Maja Sever, novinarka HRT-a, ove godine dobila je nagradu Strašne žene godine portala VoxFeminae i društvenog poduzeća Fierce Women. Nagrada se dodjeljuje za borbu za ženska prava, socijalnu uključivost i ravnopravnost. Maja Sever je i aktivistica inicijative Ljudi za ljude, koja je putem Facebooka pozivala građane da se okupe oko Bookse i donesu pomoć za potrebite, a naročito se iskazala nakon potresa na Baniji. O svemu što se događalo i što je trebalo ljudima na Baniji odmah je saznala od svoje kolegice iz inicijative Ljudi za ljude Branke Bakšić Mitić, zamjenice gradonačelnika Gline. „Ljudi su se odazvali na samo jednu rečenicu na stranici naše inicijative na Facebooku. Ta je rečenica glasila: ‘Ljudi, naša Branka javlja da je dolje frka, da će ljudi spavati na otvorenom, da im treba tople odjeće, deka, hrane… ‘ Skupili smo to u 12 teretnih kombija koji su iste večeri sve odvezli u Glinu. Išli smo i ja, moj muž i kćeri. Svi smo išli. Ljudi se i danas javljaju na našoj stranici na Facebooku“, rekla je Maja Sever. Prošloga tjedna je putem Zooma prisustvovala sjednici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, na kojoj se ponovo sukobila s glavnim ravnateljem HRT-a Kazimirom Bačićem zbog slučaja seksualnog uznemiravanja na HTV-u, afere koju je otvorio Nacional.

Nakon objave tog teksta o seksualnom uznemiravanju na Hrvatskoj radioteleviziji, Maja Sever kao sindikalna povjerenica na HRT-u i predsjednica sindikata novinara Hrvatske i Sanja Mikleušević Pavić, predstavnica Hrvatskog novinarskog društva, od Nadzornog odbora i glavnog ravnatelja HRT-a zatražile su osnivanje neovisnog povjerenstva koje bi zaprimalo prijave za seksualno uznemiravanje na HRT-u. “Nakon objave teksta u Nacionalu iz kojeg je vidljivo da Uprava HRT-a sama provodi i donosi presude u slučajevima seksualnog uznemiravanja te da tijekom tog postupka krše niz pravila postupanja i ne štitite žrtvu već je dodatno viktimiziraju, zahtijevamo da hitno osnujete neovisno povjerenstvo po uzoru na druge institucije koje se susreću s tim problemom, koje će, uz jamstvo anonimnosti, zaprimati prijave seksualnog uznemiravanja na HRT-u. U tom povjerenstvu ne smiju biti predstavnici upravljačkih struktura i Pravne službe, jer je na ovom slučaju vidljivo da su upravo oni ti koji krše propise, kao ni predstavnika Etičkog povjerenstva koje ne funkcionira ni povjerenika zaštite na radu, jer je i taj sustav u rukama Uprave”, navedeno je u njihovu dopisu upravi HRT-a. O svemu tome Maja Sever govorila je u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Ravnatelj HRT-ove Poslovne jedinice Poslovanje Mislav Stipić prozvan je za seksualno uznemiravanje, a vi ste tim povodom prošloga tjedna prisustvovali sjednici saborskog Odbora za informiranje. Tamo ste vodili bitku sa svojim nadređenim, glavnim ravnateljem Kazimirom Bačićem. Kako gledate na taj razvoj događaja?

U slučaj sam uključena kao sindikalna povjerenica. Jedna članica Sindikata od mene je zatražila savjet, a zadatak sindikalne povjerenice je da savjetuje članove sindikata kada to od mene zatraže. Prvog dana nakon objave u Nacionalu obratila sam se glavnom ravnatelju Kazimiru Bačiću. Kada mi nije odgovorio na zahtjev da osnuje neovisno povjerenstvo, obratila sam se Nadzornom odboru, a na kraju i saborskom Odboru. Smatram da je praksa na HRT-u pokazala da sustav zaštite bilo kojeg radnika ili radnice prilikom seksualnog ili drugog uznemiravanja ne funkcionira dobro. Predložila sam, po uzoru na druge institucije koje su se našle u sličnoj neprilici, da promijenimo sustav kako bismo ojačali zaštitu žrtve. Smatram da treba promijeniti protokol postupanja, ali i sustav povjerenika neovisnim povjerenstvom ili nekim drugim rješenjem, jer postojeće nije dobro.

