Petnaestak osoba iz okolice Zagreba bilo je početkom mjeseca na ispitivanju u prostorijama PNUSKOK-a na zagrebačkoj Kustošiji u sklopu istrage o nelegalnom financiranju predsjedničke kampanje Milana Bandića 2009., doznao je Nacional od upućenih policijskih izvora. Istražitelji sumnjaju da su imena tih osoba iskorištena kako bi se pokrilo netransparentno financiranje Bandićeve kampanje. Drugim riječima, netko je na uplatnice upisao imena većeg broja ljudi, krivotvorio njihove potpise i uplatio maksimalne iznose od 90.000 kuna po osobi za potrebe Bandićeve predsjedničke kampanje.

[quote_box_center]

• Provodi se istraga o nelegalnom financiranju predsjedničke kampanje Milana Bandića 2009.

• Petnaestak osoba iz okolice Zagreba bilo je početkom mjeseca na ispitivanju u prostorijama PNUSKOK-a u sklopu te istrage

• Istražitelji sumnjaju da su imena tih osoba iskorištena kako bi se pokrilo netransparentno financiranje

[/quote_box_center]

Prema informacijama kojima raspolaže Nacional, istražitelji su svim svjedocima predočili uplatnice na njihovo ime i tražili od njih da potvrde vjerodostojnost potpisa na uplatnicama. Zanimljivo je da su istražitelji svjedocima prekrili iznose na uplatnicama jer su ranije neki od svjedoka izjavili da su uplatili novac za kampanju Milana Bandića. Isti izvori tvrde da se nisu podudarali iznosi za koje ispitane osobe tvrde da su ih uplatile s iznosima na uplatnicama na kojima su bili njihovi osobni podaci i krivotvoreni potpis. Sumnja se da je Bandić u ovoj operaciji imao pomoć jednog građevinskog poduzetnika iz okolice Zagreba, s kojim je već dugi niz godina u dobrim odnosima. Tvrdi se da je i tvrtka tog poduzetnika bila jedan od izvođača radova na Bandićevoj vikendici u okolici Samobora.

U toj vikendici istražitelji su u listopadu prošle godine pronašli vrijednu zbirku umjetnina, a već ranije se pisalo da Bandić za kuću na Slavagori u početku nije imao građevinsku dozvolu. Nakon što je taj podatak izišao u javnost, Bandić je platio kaznu, a građevinska dozvola izdana je u roku od sedam dana. Istražitelji sumnjaju da je taj poduzetnik pomagao Bandiću jer je većina ljudi kojima je krivotvoren potpis ili zaposlena ili na druge načine poslovno vezana uz njegovu tvrtku. Otvoreno je i pitanje tko je i kako došao do osobnih podataka osoba koje su iskorištene za pokriće netransparentnih uplata za Bandićevu predsjedničku kampanju.

Za tvrtku tog građevinskog poduzetnika tvrdi se da je sudjelovala u nekoliko sumnjivih poslova na području Zagreba.

Na to su policiju upozorili upravo neki zaposlenici te tvrtke. Jedan od njih tvrdi da bi trebalo ispitati tko je, komu i pod kakvim okolnostima prodavao građevinski materijal za potrebe gradnje osnovnih škola u Sesvetskom Kraljevcu i Jelkovcu. Gradnju tih osnovnih škola izvodi tvrtka Zagrebgradnja. Prema javno dostupnim podacima, radi se o uspješnoj građevinskoj tvrtki, koja sudjeluje u više projekata koji su povezani s gradnjom vrtića ili škola na zagrebačkom području.

Ovo nije prvi put da istražitelji sumnjaju da je Bandić za potrebe svoje predsjedničke kampanje primio novac nepoznatog podrijetla. U listopadu prošle godine saznalo se da su na sličan način prikupljana sredstva i u Metkoviću, gdje je nekoliko osoba javno progovorilo o tome da su na njihovo ime izvršene uplate od maksimalnih 90.000 kuna, iako one taj novac nikada nisu vidjele. Iste osobe su potvrdile da im je krivotvoren potpis i da su bile na razgovoru na policiji. Kako se poslije otkrilo, istražitelji su kao osobu koja je organizirala ovu operaciju u Metkoviću osumnjičili bivšeg gradonačelnika Stipu Gabrića Jamba. Naime, među donatorima se našlo i pola bivše gradske uprave Metkovića te nekoliko bivših direktora javnih poduzeća koji su s maksimalnih 90.000 kuna podržali Bandića. Mnogi od njih su u prijateljskim ili rodbinskim vezama sa Stipom Gabrićem Jambom, dugogodišnjim prijateljem Milana Bandića. Model koji je Bandić primijenio u Metkoviću sličan je onom koji su istražitelji sada otkrili u okolici Zagreba. Naime, pretpostavlja se da je novac na “usitnjavanje” poslan iz samog Zagreba, a da ne bi bilo sumnjivo, trebalo je rascjepkati veći iznos na manje uplate većeg broja ljudi. Kako se radilo o velikoj količini novca, na listi donatora našli su se ne samo bliski ljudi od povjerenja Milana Bandića, nego je nadopisan cijeli niz imena građana koji o tome nisu imali pojma.

