O nadležnosti EPPO-a i DORH-a: Iako je novac za 3D snimanje možda uplaćen iz hrvatskog državnog proračuna, europski istražitelji zasad ostaju u ministarstvu Nine Obuljen Koržinek

„Jedino što nedvojbeno trenutačno znamo to je da su istražitelji europskog tužitelja ušli u Ministarstvo kulture jer smatraju da se na Fakultetu geodezije prilikom ugovaranja 3D snimanja nakon potresa u Zagrebu radilo o kaznenim djelima protiv financijskih interesa Europske unije. Ako utvrde da se ne radi o takvom kaznenom djelu, prema uredbi EU-a, kao i prema našem zakonu o primjeni te uredbe, trebali bi predmet uputiti i prepustiti našem DORH-u.“ Tako je trenutačno djelovanje europskih istražitelja u Hrvatskoj za Nacional komentirao Marin Bonačić, sveučilišni profesor s Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Profesor Bonačić je i jedan od pisaca aktualnog „Zakona o provedbi Uredbe Vijeća EU 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda Europskog javnog tužitelja“. Tako, naime, glasi puni službeni naziv tog hrvatskog pravnog akta o suradnji s glavnom europskom tužiteljicom, Rumunjkom Laurom Kövesi.

Nasuprot tom sveučilišnom profesoru, premijer Andrej Plenković, kako je ponovio i prošloga tjedna, ostao je “zapanjen” kad je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi odlučila komentirati njegove izjave. On i dalje tvrdi da je ministrica Nina Obuljen Koržinek novac za taj još uvijek sporni posao 3D snimanja isplatila iz nacionalnih, a ne europskih sredstava. Dakle, da je isplaćen iz hrvatskog državnog proračuna, a u tom slučaju nije nadležan europski tužitelj, nego DORH. Zato se europski istražitelji ne bi uopće trebali baviti tim predmetom, već ga moraju prepustiti DORH-u. Zanimljivo je da je 15. veljače šeficu Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu Tamaru Laptoš posjetio aktualni sudac Visokog kaznenog suda, ali i izabrani, no ne i imenovani novi glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Ivan Turudić.

„Možemo samo spekulirati o čemu su Tamara Laptoš i Ivan Turudić razgovarali prošloga četvrtka“, izjavio je za Nacional Marin Bonačić komentirajući tu ekskluzivnu informaciju Nacionala. Profesor Bonačić ocijenio je također da će Turudić, kada formalno postane glavni državni odvjetnik, „sigurno morati surađivati s europskim javnim tužiteljem“ unatoč svom javno deklariranom mišljenju da „nije siguran da smo trebali osnovati to tijelo, jer niz zemalja ga nema i funkcioniraju“.

Stuacija za europske tužitelje u državama EU-a i nije baš tako loša

No prema podacima koje je iznio profesor Bonačić u Nacionalu, situacija za europske tužitelje u državama EU-a i nije baš tako loša kako je opisuje Ivan Turudić. „Ured Europskog javnog tužiteljstva trenutno djeluje u 22 od 27 članica Europske unije. Uz Dansku, koja uopće u tome ne sudjeluje, postoje još četiri države koje nisu uključene. To su Poljska, Švedska, Mađarska i Irska. Ali Poljska i Švedska pokrenule su postupak da se pridruže sustavu Europskog javnog tužiteljstva. Kada je došao novi predsjednik poljske vlade Donald Tusk, odmah je dao izjavu da će se Poljska priključiti EPPO-u. Švedska je tu namjeru iskazala i ranije, još 2019. godine, a ove godine pokrenula je zakonodavne izmjene da bi se mogla i formalno priključiti. Od tih četiriju zemalja izvan sustava ostaju samo Mađarska i Irska“, rekao je Marin Bonačić.

Profesor Bonačić je objasnio i zašto je uopće nastala institucija Europskog javnog tužitelja, na čelu s Rumunjkom Laurom Kövesi. Prema njegovim riječima, zato što su bili prijavljeni ogromni iznosi prevara na štetu financijskih interesa Europske unije. „Imam podatak za 2020. godinu. Prijavljena je šteta od 371 milijun eura. Kada su države EU-a osnivale Ured europskog javnog tužitelja, namjera je bila da se učinkovita borba protiv kaznenih djela na štetu financijskih interesa EU-a može bolje provoditi na toj nadnacionalnoj razini nego ako to rade pojedine države. Osobito zbog toga što u tim prevarama postoji i taj prekogranični element. U tom pogledu je zaista zbog tog prekograničnog elementa europsko tužiteljstvo u povoljnijem položaju jer može voditi istrage u više država. Što se tiče Hrvatske, i nama je u interesu da europsko tužiteljstvo provodi istrage. Svaka istraga koju provode europski istražitelji oslobađa resurse našeg DORH-a, koji onda može progoniti neka druga kaznena djela. Hrvatska kao država ima interes da europsko tužiteljstvo i DORH progone što više kaznenih djela“, zaključio je profesor Bonačić.