NACIONAL: Kako komentirate razvoj zbivanja povezan s prozivanjem Mislava Stipića, ravnatelja HRT-ove Jedinice Poslovanje kojeg se tereti za seksualno uznemiravanje?

Nisam ja ta koja će provoditi postupak o konkretnom slučaju. Ono što smo pročitali u Nacionalu pokazalo je da sustav koji bi to trebao raditi ne funkcionira dobro, da nije zaštitio žrtvu i bojim se da neće zaštiti ni moguće buduće žrtve. Nema veze je li riječ o Mislavu Stipiću ili meni. Je li to Mislav Stipić ili Pero Perić, to nije predmet naših zahtjeva. Želimo ukazati na problem da sustav ne podržava i ne pomaže osobi koja prijavljuje uznemiravanje. O tome smo čitali u Nacionalu. Drugoga jutra, odmah nakon objave slučaja seksualnog uznemiravanja na HRT-u, poslala sam e-mail ravnatelju Kazimiru Bačiću sa zahtjevom da se ojača zaštita žrtve prilikom prijave uznemiravanja jer navedeno u tjedniku pokazuje da postoje propusti.

NACIONAL: Jeste li dobili odgovor?

Nisam dobila odgovor ravnatelja, samo upozorenje pravne službe da moram dokazati da je došlo do propusta. Ponovo sam naglasila kako je u tjedniku objavljeno da je došlo do propusta.

NACIONAL: Mislite li na činjenicu da je žrtva neočekivano bila suočena s osobom koju je prozvala za seksualno uznemiravanje?

Ako je prijaviteljica dovedena na sastanak s onim kojeg je prijavila, onda je to propust. Nakon toga obratila sam se Nadzornom odboru, koji se složio da treba popraviti sustav i to je zatražio od ravnatelja. Smatram da važan dio promjena mora biti edukacija. Kada mi se obratila kolegica koja je prijavila seksualno uznemiravanje, prvo sam zamolila pomoć osoba koje su educirane i koje su radile sa žrtvama seksualnog uznemiravanja. Postoji pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, institucija zadužena za pružanje ruke ravnatelju, ali i pomoć pri educiranju ljudi.

NACIONAL: Jeste li se obratili Višnji Ljubičić, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova?

Smatram da nije problem konzultirati se, postaviti pitanje. Većina medija je prije nekoliko godina potpisala Medijski kodeks pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za praćenje seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja. HRT to nije potpisao. Na svoje tadašnje pitanje zašto nije potpisan Medijski kodeks, dobila sam odgovor da oni poštuju sve: od Istanbulske konvencije pa nadalje. Na kraju prijedlog osnivanja neovisnog povjerenstva nije prošao na Nadzornom odboru HRT-a.

NACIONAL: Kako je to obrazloženo?

Ravnatelj Kazimir Bačić objasnio je da imamo četiri povjerenika, naglašavajući da prema zakonu trebamo imati jednog, a imamo čak četiri i da je to dovoljno za postupak zaštite žrtve i sprječavanje uznemiravanja. Ne mogu vam reći tko su konkretno ti povjerenici jer je to zaštićeni podatak. Redom su to ljudi iz HRT-a. Zaposlenici znaju tko su oni. Ne znam zašto bi javnost trebala znati tko unutar kolektiva vrši dužnost propisanu internim aktima.

NACIONAL: Ali u slučaju mogućeg seksualnog uznemiravanja i mediji bi mogli znati kome se obratiti za vjerodostojne informacije.

