Ansambl Zagrebački solisti proslavio je prošle godine 60 godina djelovanja velikom rođendanskom proslavom, Gala koncertom u dvorani Vatroslava Lisinskog. Ansambl jeosnovan još 1953., u sklopu tadašnje Radio-televizije Zagreb, pod umjetničkimvodstvom glasovitog talijanskog violončeliste Antonia Janigra. Tijekom više od pet desetljeća palica ansambla bila je u rukama podjednako renomiranih koncertnih majstora, poput Tonka Ninića, Dragutina Hrdjoka, Anđelka Krpana i Borivoja Martinića-Jerčića, s visokom kvalitetom muziciranja i prezentacijama na prestižnim svjetskim koncertnim pozornicama. Od 2011. ansambl je pod umjetničkim vodstvom francuskog violončeliste Marca Coppeya, a posljednjih sezona intenzivno surađuju s beogradskim violinistom iz Münchena, Sretenom Krstićem, koji je koncertni majstor Zagrebačkih solista.

[quote_box_center]

• ‘U Zagrebu je odnos publike prema klasičnoj muzici identičan kao u Berlinu ili Beču. Imate sjajan feedback publike koja voli slušati i zna što sluša’, kaže Krstić

[/quote_box_center]
Maestro Krstić vršnjak je ansambla, rođen je 1953. u Beogradu. Počeo je svirati violinu u sedmoj godini, a od 1980. je koncertni majstor Münchenske filharmonije još iz doba šefa-dirigenta Sergiua Celibidachea. Bio je koncertni majstor i Svjetskog orkestra mladih, nastupao je s etabliranim solistima poput maestra Henyrka Szerynga ili Pierrea Fourniera te surađivao s mnogim proslavljenim dirigentima poput Zubina Mehte. Prije trideset godina utemeljio je Gasteig-Trio München, a u Zagreb redovito dolazi na probe i koncerte sa Solistima.

Zatekli smo ga u njihovoj dvorani za probe na gornjogradskom Trgu Svetog Marka, u kojoj se pripremaju za nove koncerte i turneju. Kuriozitet je da maestro Krstić svira violinu koju je 1760. izgradio Nicolò Gagliano. “Sa Zagrebačkim solistima surađujem već četiri godine. Naša suradnja dogodila se spontano, u situaciji kad su ostali bez koncertnog majstora. Bilo je ljeto, pred nastup u Dubrovniku i jedan kolega se sjetio mene. Bilo mi je jako drago kad sam dobio poziv da im se pridružim jer su Solisti još iz moje mladosti jedan od mojih obožavanih ansambala.

U međuvremenu su postali brend. Dok sam studirao svirao sam nekoliko puta s Tonkom Ninićem. Bilo je divno surađivati s njim. Tako je krenulo, od jednog dubrovačkog koncerta. Bili smo zadovoljni jedni drugima tako da je suradnja nastavljena, u međuvremenu uz razne kadrovske pretumbacije, da bih naposljetku preuzeo funkciju koncertnog majstora i vođe ansambla. Čini se da ih sad hvalim, ali nivo ovoga ansambla u europskim okvirima je vrlo visok. To odgovorno tvrdim jer radim i s drugim europskim ansamblima, imam uvid u nivo glazbenika, način rada i tempo kojim ansambl napreduje. Ovdje vlada izvrsna atmosfera, svi su spremni na svakoj probi raditi još bolje, spremni su učiti. Zagrebački solisti danas su vrhunski europski ansambl”, rekao je maestro Krstić.

Današnju postavu čine violinist Krunoslav Marić, violinistica Đana Kahriman, violinist Mislav Pavlin, violinist Ivan Zečević, violinistica Saki Kodama, violist Marko Otmačić, violončelist Zlatko Rucner, violončelist Smiljan Mrčela i kontrabasist Mario Ivelja. Nakon odlaska čembalistice Višnje Mažuran u mirovinu, ansamblu se odnedavno pridružio i čembalist Pavao Mašić. Na listi gostujućih umjetnika koji povremeno koncentriraju sa Solistima su ruski violist Wladimir Kossjanenko, splitski violončelist Mihovil Karuza, beogradska violistica Jasna Simonović te zagrebački violist Hrvoje Philips.