Europski istražitelji dosad su već uklonili jednu od bliskih suradnica premijera Plenkovića, bivšu ministricu regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijelu Žalac. Zbog gradnje vlastite privatne vinarije europskim sredstvima, na njihovu udaru je i jedan od Plenkovićevih bivših potpredsjednika vlade, bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Kako tvrde Nacionalovi izvori, Andrej Plenković sada strahuje i za sudbinu ministrice Nine Obuljen Koržinek.

Ovo su tehnike za povlačenje novca

Jedan od Nacionalovih izvora, dugogodišnji uspješan operativni poslovni savjetnik za korištenje novca iz europskih fondova, još uvijek ne može dešifrirati jesu li za 3D snimanja javnih objekata doista korištena nacionalna sredstva iz hrvatskog državnog proračuna ili se možda ipak radilo o europskom novcu iz Fonda solidarnosti. Po njemu, nije neobično da se za pojedine europske programe i projekte novac isplaćuje najprije iz državnog proračuna da bi se tek potom troškovnici slali u Bruxelles, pa se te troškove kasnije refundira za projekte financirane iz europskih fondova.

Taj upućeni Nacionalov sugovornik opisao je tehnike za povlačenje novca iz europskih fondova.

Polazeći od pretpostavke da je Ured europskog tužitelja ušao u ovu istragu Ministarstva kulture i medija kako bi zaštitio proračun Europske unije, najprije se osvrnuo na pitanje nadležnosti europskog tužitelja, koja se odnosi samo na sredstva iz fondova EU-a. Ako barem dio tog novca dolazi iz fondova Europske unije, onda je taj ured nadležan za istrage o tom dijelu sredstava. Tehnike isplaćivanja novca iz europskih fondova ovise o pojedinom ministarstvu. U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike vodi se briga o sredstvima koja se povlače iz Europskog socijalnog fonda, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a koordinira sve fondove EU-a. Za ruralni razvoj zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, za Operativni program Konkurentnost i kohezija Ministarstvo gospodarstva itd.

„U strukturnim i investicijskim fondovima postoje dva načina korištenja sredstava EU-a. Najčešće se radi o metodi nadoknade. Podnose se izvješća o utrošenim sredstvima na osnovi kojih se onda odobravaju i plaćaju sredstva. A neka tijela kao što je HAMAG-BICRO imaju u svom portfelju financijske instrumente. Znači, povlaštene kredite za poduzetnike, koji funkcioniraju na principu kredita, ali su povoljniji nego da idu izravno u banku po kredite. Postoje i upravljačka tijela i posrednička tijela prve i druge razine. Upravljačko tijelo je sektorski nadležno ministarstvo, posrednička tijela obično raspisuju natječaje po određenim sektorima, a tijela druge razine su ona koja provode cijeli postupak dodjele, cijeli postupak provjere i odobrenje samih izvješća po kojima se sredstva isplaćuju“, rekao je za Nacional ovaj ekspert.

Evo zašto je reakcija Ureda europskog tužitelja bila toliko brza

Međutim, prema njegovim riječima, Fond solidarnosti, o kojem je vjerojatno bila riječ u slučaju 3D snimanja koje je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek naručila izravnom pogodbom s Fakultetom geodezije u Zagrebu, nema koordinacijsko tijelo u Hrvatskoj, nego se izvješća šalju izravno Bruxellesu gdje se odobrava novac. Zato je, po njemu, vjerojatno i reakcija Ureda europskog tužitelja bila toliko brza. „Oni nemaju sustav kakav je u strukturnim i investicijskim fondovima koji su ukorijenjeni u državnom sustavu, nego država podnosi određene troškove pa na temelju njih sastavlja izvješća prema kojima onda zatraži novac iz Fonda solidarnosti. Najvjerojatnije se potom novac uplaćen iz hrvatskog državnog proračuna refundira. To je jedna od mogućnosti, a imaju čak i sustav predujma, ali koji ne može biti veći od 25 posto procijenjenih troškova“, zaključio je svoju analizu stručnjak u korištenju europskih sredstava, koji je zbog prirode svog posla inzistirao na anonimnosti.

Sudeći po njegovu tumačenju, nije isključeno da su premijer Andrej Plenković i ministrica Nina Obuljen Koržinek u pravu kada tvrde da su sredstva za 3D snimanja nakon potresa isplaćena iz hrvatskog državnog proračuna, ali svejedno u Ministarstvu kulture i medija ima posla i za europske istražitelje s obzirom na to da se očekivala refundacija tog novca iz europskih fondova, a po svemu sudeći, troškovnici još nisu poslani u Bruxelles. No prema komentaru jednog od Nacionalovih upućenih izvora, „najvjerojatnije se radi o još jednoj muljaži u aranžmanu Plenkovićeve vlade koja se sada pokušava gurnuti pod tepih“. Sada se čeka potez šefice Ureda europskog tužitelja u Zagrebu Tamare Laptoš, odnosno, eventualno povlačenje europskih istražitelja iz Ministarstva kulture. Možda je upravo to bio glavni motiv prošlotjednog posjeta Ivana Turudića, budućeg glavnog državnog odvjetnika, Uredu europskog tužitelja u Zagrebu.