Postupak zaštite dostojanstva, časti i ugleda je u rukama glavnog ravnatelja HRT-a. Bilo kojeg ravnatelja, zvao se on Goran Radman ili Kazimir Bačić. Taj postupak funkcionira tako da je povjerenik osoba koja prikuplja podatke. Međutim, odluka o mjerama je isključivo u rukama ravnatelja HRT-a. On je odgovoran za taj postupak. Zato nema potrebe da se ti ljudi izlažu javnosti. Ti ljudi koji normalno rade svoj posao kao novinari, snimatelji ili drugi djelatnici, a uz to dobili su i ovo zaduženje. Ali odluka o kazni ili mjeri je u rukama glavnog ravnatelja. I to je apsurd.

NACIONAL: Zašto to smatrate apsurdom?

Na primjer, ja kao Maja Sever smatram da je glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić povrijedio moju čast, ugled i dostojanstvo. Jedini institut kojem se mogu požaliti je institut povjerenika o kojem Kazimir Bačić uporno govori kao o dobrom rješenju. To je bio i glavni argument zašto odbija neovisno povjerenstvo za konkretan slučaj prijavljenog seksualnog uznemiravanja na HRT-u o kojem je Nacional pisao. Ako podnesem prijavu jednom od četvero povjerenika, povjerenik će prikupiti podatke i mišljenje poslati Kazimiru Bačiću. Tada će Kazimir Bačić odlučiti je li se on kao ravnatelj ogriješio o Pravilnik o ponašanju, treba li kazniti samog sebe i kako.

NACIONAL: Jeste li doista pokrenuli postupak protiv ravnatelja Kazimira Bačića ili samo govorite o tome kao modelu?

Jesam. To je trenutno jedini način kojim mogu pokušati zaštititi čast i ugled zbog ravnateljeve tvrdnje koja nije istinita. On je, naime, na saborskom Odboru izjavio da je sindikalna povjerenica, a to sam ja, uskratila pomoć u jednom drugom postupku. Želim dokazati da to nije istina. Smatram da je to napad na sindikat novinara, koji je na HRT-u ujedno i reprezentativni sindikat, na mene kao sindikalnu povjerenicu, kao zaposlenicu i, napokon, na mene kao osobu. Pokušala sam to objasniti i saborskom Odboru, ali nisam uspjela.

NACIONAL: Što to Odbor nije shvatio?

Kao prvo, ako je proveden neki postupak iz kojeg je ravnatelj Kazimir Bačić zaključio da sam uskratila pomoć, onda postavljam pitanje zašto me nije ništa pitao tijekom tog postupka. Preko pravne službe pokušala sam saznati na temelju čega je donio taj zaključak, pokušala sam od njega direktno saznati na čemu temelji te optužbe, zamolila sam ga da me primi na sastanak. Nije mi odgovorio na e-mail niti me je primio na sastanak. A samo želim ravnatelja pitati s kojim dokazima iznosi optužbu kojom diskreditira sindikat i mene kao sindikalnu povjerenicu. Na to pitanje nije odgovorio ni na saborskom Odboru. Sukladno pravilnicima na koje se on toliko poziva, prijavila sam ga povjereniku.

NACIONAL: Za što ste ga konkretno prijavili?

Kao što sam rekla, smatram da je to bio napad s pozicije moći na mene i na sindikat i tražim zaštitu, a jedini institut na kojem to mogu zatražiti je jedan od četvero povjerenika. Na kraju postupka će Kazimir Bačić ocijeniti je li Kazimir Bačić naštetio mom ugledu ili nije.

NACIONAL: Pa i povjerenik će dati svoje mišljenje.

On ne donosi odluku. Odluka je rukama glavnog ravnatelja Kazimira Bačića. Dakle, bizarno je to što je odluka o njemu i njegovim postupcima u njegovim rukama. Isto tako, sustav u kojem bi glavni ravnatelj trebao odlučivati o prijavi protiv svog bliskog suradnika za seksualno uznemiravanje nije dobar. Zamolila sam ga da osnuje neovisno povjerenstvo, a on je to s lakoćom odbio. Onda je Nadzorni odbor zatražio poboljšanje sustava, a onda je to zatražio i saborski Odbor, ali i njima može reći „sve je dobro, imamo čak četiri povjerenika“. Jer glavni ravnatelj HRT-a može sve što želi.

