Bivša bankarska službenica iz BiH priznala je da je od svojih nadređenih dobila naputak da klijentima sugerira podizanje kredita s valutnom klauzulom CHF u spornom razdoblju počevši od 2005. kada su takvi toksični krediti plasirani na tržište, navode u Udruzi Franak. Ističu da je riječ o organiziranoj prevari, javlja N1 televizija.

Udruga Franak je u posjedu ovjerenog priznanja službenice banke, koja je pod moralnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje da je od svojih nadređenih dobila naputak da klijentima sugerira podizanje kredita s valutnom klauzulom CHF u spornom razdoblju počevši od 2005. godine

“Uputa nadređenih bila je da se korisnicima kredita treba napomenuti kako je riječ o ‘najpovoljnijim’ kreditima te da je švicarski franak jedna od najstabilnijih svjetskih valuta čime bi ih se smišljeno zavaralo da nema rizika od rasta tečaja.

Službenica je, prema naputku nadređenih, klijentima isticala da je u CHF kreditima najniža kamatna stopa u odnosu na sve ostale kredite, što je bio dodatan razlog da se takvi ugovori zaključuju. U tu svrhu službenica je potvrdila da je banka svjesno i s namjerom kreirala 1 do 2 postotna boda nižu promjenjivu kamatnu stopu za CHF kredite u odnosu na druge kredite, kako bi se buduće korisnike kredita dovelo u zabludu da uzimaju ‘jeftiniji’ kredit”, navodi se u priopćenju.

Prema izjavi bankarske službenice, klijente se nije upozoravalo o mogućim negativnim posljedicama i visokim rizicima kredita u švicarskim francima, štoviše preporučivali su se takvi krediti. Da je tako, možda najbolje svjedoči činjenica da su nadređeni vodili statistiku plasmana spomenutih kredita te da se bankarske službenike koji su radili na kreditima ocjenjivalo prema broju zaključenih kreditnih ugovora s valutnom klauzulom CHF.

“Bez obzira što je riječ o susjednoj državi, napominjemo da se radi o istoj praksi, i o istim bankama koje posluju na području regije. To priznanje iz kruga bankarskih službenika potvrđuje ono o čemu mi u Udruzi Franak godinama govorimo u javnosti – riječ je o smišljenoj i pripremljenoj prevari banaka kako bi se ostvario ekstra profit. Banke su takve kredite plasirale uz prešutnu dozvolu HNB-a, bez obzira na opasnost od takvih kredita za egzistenciju korisnika kredita i njihovih obitelji”, kažu u Udruzi.