Hrvatska vlada ima rok do 15. travnja poslati Europskoj komisiji popis mjera s kojima bi se smanjile makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj. Prema saznanjima Nacionala, za popis mjera u Vladi zaduženi su potpredsjednik Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac koji desetak dana prije isteka roka još uvijek taj popis nisu predstavili hrvatskoj javnosti, ali ni svojim kolegama u Vladi. Iako je do isteka roka ostalo još tjedan dana, do sada je samo poznato da su iz Vlade Europskoj komisiji uputili okvirni nacrt mjera koji se odnosi na reforme u širokom spektru i to u svim područjima.

To je prije desetak dana potvrdio i potpredsjednik Vlade Grčić koji je novinarima rekao da je prvi nacrt mjera “nastavak onoga što smo radili u prethodnih godinu dana, ali s novim mjerama, novim idejama. Ostao je još jedan dio fiskalnih mjera koje još uvijek pripremamo i to ćemo vjerojatno kroz ovaj tjedan poslati”. Međutim, prema informacijama iz Vlade te mjere još nisu spremne i pitanje je hoće li ih na vrijeme poslati Europskoj komisiji. Poznato je da te mjere štednje neće sadržavati rezove u plaćama ili socijalnim davanjima te smanjenje mirovina, dok su sve druge opcije poput uvođenja varijabilnog dijela plaća u javnoj upravi još uvijek otvorene. Ako mjere ne budu na vrijeme poslane Europskoj komisiji ili ako ih ona ne prihvati, Hrvatska bi zbog makroekonomskih neravnoteža lako mogla postati prva država Unije nad kojom će se aktivirati korektivni postupak zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteže (EIP), a koji bi također mogao rezultirati suspenzijom prava na korištenje fondova EU. Naime, ne bude li Europska komisija zadovoljna mjerama koje Vlada mora predstaviti u sklopu Nacionalnog reformskog plana i predanosti ispunjavanju reformi, Europsko vijeće će u svibnju donijeti odluku o pokretanju postupka zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.