NACIONAL: Je li mu saborski Odbor zaista naložio da osnuje povjerenstvo?

To, doduše, doista nisam uspjela shvatiti jer sam na toj sjednici sudjelovala putem Zooma. Ali došli smo do važne točke, o čemu ste i vi u Nacionalu pisali, a to je: Zakon o HRT-u je loš. Taj zakon ravnatelju daje gotovo neograničene ovlasti.

NACIONAL: Postoje li ipak neka ograničenja?

Programsko vijeće HRT-a nema nikakvih ovlasti. Tamo ljudi sjede i nešto govore. Nakon toga Uprava nastavlja raditi po svome. Vijeće koje bi trebalo nadzirati programske obveze javne televizije, a koju građani plaćaju preplatom od 1.300.000.000 kuna godišnje, nema ovlasti. Nadzorni odbor, koji ima ovlasti, jednom je upozorio na krivo poslovanje pa je smijenjen. Sada je i drugi nadzorni odbor opet upozorio na nepravilnosti. Čekamo rasplet. Nisam bila na sjednici saborskog Odbora kada se o tome raspravljalo, ali problemi definitivno postoje. Smatram da HRT kao javna televizija mora biti neovisan od političkog utjecaja.

NACIONAL: Je li moguća neovisnost od političkog utjecaja u uvjetima u kojima ravnatelja HRT-a bira većina saborskih zastupnika?

Činjenica da glavnog ravnatelja HRT-a bira saborska većina dovodi u pitanje njegovu političku neovisnost. Bilo je prijedloga da ga Sabor bira dvotrećinskom većinom, ali, nažalost, idealno rješenje ne postoji. Međutim, to ne znači da se ne mogu i ne moraju ojačati nadzor i provođenje programskih obveza.

NACIONAL: Kako na to gledaju Bruxelles i Europska unija?

I Europa muku muči s javnim servisima, ali su svi svjesni važnosti opstanka javnih servisa. Smatram da je važno obraniti javni servis, ojačati HRT, ojačati njegovu programsku neovisnost. Nema idealnog modela. U ovom trenutku na HTV-u ima mnogo kvalitetnih, profesionalnih, snažnih pojedinaca koji bi mogli napraviti jako dobru javnu radioteleviziju. To se ponekad vidi u nekim našim emisijama, katkad zabavnim, katkad informativnim. Na HRT-u zaista rade odlični profesionalci – novinari, snimatelji, montažeri, kostimografi i brojni drugi – koji imaju znanja i iskustva da naprave dobar program koji je okrenut javnom interesu.

NACIONAL: No mnogi, kako kažete, odlični profesionalci otišli su s HTV-a na komercijalne televizije.

Točno je i to. I na svim komercijalnim televizijama u Hrvatskoj programe nose ljudi koji su došli s HTV-a. No bez obzira na to što je jako puno kolega i kolegica otišlo i postali su prva pera mnogih televizijskih kuća, HTV i dalje raspolaže kvalitetnim profesionalcima.

NACIONAL: Zašto su novinari odlazili s HTV-a?

Odlazili su zbog političkih pritisaka, zbog potrage za slobodom u novinarstvu. O tome ne treba šutjeti. Mnogi su odlazili zbog pritisaka, ali i zbog nemogućnosti napretka.

NACIONAL: No Mislav Stipić je rekao da ga je vaša kolegica optužila za seksualno uznemiravanje zato što je tražila veću plaću, a on je nije odobrio.

Ponovit ću još jednom. Tražiti adekvatnu, a ne veću plaću za posao koji radiš, nije i ne može biti ni grijeh ni problem. Argumenti glavnog ravnatelja da je kolegica tražila veću plaću potpuno su krivi, nepošteni i promašeni. Žena je imala pravo tražiti adekvatnu plaću za posao na koji ju je rasporedila nadređena urednica.

NACIONAL: Osjećate li vi pritisak u svom radu?

