravo nikakve spolne poveznice te stoga postupanje nije u njezinoj nadležnosti. Za ostale prijave protiv Ozrena Prohića, koje je zaprimila Akademija dramskih umjetnosti u Zagrebu, uglavnom tijekom 2021., u kojima je bilo i elemenata spolnog uznemiravanja, odnosno u kojima se mogla utvrditi poveznica na bilo kakvu spolnu diskriminaciju, ADU je u suradnji s pravobraniteljicom odmah pokrenuo odgovarajuće postupke, uključujući i podnošenje kaznene prijave, koja je nakon provedene istrage odbačena:

„Napominjem da je ADU 2021. godine, po primitku svih prijava koje su na bilo koji način inkriminirale djelatnike i suradnike ADU, bez odgađanja osnovao povjerenstvo i paralelno provela sve postupke detaljnog ispitivanja prijava i razgovora s prijavljenim, uključujući i onaj protiv profesora Prohića, utvrdila radno-pravne povrede te primijenila sankcije iz korpusa internih pravnih akata koji su joj tada bile na raspolaganju te je Ozren Prohić u konačnici dobio pisanu opomenu pred otkaz, a kasnije je i suspendiran. Prije pokretanja i provođenja navedenih internih postupaka ADU je promptno izradio interne akte u svrhu reguliranja posebnih postupaka, a koje akte od donošenja unaprjeđuje između ostaloga i u suradnji s pravobraniteljicom, a sukladno izdanim preporukama.

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, kaže da su kazne za zlostavljače i dalje preblage. FOTO: TOMISLAV ČUVELJAK/NFOTO

Stoga, za razliku od slučaja Matanić gdje praktički nitko od službenih tijela nije (odmah) reagirao, u slučaju Prohić nadležno tijelo, odnosno ADU jest reagiralo, podnesena je kaznena prijava i proveo se postupak protiv Prohića te su mu izrečene disciplinske sankcije. O samoj primjerenosti sankcioniranja, odnosno o pragu progona nekog prijestupa, naravno, uvijek se može razgovarati. U tom smislu, a unatoč značajnim pozitivnim pomacima, kako u razvoju internog, radno-pravnog zakonodavstva, tako i kaznenog te prekršajnog zakonodavnog okvira, napominjem kako praksa već godinama ukazuje da sva nadležna tijela naše države, uključujući i pravosuđe, nisu dovoljno educirana i senzibilizirana za procesuiranje i kažnjavanje ove vrste nasilja te su kazne i dalje preblage da bi slale poruku jasnog opredjeljenja nulte tolerancije prema rodno utemeljenom nasilju.“

Nakon svega rečenog, i dalje je vidljivo da Uprava ADU na čelu s dekanom Davorom Švaićem ne samo da ignorira, odnosno krši vlastitu odluku o zabrani rada sa studentima Ozrenu Prohiću, već rade još i nešto gore. Studente i studentice, prema navodima profesora s Akademije, ‘’tjeraju’’ da s profesorom s kojim ne smiju komunicirati ipak komuniciraju, i to tako da ih se pita imaju li što protiv da on sudjeluje u sastancima. Hoće li netko ipak nakon ovoga reagirati, ostaje vidjeti. U petak je nova sjednica Vijeća ADU s još uvijek nepoznatim dnevnim redom. Možda dekan Švaić na dnevni red stavi i točku upravo oko ove nevjerojatne situacije, posebno stoga što je nekoliko profesora, prema saznanjima Nacionala, već više puta tražilo uvrštenje te točke na dnevni red. Na dnevnom redu bi mogla biti i točka o kandidaturi Davora Švaića za novi mandat. Ostaje vidjeti hoće li nakon ovoga dobiti povjerenje kolega profesora.

Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, nije odgovorio na Nacionalova pitanja o mogućim sankcijama ADU ili Prohiću. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL