Predviđa se da će svjetska ljudska populacija premašiti 8 milijardi u narednim mjesecima. U usporedbi s mravima, to je jadna prekretnica.

Znanstvenici su do sada napravili najtemeljitiju procjenu globalne populacije mrava – insekata koji su se naselili gotovo posvuda na planetu – a procijenjena ukupna brojka je nevjerojatnih 20 bilijardi ili otprilike 2,5 milijuna na svakog čovjeka.

To ne bi trebalo biti iznenađenje s obzirom na to koliko su ovi užurbani i društveni kukci sveprisutni i činjenicu da napreduju od doba dinosaura, s najstarijim poznatim fosilom mrava koji datira od prije 100 milijuna godina iz razdoblja krede.

“Mravi zasigurno igraju središnju ulogu u gotovo svakom kopnenom ekosustavu”, rekao je entomolog Patrick Schultheiss sa Sveučilišta u Würzburgu u Njemačkoj i Sveučilišta u Hong Kongu, koautor studije objavljene prošli tjedan u časopisu Proceedings of National Academy of Sciences.

“Oni su vrlo važni za kruženje hranjivih tvari, procese razgradnje, širenje sjemena biljaka i promjene. Mravi su također iznimno raznolika skupina kukaca, s različitim vrstama koje ispunjavaju širok raspon funkcija. Ali najviše od svega, to je njihova brojčana zastupljenost koja ih čini ključnim ekološkim igračima”, rekao je Schultheiss.

Postoji više od 12.000 poznatih vrsta mrava, koji su općenito crne, smeđe ili crvene boje i imaju tijelo segmentirano u tri dijela. U rasponu veličine od oko 1 mm do oko 3 cm, mravi obično nastanjuju tlo, lišće ili raspadajuće biljke – a povremeno i ljudske kuhinje.

Mravi, čiji su najbliži rođaci pčele i ose, nastanjeni su gotovo posvuda na Zemlji, kao što svaki izletnik zna, osim Antarktike, Grenlanda, Islanda i nekih otočnih država.

“Bio sam zadivljen činjenicom da je biomasa mrava veća od biomase divljih sisavaca i ptica zajedno, te da doseže 20 posto ljudske biomase. To vam daje razumijevanje razmjera njihova utjecaja”, rekla je ekologinja i kovoditeljica studije Sabine Nooten, također sa Sveučilišta u Würzburgu i Sveučilišta u Hong Kongu.

“Smatram da je ogromna raznolikost mrava fascinantna. Mogu biti sićušni ili golemi i pokazivati ​​najbizarnije prilagodbe”, dodala je Nooten, navodeći široko rasprostranjeni rod mrava nazvan Strumigenys, poznat po dugim ustima sa šiljcima koji se koriste za lov na male beskralješnjake.

Istraživači su svoju analizu temeljili na 489 studija populacija mrava na svim kontinentima na kojima mravi žive.

“Naš skup podataka predstavlja zbir ogromnog napora tisuća znanstvenika. Tako smo bili u mogućnosti ekstrapolirati broj mrava za različite regije svijeta i procijeniti njihov ukupni globalni broj i biomasu”, rekao je Schultheiss.

Utvrđeno je da tropska područja sadrže mnogo više mrava nego druga područja, pri čemu šume i sušna područja imaju više mrava nego urbana područja.

“Postoje određeni dijelovi svijeta u kojima imamo malo podataka i ne možemo doći do pouzdanih procjena za sve kontinente. Afrika je jedan takav primjer. Dugo znamo da je to kontinent vrlo bogat mravima, ali i nedovoljno proučen,” rekao je Schultheiss.

Mravi općenito žive u kolonijama koje se ponekad sastoje od milijuna njih podijeljenih u skupine s različitim ulogama kao što su radnici, vojnici i kraljice. Radnice, sve ženke, brinu se za veću maticu i njezino potomstvo, održavaju gnijezdo i traže hranu. Mužjaci se pare s kraljicama, a zatim umiru.

“Neki mravi svakako mogu biti jako dosadni, ali to je perspektiva čovjeka”, rekao je Schultheiss.

“Većina mrava je zapravo vrlo korisna, čak i nama ljudima”, dodao je Schultheiss. “Razmislite o količini organske tvari koju 20 bilijardi mrava transportira, uklanja, reciklira i jede. Zapravo, mravi su toliko bitni za neometane biološke procese da ih se može smatrati inženjerima ekosustava. Pokojni znanstvenik za mrave E.O. Wilson jednom ih je nazvao ‘malim stvarima koje pokreću svijet’.”