O vladavini prava u Hrvatskoj za N1 Televiziju u srijedu je govorio Alan Uzelac, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Niz navodnih etičkih i disciplinskih prekršaja sudaca dovelo je do pokretanja postupaka protiv njih, javne nabave predstavljaju područje visokog rizika za korupciju, a tužbe protiv novinara izazivaju zabrinutost, stoji u izvješću o vladavini prava za Hrvatsku koje je Europska komisija objavila u utorak.

Izvještaj Komisije i stanje u hrvatskom pravosuđu komentirao je profesor Uzelac.

“Mađarska i Poljska nam ne mogu biti referentne točke, one su po raznim indikatorima bolje od Hrvatske, pogotovo u percepciji pravosuđa. To pokazuje da u Hrvatskoj postoji sistemski problem s pravosuđem i tome bi trebalo ozbiljnije pristupiti”, rekao je Uzelac i dodao:

“Izvještaj o vladavini prava je komplementaran europskom pravosudnom semaforu koji daje solidnu podlogu. Time je Komisija htjela diplomatskim jezikom upozoriti na ono što smatra bitnim. Što se Hrvatske tiče, ima uzrujavajućih elemenata. Primjerice, razina percepcije neovisnosti pravosuđa koja bi se mogla uzeti i kao razina povjerenja u pravosuđe jer sličnih podataka nema, tu smo ne samo najniži već 5-6 godina po povjerenju u pravosuđe u Europi, nego je zadnjih godinu dana između dva pravosudna semafora povjerenje palo za značajnih 5%.”

Ističe da relativizacija percepcije nema smisla te da ne smatra da su mediji krivi za takvu percepciju jer izdvajaju samo neke predmete dok cjelokupnu učinkovitost ignoriraju. “To se može vidjeti iz objektivnijih indikatora – npr. prosječno trajanje postupka pred prvostupanjskim sudovima i dalje je među najduljima u EU; parnički trgovački postupci u prosjeku traju 1000 dana, a i to je optimistično; spominje se i informatizacija pravosuđa u čemu smo među najmanje razvijenima u EU; i objavljivanje presuda – tu smo i dalje na samom dnu”, kazao je Uzelac.

Dodaje da treba demistificirati podatke o jako velikom broju predmeta:

“U tome Hrvatska nije u vrhu EU, negdje je u sredini. Često se spominje brojka od milijun predmeta i tehnički je to točno, ali od tog milijuna predmeta svega četvrtina su pravi sudski predmeti. To nije brojka koja bi opravdala pravosuđe u bilo kojem pogledu. Nered u našem sustavu je konstanta 20-30 godina, zacijelo i duže, ali pravosudni sustav je u velikoj mjeri zapušten. Što se tiče odgovornosti za funkcioniranje, ne može se to jasno reći.”

Osječki suci

Komentirao je i osječki slučaj sudaca osumnjičenih za primanje mita.

“Osječki slučaj pokazuje iznimno nisku razinu etičkih standarda i svijesti o njima”, rekao je Uzelac i dodao:

“Suci su smatrali su da je normalno s politički izloženim osobama, onima u sudskim postupcima, da se druže, primaju poklone… To je nezamislivo u modernom kontekstu djelovanja neovisne sudbene vlasti, sudački je posao odgovoran. Kao što bi političari i novinari trebali paziti s kim se druže, tako i suci. Bojim se da je dosad u manjim sudovima postojalo problema u tom pogledu, suci su se smatrali ravnim liječnicima i svećenicima koji su dio društvene elite, što nije točno.”

Šef Vrhovnog suda

Dotaknuo se i izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda:

“Ako raspravu premijera i predsjednika ogolimo, bitno je da se konačno osvjestilda je predsjednik Vrhovnog suda značajna funkcija koja bi mogla pomaknuti stvari u pravosuđu unaprijed. Naučili smo da su vodeći ljudi u državi više zainteresirani za druga pitanja, nego pronalaženja konsenzusa oko osobe koja bi mogla nešto pomaknuti, a najgore u ovom izvješću o vladavini prava jest da su negativni trendovi još prisutni i da stagniramo, dok druge države u Europi čine reforme.”