Poznati austrijski dnevni list Der Standard objavio je veliku priču o Gabrielu Lanskom i tekstovima objavljenim u Nacionalu, potaknut prvenstveno kontroverznom tužbom koju je Lansky podnio protiv Nacionala na sudu u Beču, gdje se prvo ročište treba održati u rujnu ove godine.

Austrijski odvjetnik Gabriel Lansky, čiji je odvjetnički ured krajem prošle godine dospio u središte pozornosti nakon što je Nacional otkrio da uz pomoć više specijaliziranih stranih istražitelja špijunira hrvatske institucije i dubinski istražuje premijera Andreja Plenkovića te veći broj pojedinaca iz hrvatskih institucija, a sve to da bi pokušao razotkriti pozadinu Plenkovićeva i njihova angažmana u zbivanjima oko Fortenova grupe, tijekom proteklog je tjedna privukao i pozornost austrijskih medija.

Nacional je u više navrata pisao o ovom kontroverznom austrijskom odvjetniku koji je u nekoliko navrata boravio i u Hrvatskoj, da bi za svoje klijente povezane s Rusijom pokušao pripremiti manevre kojima je pokušao zaustaviti vlasničku konsolidaciju Fortenova grupe u kojoj ne bi bilo sankcioniranih ruskih suvlasnika, u čemu na kraju nije uspio, nego je Fortenova danas i službeno u većinskom vlasništvu Pavla Vujnovca.

Poznati austrijski dnevni list Der Standard proteklog je tjedna objavio veliku priču o Gabrielu Lanskom i tekstovima objavljenima u Nacionalu, potaknut prvenstveno kontroverznom tužbom koju je Lansky protiv Nacionala podnio na sudu u Beču, gdje bi se prvo ročište trebalo održati u rujnu ove godine. Ova tužba predstavlja svojevrsni presedan budući da se bečki sud proglasio nadležnim iako Nacional uopće ne izlazi u Austriji, pa je za očekivati bilo da Lansky tužbu podnese u Zagrebu, a ne u Beču.

Međutim, Der Standard piše da bečki odvjetnik zahtijeva da Nacional povuče optužbe te traži odštetni zahtjev zbog klevete i narušavanja ugleda u visini od pet tisuća eura. Osim Der Standarda, ovom je slučaju velik prostor posvetio i podcast Die Dunkelkammer austrijskog istraživačkog novinara Michaela Nikbakhsha koji je ujedno i jedan od autora teksta objavljenog u Der Standardu.

No osim što se bavi tužbom koju je Lansky podnio na bečkom sudu, interes austrijskih medija za ovaj slučaj važan je i zato što je cijeli taj slučaj podignut na međunarodnu razinu te se o ulozi Gabriela Lanskog u cijelom procesu oko Fortenova grupe više ne govori samo unutar granica Hrvatske nego i u utjecajnom austrijskom mediju kao što je Der Standard.

Ovaj bečki dnevnik u svojem tekstu podsjeća da je Nacional iznio ozbiljne optužbe protiv bečkog odvjetnika Gabriela Lanskog te da je on “navodno uz pomoć nekoliko stranih specijalnih istražitelja” špijunirao hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i institucije, što predstavlja “neprijateljski čin prema euroatlantskim organizacijama” poput NATO-a i EU-a.

Opširni tekst austrijskog Der Standarda o Gabrielu Lanskom i njegovoj tužbi protiv Nacionala, objavljen prije nekoliko dana | Foto: Der Standard

Novinari Der Standarda posebno ističu i da će se Trgovački sud u Beču zapravo baviti slučajem koji duboko zadire u hrvatsku politiku te se napominje da je, iako Nacional izlazi samo na hrvatskom jeziku i priča nema veze s Austrijom, odlučeno da će se o slučaju raspravljati u Beču jer je sud procijenio da se u mjestu prebivališta tužitelja može najbolje procijeniti kolika je šteta nastala zbog objave teksta u Nacionalu. Glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić za austrijski je dnevnik izjavio da smatra da je riječ o klasičnoj SLAPP tužbi, odnosno još jednom pokušaju zastrašivanja novinarstva, te je izjavio da je Nacional spreman na sudu predstaviti ozbiljne dokaze i imenovati svjedoke koji će opisati poslovne prakse Gabriela Lanskog. S druge strane, Lansky to strogo odbacuje te tvrdi da niti jedna od točaka prema kojima EU definira SLAPP tužbe nije prisutna u njegovoj tužbi.

Glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić o tome je slučaju izjavio i sljedeće: “Baš naprotiv, radi se o tipičnoj SLAPP tužbi, kojom nastoji izvršiti maksimalan pritisak, naročito u pogledu troškova sudskog postupka. Mislim da se Lansky boji pojaviti pred hrvatskim institucijama, te da je to ključni razlog zašto tuži u Austriji, jer Nacional je otkrio da je Lansky praktički organizirao špijuniranje hrvatskih institucija. To ćemo i dokazati, neovisno o tome gdje se postupak vodi. Spremni smo na sudu pokazati i ozbiljne dokaze za iznesene tvrdnje, a pozvat ćemo i više svjedoka koji će dodatno rasvijetliti u kakvu se to rabotu Lansky u Hrvatskoj upustio. Za početak, dovoljno je reći da je njegov izvođač radova, bivši engleski obavještajac Anthony Monckton, zbog tih aktivnosti dobio zabranu ulaska u Hrvatsku, što je obrazloženo i navodima da je djelovao neprijateljski protiv hrvatskih institucija. Ali to je samo početak. Veselim se susretu s Lanskym na sudu, kao i tome što je tema već privukla interes austrijskih medija. Naročito jer se austrijski sud odlučio oglasiti nadležnim za aktivnosti koje su se dogodile u Hrvatskoj, koje su mogle imati značajne negativne posljedice na hrvatsko gospodarstvo i ekonomiju i koje u punoj mjeri osvjetljavaju toksično rusko hibridno djelovanje na području EU-a, financirano novcem ruskih oligarha čije interese Lansky zastupa.”

Zanimljivo je i da austrijski novinari u svom tekstu posebno ističu da se u pozadini ovog slučaja radi i o geopolitičkoj orijentaciji najmlađe članice EU-a te da je od početka ruskog napadačkog rata protiv Ukrajine hrvatska vlada zauzela jasan stav i stala iza Ukrajine.

“Međutim, to je također značilo da su morali raskrstiti s vezama Kremlja unutar vlastite zemlje”, naglašavaju u Der Standardu te napominju da će dosadašnji šef hrvatske obavještajne službe (SOA) Daniel Markić od rujna voditi EU službu Intcen, koja pruža analize Europskoj službi za vanjsko djelovanje i ima oko 80 analitičara.

“Promatrači u Zagrebu smatraju da se takav pristup sada odražava i u objavama u Nacionalu. Jer ne samo akteri iz EU-a i NATO-a smatraju neprijateljskim to što osobe koje djeluju u interesu Kremlja ‘istražuju’ unutar jedne države članice EU-a. Čini se da je i sam Plenković dosegao granicu svoje tolerancije”, zaključuju u Der Standardu.