Krstić naglašava kako planira u ovoj godini više vremena posvetiti radu sa Solistima. Kao rođeni Beograđanin doživljava Zagreb kao vrlo poticajan grad.

“Zagreb mi je od mladosti drag grad. U njega sam dolazio još kao student na natjecanja. Primjećujem kako je odnos ovdašnje publike prema klasičnoj muzici identičan kao u Berlinu ili Beču. Ako gledamo povijesno, ima korijena i razloga zašto je tako. Ugodno je doći, imate sjajan feedback publike koja voli slušati, zna što sluša i to mnogo znači umjetniku”, priča Krstić.

Postoje tri faze u glazbenoj povijesti ovoga ansambla: prvu i najznačajniju je obilježio maestro Janigro koji je bio iznimno poznat u svijetu, imao vlastite menadžere, okupio vrsne europske glazbenike s kojima su Solisti postigli zavidnu umjetničku razinu i učinili mnogo za hrvatsku kulturu. Druga faza započinje odlaskom maestra Janigra 1968. koji je napustio ansambl uoči turneje u Australiji iz neobjašnjivih razloga, što je tad u kulturnoj javnosti protumačeno skandaloznim. Janigrovim odlaskom mnoge stvari u ansamblu morale su početi iznova. Na primjer, borili su se za samostalno djelovanje bez dirigenta. U trećoj fazi izdvojili su se iz Radio-televizije Zagreb i dobili status ansambla od posebnog društvenog značaja u bivšem sistemu.

U fazi osamostaljivanja Solista ključnu ulogu imao je i maestro Henryk Szeryng. S njim je maestro Janigro započeo suradnju još 1956., a nastavljena je i nakon njegova odlaska, kad je ansambl preuzeo maestro Ninić. Jednom prigodom maestro Szeryng je dao intervju Televiziji Zagreb, u kojem je izjavio kako se osjeća kao ravnopravni član Zagrebačkih solista. Iako je svirao s mnogim svjetskim orkestrima i ansamblima nigdje se, tvrdio je, nije osjećao tako prisno i obiteljski kao sa Solistima. Znao bi maestra Ninića nazivati u dva, tri sata ujutro iz New Yorka ili Tel Aviva i raspitivati se kada će ponovno svirati zajedno.

Do sada su Solisti održali više od 3500 koncerata na svim kontinentima, u najvećim svjetskim centrima i najslavnijim dvoranama, poput Musikvereina u Beču, Concertgebouwa u Amsterdamu, Royal Festival Halla u Londonu, Berlin Philharmonic Halla, koncertne dvorane Čajkovski u Moskvi, Carnegie Halla u New Yorku, Opere House u Sidneyu… Redovito su koncentrirali na najznačajnijim festivalima u Salzburgu, Pragu, Edinburghu, Barceloni, Istanbulu i svakog ljeta na Dubrovačkim igrama. Lista umjetnika koji su s njima nastupali više je nego impresivna, a na njoj su i imena Alfreda Brendela, Christiana Ferrasa, Leonarda Rosea, Jean-Pierrea Rampala, Zuzane Růžičkove, Maria Brunella, ili talijanske operne dive Katie Ricciarelli. Njihov repertoar poteklih desetljeća sadržavao je baroknu, klasicističku, romantičku glazbu, ali i djela suvremene umjetnosti, posebno vodeći pažnju o prezentaciji radova mlađih hrvatskih skladatelja.

Snimili su više od sedamdeset nosača zvuka za kompanije kao što su EMI, ASV, Eurodisc i Croatia Records. Najnoviji album snimljen je s djelima Borisa Papandopula i pijanistom Oliverom Triendlom. Prije pet godina ansambl je dobio nagradu Orlando Grand Prix u Dubrovniku za osobite umjetničke doprinose u ostvarenju programa Dubrovačkih ljetnih igara. Nakon nekoliko velikih koncerata i nastupa na prestižnom festivalu Next generation u Bad Ragazu u Švicarskoj, pred Solistima su dvije zahtjevne europske turneje, njemačka u travnju i francuska na jesen.