Ove godine bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za 6,3 posto, a u 2023. godini za 1,4 posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 10,5 posto u idućoj godini mogla usporiti na 7,5 posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene u ponedjeljak na godišnjem brifingu za novinare.

Time je HNB na više revidirao procjene rasta hrvatskog gospodarstva, ali i inflacije u ovoj i idućoj godini.

Naime, zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom listopada, kada je za 2022. prognozirao gospodarski rast od 5,5 posto, a jedan posto u 2023. godini. Prema toj ranijoj prognozi, pak, rast inflacije u ovoj godini prognoziran je na 10,3 posto, a 6,7 posto u idućoj godini.

Kako stoji u sažetku najnovijih HNB-ovih makroekonomskih kretanja i prognoza, slabiji izgledi globalnog gospodarskog rasta i naglašeni inflatorni pritisci koji su potaknuli središnje banke diljem svijeta na brzo i snažno pooštravanje monetarne politike i pogoršavanje uvjeta financiranja počeli su se sve više odražavati i na hrvatsko gospodarstvo.

U trećem tromjesečju ove godine hrvatsko gospodarstvo je zabilježilo relativno blago usporavanje u odnosu na prethodno tromjesečje, uz rast od 5,2 posto, a u četvrtom se tromjesečju očekuje nastavak usporavanja godišnje realne dinamike, pri čemu je ocijenjeno da bi zbog vrlo snažnog rasta u prvoj polovini godine gospodarska aktivnost na razini cijele 2022. mogla porasti za 6,3 posto.

“S obzirom na to da se povratak gospodarske aktivnosti na putanju rasta očekuje tek u drugoj polovini slijedeće godine, stopa rasta BDP-a u 2023. mogla bi snažno usporiti, na 1,4 posto”, naveli su iz središnje banke.

Pod utjecajem visokih cijena energenata i drugih sirovina, zastoja u globalnim lancima nabave i osnažene potražnje u uslužnom sektoru, inflacija bi u 2022. mogla znatno ubrzati, na 10,5 posto.

Uz postupno smanjivanje uvozne inflacije te cijena uvoznih energenata i drugih sirovina, inflacija bi se u 2023. mogla sniziti na 7,5 posto.

Pritom prevladavaju negativni rizici i uz projekciju gospodarskog rasta i uz projekciju inflacije, napisali su iz HNB-a.

Kada je riječ o prognozi kretanja BDP-a za ovu godinu, istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić, nešto veći rast od očekivanog prije svega proizlazi iz snažnije inozemne potražnje, to jest većeg izvoza, kao i nešto veće osobne potrošnje.

Niža prognoza rasta za 2023. pak prvenstveno proizlazi iz procjena znatno nižih stopa rasta u zemljama u okružju, pa će posljedično i potražnja za hrvatskim izvozom biti bitno manja, naveo je Vujčić.

Procjene su HNB-a i da će realna bruto plaća u ovoj godini pasti za 1,7 posto, dok se u idućoj godini prognozira rast za 0,5 posto. U 2023. bi se trebali i nastaviti trendovi rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti, pa bi tako i život građana u novoj godini trebao biti “blago bolji” no ove godine, ocijenio je guverner.

Za razliku od ranije kada je najveći problem u poslovanju predstavljala pretjerana regulacija, već nekoliko godina poslodavci kao najveću prepreku navode nedostatak kvalificirane radne snage, naveo je Vujčić.

Primjetno manji rizici uz daljnji razvoj energetske krize; vjerojatna blaga i plitka recesija

Hrvatska s 1. siječnjem postaje punopravna članica eurozone, pa je guverner iznio i projekcije Europske središnje banke (ESB) za to zajedničko monetarno područje, po kojima će realni BDP u ovoj godini porasti za 3,4 posto, a 0,5 posto u idućoj. Kada je riječ o inflaciji, nakon ovogodišnjih 8,4 posto, u 2023. bi trebala usporiti na 6,3 posto.

U ovom trenutku, napomenuo je Vujčić, postoji vjerojatnost “blage i plitke recesije” u zadnjem kvartalu ove i prvom tromjesečju iduće godine. “Nakon toga bi trebao uslijediti oporavak koji bi ukupan rast gospodarstva trebao dovesti na 0,5 posto”, izjavio je.

Guverner je istaknuo da su trenutno značajno manji rizici vezani uz daljnji razvoj energetske krize i moguće restrikcije njenog korištenja, što će povoljno utjecati na gospodarska kretanja i stopu inflacije.

Zbog toga je i rizik značajnije recesije, u Europi pa tako i Hrvatskoj, značajno manji.

No, upozorio je Vujčić, inflacijski pritisci će ostati prisutni, po nižim stopama, a cijene energije i hrane će ostati povišene.

Iako bi inflacija u eurozoni u idućoj godini trebala usporiti na 6,3 posto, to je i dalje značajno više od srednjoročnog cilja ESB-a i stope od dva posto.

ESB će nastaviti povećavati kamatne stope 

Povišenije stope inflacije prognoziraju se i za 2024., od 3,4 posto, te 2025., 2,3 posto, a upravo u kontekstu snažne inflacije, Vujčić je podsjetio i na zadnje odluke ESB-a od prošlog četvrtka i podizanje kamatnih stopa četvrti puta uzastopno.

Naime, ESB je podigao glavnu kamatnu stopu za 0,5 postotnih bodova, na 2,5 posto, onu na depozite banaka na dva posto, a kako je napomenuo Vujčić, taj proces povećanja kamatnih stopa je i dalje u tijeku, pri čemu ova razina kamatnih stopa nije dovoljna da dovede stopu inflacije na srednjoročni cilj od dva posto i “usidri inflacijska očekivanja”.

“Tako da se može očekivati da će se proces zatezanja monetarne politike kroz povećanje kamatnih stopa nastaviti”, rekao je guverner HNB-a.

Za upravne sporove u budućnosti nadležan samo Upravni sud u Zagrebu

Kada je riječ o izmjenama zakona o kreditnim institucijama, po kojima bi nadležnost za upravne sporove u kojima se kao stranka nađe HNB u budućnosti imao samo Upravni sud u Zagrebu, a ne više oni u Rijeci, Osijeku i Splitu, izvršni direktor sektora pravnih poslova Dražen Odorčić je rekao kako takvo rješenje, koje predviđa nadležnost jednog suda za rješavanje određene vrste predmeta, nije iznimka u hrvatskom zakonodavstvu.

Istaknuo je da se pokazala potreba da se suci koji rade na složenim predmetima u kojima u upravnim postupcima sudjeluje HNB u većoj mjeri specijaliziraju.

“I zato je predložena odredba da se rješavanje te vrste predmeta prepusti jednom sudu i to upravnom sudu u Zagrebu, kako bi se dostigao željeni cilj, a to je veća specijalizacija sudaca”, rekao je Odorčić, dodavši da je prijedlog tih zakonskih izmjena došao iz Ministarstva financija, a HNB ih je podržao.

Vujčić je odgovorio da on osobno nije lobirao za te izmjene, no i napomenuo da su ovakve izmjene u smjeru veće specijalizacije hrvatskih sudova i u skladu sa zahtjevima Europske komisije.