ISTRAŽITELJI SUMNJAJU DA JE STIPE GABRIĆ JAMBO POMAGAO MILANU BANDIĆU U PRIKUPLJANJU NOVCA ZA PREDSJEDNIČKU KAMPANJUFoto: Zeljko Hladika/24sata/PIXSELL

Već otprije je poznato da istražitelji i Državno odvjetništvo sumnjaju da je zagrebački gradonačelnik utajio porez i oštetio državni proračun za oko 5,7 milijuna kuna, a to Državno odvjetništvo karakterizira kao zloporabu položaja i ovlasti, za što je predviđena maksimalna zatvorska kazna od deset godina. Istražitelji su navodno uspjeli ući u trag novcu koji je uplaćivan i tijekom predizborne kampanje i nakon održanih izbora. Riječ je o iznosu od oko 24 milijuna kuna koji je ostao na računu nakon predsjedničkih izbora. Bandić je taj novac, sumnjaju u DORH-u, trošio nenamjenski, odnosno dio je navodno isplaćivan i kroz pozajmice koje su najvjerojatnije bile fiktivne i tako se novac izvlačio s računa koji je nakon izbora trebao biti zatvoren. U tadašnje vrijeme država nije imala nikakve mehanizme kontrole trošenja sredstava u izbornim kampanjama. Zakoni su praktički dopuštali financijske malverzacije. Tako je, primjerice, Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike, donesen u srpnju 2004., imao točno sedam članaka na samo pet stranica. Taj se zakon primjenjivao i na tim predsjedničkim izborima, a nije imao nikakva ograničenja: kandidati su mogli prikupiti novca koliko god su htjeli, nije bilo definirano što se treba dogoditi s novcem koji se prikupi i eventualno ostane nakon kampanje, a nisu bile predviđene nikakve sankcije. Ni Zakon o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata nije bio ništa bolji pa se slobodno može reći da je država tolerirala mutne igre u političkim kampanjama.

Osim utaje poreza, za što je navodno osumnjičen Bandić, nerazjašnjeno je i još nekoliko detalja iz te sporne kampanje. Bandić je Državnom izbornom povjerenstvu prijavio novčane donacije u ukupnom iznosu od 8,6 milijuna kuna, a u službenom izvješću tvrdio je da je za kampanju potrošio čak 15,3 milijuna kuna, pa se već tada otvorilo pitanje odakle mu tih 6,7 milijuna kuna koji nisu bili nigdje evidentirani. Pitali su se tada i u GONG-u gdje je novac, ali i upozorili da je Bandić, prema njihovim istraživanjima, samo na oglašavanje potrošio 12,8 milijuna kuna pa su se troškovi kampanje popeli na više od 31 milijun kuna. “Predani izvještaji pokazuju i jedan neobičan slučaj gdje kandidat Milan Bandić nije uspio pokriti sve troškove kampanje te mu nedostaje 6,66 milijuna kuna za pokriće svih troškova kampanje koje je naveo”, pisalo je u završnom izvješću GONG-a za predsjedničku kampanju 2010. godine.

Ako se dokaže da je Bandić izvlačio novac s računa koji je bio namijenjen predsjedničkoj kampanji, taj bi se novac mogao dovesti u vezu s imovinom za koju se tvrdi da je u njegovu vlasništvu. Prema sumnjama istražitelja postoje ozbiljne indicije da Bandić raspolaže velikim osobnim bogatstvom, posve nerazmjernim razini njegovih osobnih primanja u proteklom desetljeću. Nova svjedočenja ljudi koji tvrde da su im potpisi krivotvoreni i da nisu donirali novac za Bandićevu kampanju, dodatno kompliciraju ionako složenu situaciju u kojoj se nalazi zagrebački gradonačelnik.