Gabriel Lansky špijunirao je, uz pomoć više specijaliziranih stranih istražitelja, hrvatske institucije te dubinski istraživao hrvatskog premijera Andreja Plenkovića | Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Nacional je o Gabrielu Lanskom prvi put pisao početkom prosinca prošle godine, kada je otkriveno da je hrvatski premijer Andrej Plenković upozoren i precizno informiran da je Miodrag Borojević, glavni operativac Krešimira Filipovića, ruskog oligarha s hrvatskim državljanstvom, u pokušaju preuzimanja Fortenove angažirao poznatog austrijskog odvjetnika Gabriela Lanskog da špijunira i dubinski istražuje Plenkovića uz pomoć više specijaliziranih stranih istražitelja. Lansky je angažiran i da špijunira neke hrvatske državne institucije i agencije, Plenkovićeve odnose s njima te veći broj pojedinaca iz tih institucija, a sve to da bi pokušao razotkriti pozadinu Plenkovićeva i njihova angažmana, ali i buduće poteze u zbivanjima oko Fortenova grupe. Sve te informacije Nacionalu je u prosincu 2023. otkrio izvor blizak Vladi koji o tome ima neposredna saznanja. Krajnji cilj tih Borojevićevih aktivnosti zapravo je bio pokušaj spašavanja tristotinjak milijuna eura koje je Krešimir Filipović, sakriven iza fantomskog arapskog investitora Saifa Alketbija, netransparentno htio prebaciti iz Rusije u Hrvatsku tako da ih sa sankcioniranim ruskim bankama zamijeni za njihov 42,5-postotni vlasnički udio u Fortenova grupi. U setu tih kompleksnih, ali suštinski spornih poslovnih aktivnosti, kojima su istodobno kršili sankcije nametnute Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, Krešimir Filipović i ruska tvrtka SBK ART, preko koje se preuzimanje većinskog paketa Fortenova grupe trebalo zakulisno realizirati, završili su pod međunarodnim sankcijama. Pa je, između ostalog, Borojević spomenuti austrijski odvjetnički ured angažirao i da bi rusku tvrtku SBK ART pokušao skinuti s popisa sankcioniranih, što bi bilo uvod u nastavak pokušaja njihova preuzimanja većinskog udjela u Fortenova grupi.

Borojević je, štoviše, Lanskog angažirao da bi pokušao doznati daljnje poteze premijera Plenkovića i hrvatske Vlade, kao i drugih zapadnih država, po pitanju sankcija SBK ART-u, ali i mogućih individualnih sankcija prema Miodragu Borojeviću. Lansky je otišao toliko daleko da je u tu svrhu, uz pomoć više osoba, prikupljao podatke od više djelatnika raznih hrvatskih institucija, ali i pripadnika stranih obavještajnih agencija i poslovnih osoba, pa čak i od zaposlenika državne administracije SAD-a.

Gabriel Lansky predvodi veliki odvjetnički ured LGP – Lansky, Ganzger, Goeth + Partner sa sjedištem u Beču. Urede imaju i u više država srednje Europe, ali i u Turskoj, Kazahstanu, Sjevernoj Makedoniji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Gabriel Lansky profilirao se kao jedan od istaknutijih europskih odvjetnika za pokušaje skidanja sankcija sankcioniranim ruskim tajkunima, a uz odvjetničke, svojim klijentima osigurava i neformalne lobističke i propagandne usluge.

Austrijski novinari posebno ističu da se u pozadini ovog slučaja radi i o geopolitičkoj orijentaciji najmlađe članice EU-a te da je od početka ruskog rata protiv Ukrajine, hrvatska vlada zauzela jasan stav

Lansky je za Borojevića, a zapravo za Krešimira Filipovića, trebao odraditi posao lobiranja u europskim političkim krugovima radi pokušaja povratka ruskog kapitala u Fortenovu te plasirati Borojevićeve teze u hrvatski medijski i politički prostor. Osobito im je pritom bilo važno da se preko Lanskog i njegove odvjetničke tvrtke prikriju stvarni naručitelj i korisnik tih aktivnosti, odnosno Miodrag Borojević i Krešimir Filipović.

Uz sve navedeno Lansky je i jedan od osnivača Društva austrijsko-ruskog prijateljstva, a sa svojim odvjetničkim uredom donedavno je bio i pravni zastupnik Ruske Federacije u Austriji. Neke austrijske nevladine organizacije su Društvo austrijsko-ruskog prijateljstva nazvale “jednom od najglasnijih organizacija u Austriji, koja brani Rusiju i poziva na ukidanje zapadnih sankcija”. Lanskom se u Austriji obraćaju ruski oligarsi u problemima sa sankcijama, a zbog tih veza austrijski Profil ga je početkom srpnja prošle godine prozvao i jednim od glavnih austrijskih boraca protiv sankcija Rusiji. Nedavno je otvorio ured u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u Dubaiju, gdje se okupljaju milijarderi i ruski oligarsi. Među njima je i Krešimir Filipović, koji se 2022. godine nastanio u Dubaiju.

