Moldaviji je prošlog lipnja dodijeljen status kandidata za članstvo u EU, ali se suočila s intenzivnim pritiskom Moskve.
Predsjednica Moldavije Maia Sandu u petak je nominirala novog premijera kako bi zadržala svoju zemlju na proeuropskoj putanji nakon što je prethodna vlada pala ranije tog dana, nakon mjeseci rastućeg pritiska Rusije usred rata u Ukrajini.

Imenovala je Dorina Receana, poznatog pro-europski orijentiranog političara i sadašnjeg savjetnika za nacionalnu sigurnost, da zamijeni Nataliju Gavrilițu kao novi šefa vlade. Moldavski parlament, gdje Sanduina stranka ima snažnu većinu sa 63 od 101 zastupničkog mjesta, glasat će za potvrdu nominacije sljedeći tjedan.Na iznenadnom brifingu za novinare u petak, sada bivša premijerka Gavrilița objavila je da podnosi ostavku zajedno sa svojom vladom. Moldaviji je u lipnju prošle godine dodijeljen status kandidata za Europsku uniju, zajedno s Ukrajinom, ali se vlada suočila s intenzivnim pritiskom Moskve koja je nastojala potkopati njezin autoritet.

“Da je naša vlada imala istu podršku kod kuće kao što smo je imali od naših europskih partnera, mogli smo napredovati dalje i brže”, rekla je Gavriliţa. “Moldavija ulazi u novu fazu, onu u kojoj je sigurnost naš prioritet”, dodala je.

Predsjednica Maia Sandu rekla je da će pokrenuti razgovore s političkim strankama u parlamentu o imenovanju novog premijera.

Moldavska vlada već dugo optužuje Rusiju, koja ima svoje vojnike u otcijepljenoj regiji Transnistria na istoku, za izazivanje nemira u zemlji, uključujući prosvjede u glavnom gradu Kišinjevu. U prošlomjesečnom intervjuu za POLITICO, Sandu je optužila Rusiju da koristi energetsku krizu i rastuće troškove kako bi “unijela nestabilnost u Moldaviju”, misleći na ruske pokušaje dezinformiranja kako bi potaknula protuvladine osjećaje.

Moskva ima dugu povijest okretanja ekonomskih vijaka na Moldaviji u posljednja dva desetljeća kako bi potkopala pro-EU administracije, najozloglašenije uvođenjem zabrana uvoza u Rusiju najvažnijih moldavskih vina.

Pad vlade u petak dolazi samo nekoliko dana nakon što se Gavriliţa sastao s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i šeficom Europske komisije Ursulom von der Leyen u Bruxellesu kako bi razmotrili izglede Moldavije za članstvo u EU.

Graničeći s Ukrajinom, Moldavija se našla neizvjesno blizu rata i željela je uspostaviti ravnotežu dok se nastoji vojno zaštititi bez provociranja Moskve
Zemlja od 2,5 milijuna ljudi, koja je 100 posto ovisila o ruskom plinu prije invazije na Ukrajinu, borila se s naglom inflacijom i javnim nemirima zbog skokovitog rasta cijena energije.

Sandu, bivši borac za borbu protiv korupcije, školovan na Harvardu, rekao je za POLITICO prošlog mjeseca da se u zemlji sada vodi “ozbiljna rasprava”, nakon ruske invazije na Ukrajinu, uključujući mogućnost pridruživanja obrambenom savezu.

“Sada postoji ozbiljna rasprava… o našoj sposobnosti da se branimo, možemo li to učiniti sami ili bismo trebali biti dio većeg saveza”, rekla je. “A ako u nekom trenutku dođemo do zaključka kao nacija da trebamo promijeniti neutralnost, to bi se trebalo dogoditi kroz demokratski proces.”

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je čelnicima EU-a tijekom europskog summita u četvrtak u Bruxellesu da je Ukrajina presrela ruske planove da “unište” Moldaviju.

Moldavske obavještajne službe kasnije su potvrdile da su također identificirale “subverzivne aktivnosti” s ciljem “potkopavanja države Republike Moldavije, destabilizacije i kršenja javnog reda”.

Moldavsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak da će pozvati ruskog veleposlanika zbog “neprihvatljive povrede [moldavskog] zračnog prostora od strane ruske rakete” koja je preletjela zemlju u sklopu opsežnog ruskog napada na Ukrajinu.

Pala je vlada Moldavije: “Vjerujem da ćemo prevladati sve poteškoće i izazove”