Maksim Kamenjeckij, profesor s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu, gostovao je u utorak u ‘Novom danu’ N1 televizije, gdje je komentirao stanje u Ukrajini.

Istaknuo je da je situacija na bojištu zaista teška i da je Harkiv grad koji je stalno na udaru ruskih napada te da ga raketiraju svakodnevno. Nije optimističan kada se radi o pregovorima. “Ako uzmemo u obzir sve okolnosti, trenutna situacija što se tiče pregovora ne izgleda optimistično zbog poteza Rusa, tu je najava referenduma, zatvaranje ljudi, onemogućavanje humanitarnih koridora iz Mariupolja, sve to negativno utječe na perspektivu o pregovorima”, rekao je.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je realna prijetnja trećeg svjetskog i nuklearnog rata. “Dosta čudna situacija. Čudno je za sve koji su poznati s međunarodnim odnosima, kad ministar vanjskih poslova, čiji zadatak je razvijanje odnosa s drugim državama, najavljuje treći svjetski rat. S time da on nema ni veze s donošenjem takvih odluka. U nekim situacijama je on u pravu, recimo, da će situacija na bojišnici određivati kada će pregovori završiti mirovnim sporazumom. O tome je govorila i naša ukrajinska snaga, da zapravo vojska određuje te uvjete pod kojima će biti potpisan mirovni sporazum”, smatra.

Dodao je da je ukrajinska strana zasad rekla da neće biti razgovora ako budu u pitanju referendumi na okupiranim područjima. “Druga stvar je uništavanje ljudi u čeličani u Mariupolju, to isto neće biti pozitivna točka da se pregovori nastave”, dodao je.

Kamenjeckij je komentirao i stanje u Odesi .Kaže kako ne misli da će doći do ruskog prodora jer ruska vojska više nema dovoljno snaga za to. “Oni sada ne mogu zauzeti ni manja sela na područjima gdje se vode borbe, a kamoli da moraju probiti 500 kilometara ukrajinskog područja. To što su Rusi prekjučer pokušali napraviti s raketiranjem Odese i pogodili stambenu zgradu, gdje se vidi da krstareći projektil svojom normalnom putanjom pogađa stambenu zgradu, gdje nema nikakvih vojnih objekata, to znači da ili Rusi nemaju ipak sofisticiranog oružja, ili ipak gađaju civilne ciljeve”, rekao je za N1.

Dodao je da je u noći s nedjelje na ponedjeljak Ukrajina pretrpjela najteže udarce. “Pogodili su stanice električnog napajanja u željeznicama u svim dijelovima Ukrajine, najvjerojatnije da se oteža isporuka vojne robe i opreme koje druge zemlje šalju u Ukrajinu putem željeznica”, istaknuo je.

Vjeruje da vojna pomoć može bitno promijeniti stanje na terenu i to se, kaže, vidi po rezultatima djelovanja. “Je li moguće definitivno pripajanje tih teritorija Rusiji ili tvorevinama koje ona izmisli? Sumnjam da to može potrajati dulje vrijeme. Ukrajina će nastojati da ne dopusti takav scenarij”, poručio je.

U utorak je dogovoren sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i glavnoj tajnika UN-a Antonija Guterresa. “Mislim da vrlo čudno izgleda kad se nakon dva mjeseca od početka velikog rata u Europi UN probudi i pokuša nešto poduzeti. Poznavajući prilike koje postoje u Rusiji, sumnjam da ako nisu uspjeli drugi političari i izaslanici drugih zemlja, da će nešto moći napraviti glavni tajnik UN-a, ali barem neka proba. Nisam optimističan”, zaključio je profesor iz Kijeva.

Rusija povukla neočekivani potez s plinom; Prvi čovjek vojske SAD-a: “Ulog je veći od same Ukrajine”