Lansky je tijekom prošle godine dao ostavku na mjesto člana austrijskog odbora Reportera bez granica. Naime, bio je odvjetnik austrijskog novinara Christiana Wehrschütza, kojeg su ukrajinske vlasti optužile za širenje ruske propagande i zabranile mu izvještavanje iz Ukrajine. Lansky je odbor napustio nakon što su ga neki njegovi članovi optužili da je tražio da Reporteri bez granica osude ukrajinsko postupanje prema novinaru, ali i da im se istodobno nije deklarirao kao njegov odvjetnik te da je u sukobu interesa.

Izvor blizak hrvatskoj Vladi, koji tvrdi da hrvatske institucije o svemu navedenome raspolažu neposrednim saznanjima potkrijepljenima čvrstim dokazima, upozorio je sredinom lipnja Nacional na novi krak ruske hibridne operacije s ciljem pokušaja opstrukcije vlasničke konsolidacije Fortenova grupe koja se nastoji provesti otkupom suvlasničkih udjela od sankcioniranih ruskih banaka.

Taj izvor izjavio je da hrvatske institucije sumnjaju na to da je Gabriel Lansky pomagao, a lako moguće i značajno utjecao da na novinarski angažman motivira upravo spomenutog kontroverznog austrijskog novinara Christiana Wehrschütza, kojeg se u nekim europskim medijima optužuje za širenje ruske propagande, da bi napravio opširnu reportažu o slučaju Fortenove, uključujući i razgovor sa “šeikom” Saifom Alketbijem, navodnim kupcem Sberbankovih 42 posto Fortenove koji su pod sankcijama EU-a.

Lansky je u svibnju ove godine boravio u Hrvatskoj kako bi za svoje klijente povezane s Rusijom pokušao pripremiti još jedan manevar kojim bi probao zaustaviti vlasničku konsolidaciju Fortenove

Christian Wehrschütz je 3. lipnja u austrijskom Kleine Zeitungu objavio tekst u kojem obrađuje navodni vlasnički sukob najmoćnijeg hrvatskog poduzetnika Pavla Vujnovca i spomenutog Saifa Alketbija u Fortenova grupi. U tekstu donosi izjave Alketbija i Miodraga Borojevića, koji iznose svoje viđenje situacije u Fortenova grupi.

Borojević je za potrebe tog teksta predstavljen samo kao savjetnik Saifa Alketbija, dok se njegove veze s Krešimirom Filipovićem ne spominju. Borojević je za te austrijske novine iznio nekoliko zamjena teza te je izjavio da je cilj Pavla Vujnovca iskoristiti sankcije EU-a protiv tvrtke SBK ART da bi potpuno preuzeo Fortenova grupu. Vujnovca je optužio da zloupotrebljava režim sankcija te naveo da Europski sud pravde u Luksemburgu mora razjasniti ovo pitanje, kao i pitanje je li ta tvrtka s pravom stavljena na popis sankcija EU-a.

Lansky je nešto ranije, u svibnju ove godine, boravio u Hrvatskoj da bi za svoje klijente povezane s Rusijom pokušao pripremiti još jedan manevar kojim nastoji zaustaviti vlasničku konsolidaciju Fortenova grupe u kojoj ne bi bilo sankcioniranih ruskih suvlasnika. Izvor iz hrvatske vlade tada je Nacionalu rekao kako se sumnja na to da Lansky to radi da bi kupio vrijeme svojim klijentima, koji se skrivaju iza nominalnog vlasnika tvrtke SBK ART, da pokušaju skinuti tvrtku SBK ART sa sankcija da bi oni mogli preuzeti kontrolni udio u Fortenova grupi. Prema navodima istog izvora bliskog Vladi, može se, u najmanju ruku, sumnjati na to da se u ovom slučaju radi o aktivnostima koje ulaze u zonu hibridnog ruskog djelovanja protiv odlučivanja unutar institucija EU-a, ali i u zonu novog potencijalnog kršenja sankcija EU-a, za što bi odgovornost trebali snositi svi oni koji u tome sudjeluju.