Osjećam pritisak jer glavni ravnatelj na saborskom Odboru javno izriče optužbe koje nisu točne, pritom me tijekom postupka ništa nije pitao niti provjerio niti je argumentirao iznesene tvrdnje. Smatram da je to napravio kako bi izvršio pritisak na mene kao zaposlenicu i sindikalnu povjerenicu, odnosno kako bi me diskreditirao kao predsjednicu Sindikata novinara Hrvatske. U cijeloj priči ja nisam dobila priliku ni da mu nakon saborskog Odbora iznesem dokaze da njegove izjave ne odgovaraju istini. Kazimir Bačić je glavni ravnatelj i mora znati kako treba postupati. To je u opisu njegova posla, a on je za to plaćen.

NACIONAL: Kako komentirate slučaj predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Hrvoja Zovka, koji je kao urednik dobio otkaz na HRT-u?

Bila sam svjedokinja u sudskom procesu protiv njega u kojem je on pravomoćno oslobođen i vraćen na posao.

NACIONAL: Kolega Zovko je, međutim, u nimalo ugodnoj situaciji. Opet mu prijeti otkaz.

O tom slučaju je Kazimir Bačić govorio na sjednici saborskog Odbora i u vezi s time postavila sam pitanje zbog čega ravnatelj iznosi optužbe na račun sindikalne povjerenice, a ja kao sindikalna povjerenica nisam uključena u proces. O detaljima ne mogu govoriti. Kolega Hrvoje Zovko je član sindikata i kao takav dobit će podršku i pomoć poput svakog drugog člana SNH. U ovom trenutku o tome ne mogu ništa više reći osim da vjerujem da će mi Kazimir Bačić dati priliku da se očitujem o slučaju u kojem i mene javno optužuje.

NACIONAL: Zlatko Hasanbegović je na sjednici saborskog Odbora o slučaju seksualnog uznemiravanja prepoznao i elemente sukoba među klanovima na HTV-u. S jedne strane, valjda klana bivšeg ravnatelja HRT-a Gorana Radmana, a s druge strane aktualnog Kazimira Bačića.

Na kojoj sam ja to poziciji bila u vrijeme Gorana Radmana? Bila sam urednica „Hrvatske uživo“, kao i za vrijeme bivšeg ravnatelja i budućeg ravnatelja. OK, ne i ovog ravnatelja jer je za mandata ovog ravnatelja „Hrvatska uživo“ ukinuta. Moja se pozicija u vrijeme Gorana Radmana nimalo nije promijenila. A u kakvim sam odnosima s njim bila, to pitajte njega. Tada sam bila članica Programskog vijeća, a izabrali su me zaposlenici. Žestoko sam kritizirala propuste u programu. I on se toga vjerojatno sjeća.

NACIONAL: Tko to zna? Zna li za to Zlatko Hasanbegović?

Ne znam zašto Hasanbegović to ne zna. Ponovit ću ono što sam odgovorila na Odboru. Ta „spika“ o podjeli na klanove stara je koliko i HTV. Nema nikakve veze s činjenicama. Jedini klan kojem doista pripadam je sindikalni. Oduvijek sam bila u sindikatu, a sada sam i predsjednica novinarskog sindikata, a na HTV-u sindikalna povjerenica. Međutim, na toj sjednici saborskog Odbora sam se i složila s nečim što je rekao gospodin Hasanbegović.

NACIONAL: U čemu ste se to usuglasili s bivšim ministrom kulture iz vlade Tihomira Oreškovića?

Kao i on, zalažem se za osnivanje neovisnog povjerenstva koje će ispitati uloge svih nas uključujući i mene, a on neka javnosti podnese račun što je on napravio kao ministar kulture za HRT. Svi ministri kulture, uključujući Zlatka Hasanbegovića, u posljednjih pet godina mogli su pokrenuti promjenu Zakona o HRT-u. Svi oni u predizbornim kampanjama kritiziraju i uviđaju problem s tim zakonom. Međutim, nitko od njih – pa ni Zlatko Hasanbegović – nije pokrenuo taj proces izmjene.

NACIONAL: U čemu je problem Zakona o HRT-u?

U načinu izbora glavnog ravnatelja HRT-a i njegovim prevelikim ovlastima.