[quote_box_center]

• U Hrvatskoj kronično nedostaje liječnika obiteljske medicine, njihova prosječna starost je 51 godinu, a na Zavodu za zapošljavanje trenutno se nalazi samo 23 licencirana liječnika

• Kao veliki problem istaknut je i izostanak edukacije za liječnike koji rade na selima i drugim ruralnim sredinama, jer ih nema tko zamijeniti

• Nužnima su ocijenjene i izmjene u sustavu školovanja koje ne prati potrebe tržišta rada

[/quote_box_center]

U Hrvatskoj kronično nedostaje liječnika obiteljske medicine, njihova prosječna starost je 51 godinu, a na Zavodu za zapošljavanje trenutno se nalazi samo 23 licencirana liječnika koji mogu raditi u hrvatskom zdarvstvu, rekla je u četvrtak u Dubrovniku, Ines Balint, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).

U sklopu 13. WONCA konferencije i šestog KoHOM kongresa, Balint je istaknula kako je u Hrvatskoj prosječan broj osiguranika u skrbi obiteljskih liječnika 1800, što je više od europskog prosjeka. Kao veliki problem istaknula je i izostanak edukacije za liječnike koji rade na selima i drugim ruralnim sredinama, jer ih nema tko zamijeniti.

“Zdravstvena administracija mora početi voditi o tome računa jer svaki pacijent, bilo da dolazi iz urbane ili ruralne sredine ima pravo na jednaku kvalitetu zdravstvene zaštite”, rekla je Balint. Dodala je kako iz KoHOM-a već godinama “vrište” da se liječnici obiteljske medicine oslobode administrativnih poslova, koji zauzimaju više od 30 posto njihovog dnevnog rada.

Izmjene u sustavu školovanja

“Timovi obiteljske medicine moraju svoje puno radno vrijeme posvetiti svom pacijentu, a ne potvrdama. Upravo zbog toga nemamo vremena za ono najpotrebnije, ono što je obiteljska medicina skoro i zaboravila, a to je preventiva koja uvelike olakšava kasnije liječenje”, naglasila je Balint.

Nužnima je ocijenila i izmjene u sustavu školovanja koje ne prati potrebe tržišta rada.

“U cijeloj Hrvatskoj u ovom trenutku je samo 2.300 obiteljskih liječnika. Ako se nas samo 23 razboli, mi imamo teškoće s pronalaženjem zamjene. To se odnosi i na bolnički sustav i hitnu medicinsku pomoć. Nama nedostaje kadra”, istaknula je.

Upozorila je da studenti zbog neadekvatnih uvjeta i loših stimulacija bježe od obiteljske medicine.

“Veliki broj liječnika ide u farmaceutsku industriju. Vrlo je teško baviti se obiteljskom medicinom kad ste vi u domu zdravlja, kad ste poslušnici, kad niste stimulirani, kad morate slušati ravnatelja koje ćete i kada postupke raditi i kad ne možete utjecati na to koju edukaciju želite završiti, itd”, rekla je Balint te zaključila kako moć liječnika nisu zgrade i oprema, već znanje.