Nacional je u lipnju ove godine objavio popis 11 šifriranih doušnika korištenih za izradu dokumenta koji se bavi Pavom Vujnovcem | Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Taj izvor je naveo i da bi se vlasnička konsolidacija Fortenova grupe privremeno zaustavila da su sankcionirani ruski suvlasnici uspjeli u svom naumu te bi poslovanje Fortenova grupe i dalje bilo ozbiljno oštećeno zbog postojanja sankcioniranih ruskih udjela u vlasničkoj strukturi. Sve to dalo bi sankcioniranim ruskim suvlasnicima vremena da nastavkom svojih pravnih, medijskih, političkih i obavještajnih manevara i pritisaka ipak uspiju skinuti sankcije, svoj ruski kapital legaliziraju u Europskoj uniji i u konačnici preuzmu najveću regionalnu kompaniju. Isti izvor uz sve navedeno tvrdi i da bi uspjeh spomenute operacije osvijetlio ozbiljne pravne i institucionalne rupe u djelovanju tijela Europske unije protiv ruskog utjecaja i izbjegavanja sankcija.

Već prije toga Lansky se pojavio na skupštini imatelja depozitarnih zapisa Fortenova grupe održanoj 19. prosinca 2023. u 10 sati ujutro, u blizini zračne luke u Amsterdamu, u hotelu Sheraton na adresi Schiphol avenija 101. Već na početku tog sastanka Fabris Peruško, predsjednik Uprave Fortenova grupe i član upravnog odbora nizozemske Fortenova Group TopCo B.V., pred prisutnima je oštro upitao Lanskog u čije se ime zapravo pojavio na skupštini. Lansky mu je odgovorio da se pojavio kao pravni zastupnik Miodraga Borojevića koji je stekao depozitarne zapise 310001073/36220577.1. Borojević je glavni operativac Krešimira Filipovića, ruskog oligarha s hrvatskim državljanstvom koji stoji iza Saifa Alketbija, malo poznatog poduzetnika iz Dubaija koji se s tvrtkom SBK ART nominalno pojavio kao otkupitelj 42,5-postotnog udjela koje u Fortenova grupi drže ruske banke. Peruško ga je to upitao zato što se Lansky svega dan ranije, 18. prosinca, pojavio i na amsterdamskom Okružnom sudu, na ročištu gdje su četvrti put odbačeni svi zahtjevi SBK ART LLC-ja Saifa Alketbija, navodnog vlasnika te kompanije, državljanina Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao i osobe koja je nedavno stekla depozitarne potvrde Fortenova grupe, za odgodom skupštine, na kojoj se Lansky pojavio kao predstavnik Miodraga Borojevića. Pravne poteze koje su u tom pravcu sankcionirani SBK ART i njezin navodni vlasnik poduzimali u Nizozemskoj u Fortenova grupi doživjeli su kao obijesno parničenje, što su čak konstatirali i u svom priopćenju za medije.

Tada je to bio uvod u intrigantni istup Lanskog, koji je izašao iz zone njegova odvjetničkog djelovanja. Naime, Nacional je dobio na uvid zapisnik sa skupštine koji otkriva da je Lansky, pojednostavljeno govoreći, izjavio da svrha transakcije s ciljem vlasničkog restrukturiranja Fortenova grupe i njenog oslobađanja od sankcioniranih suvlasnika “nije osigurati refinanciranje Fortenova grupe, nego nelegalno izvlaštenje imatelja depozitarnih zapisa koji nisu sposobni sudjelovati u spomenutoj transakciji”. Prema navodima koje je Lansky tom prilikom iznio, spomenuta transakcija iz raznih razloga neće pridonijeti imateljima depozitarnih zapisa Fortenova grupe.

Lansky je tada ustvrdio još nešto – izjavio je da je Alketbi za udjele Fortenova grupe ponudio iznos viši od postojeće ponude te da su udjeli podcijenjeni. Ustvrdio je i da će imatelji manjinskih depozitarnih zapisa u novoj vlasničkoj strukturi, gdje će Open Pass Pavla Vujnovca biti većinski vlasnik, biti u nepovoljnijoj situaciji. Lansky je na skupštini izjavio i da imatelji depozitarnih zapisa nisu primili dostatne informacije da bi bili u stanju donijeti pravodobne odluke. Lansky je nadalje konstatirao i da SBK ART trenutačno pokušava ishoditi skidanje s liste sankcioniranih kompanija u Europskoj uniji. Lansky je potom ukazao na to da su iz navedenih razloga povrijeđene fiducijarne dužnosti, što će vjerojatno rezultirati zahtjevima za odgovornost i kaznenim optužbama u različitim jurisdikcijama. Zaključno je od predsjedatelja tražio da odgodi sastanak dioničara s nositeljima depozitnih potvrda. Predsjedatelj mu je odgovorio da su ispunjeni svi zahtjevi u vezi sa sazivanjem sastanka, kako je navedeno u administrativnim uvjetima, te je odbio njegov zahtjev. Peruško se potom referirao na navode koje je u ime Miodraga Borojevića Lansky iznio. Peruško je izjavio da ti navodi sadrže brojne netočnosti i pretpostavke, što dijelom proizlazi i iz odluke Okružnog suda u Amsterdamu donesene svega dan prije toga.

Austrijskog odvjetnika Gabriela Lanskog angažirao je Miodrag Borojević (gore), glavni operativac Krešimira Filipovića | Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Nacional je početkom lipnja ove godine objavio dijelove povjerljivog izvještaja “Project Stillo” te popis 11 šifriranih doušnika, korištenih za izradu dokumenta koji se bavi Fortenova grupom i Pavlom Vujnovcem, dovršenog 9. studenog 2023., koji su naveli hrvatske institucije da zaključe da je austrijski odvjetnički ured Gabriela Lanskog uz pomoć dugogodišnjeg britanskog predstavnika tajne službe MI6 Anthonyja Moncktona za račun ruskog oligarha s hrvatskom putovnicom špijunirao premijera Plenkovića, hrvatske institucije, čak i Sigurnosno-obavještajnu agenciju.

Ishod svega je dopis ravnatelju policije Nikoli Milini s prijedlogom da se na tri godine zabrani ulaz u Hrvatsku dugogodišnjem predstavniku engleske obavještajne službe MI6 u Hrvatskoj i više zemalja bivše Jugoslavije Anthonyju Moncktonu, proglašavajući ga praktički nepoželjnim u Hrvatskoj. U dopisu se konstatira da hrvatske institucije raspolažu saznanjima da je Monckton djelovao protiv hrvatskih institucija. Što u praksi znači da Monckton, pojavi li se na graničnom prijelazu s Hrvatskom i to bude evidentirano, ne može ući u zemlju. Uspije li ući bez provjere dokumenata, a kasnije hrvatske vlasti ustanove da boravi na hrvatskom teritoriju, iz Hrvatske će ga ispratiti policija. Razlog zbog kojeg je Anthony Monckton u situaciji da sljedeće tri godine neće moći ući na teritorij Hrvatske i zadržati se na njemu, izvještaj je na engleskom jeziku koji nosi naziv “Project Stillo – Report, privileged and confidential; Enquiries into Fortenova Group”, a nastao je 9. studenoga 2023. Prema navodima izvora bliskog Vladi, upravo taj izvještaj potvrđuje da u najmanju ruku postoji osnovana sumnja na to da je Monckton, koji je posljednjih godina aktivan uglavnom kao poslovni savjetnik, funkcionirao kao produžena ruka ruskih hibridnih interesa u Hrvatskoj.

Nacional će u kontekstu suđenja u Austriji dokazivati da je spomenuti izvještaj zapravo naručio kontroverzni austrijski odvjetnik Gabriel Lansky te da je Monckton s njime surađivao na slučaju koji je Nacional otkrio početkom prosinca prošle godine pišući o šokantnoj međunarodnoj tajnoj operaciji usmjerenoj protiv premijera Andreja Plenkovića i hrvatskih institucija zbog Fortenova grupe. Anthony Monckton zapravo je bio podizvođač kojeg je izravno angažirao Gabriel Lansky, kojeg je pak angažirao Miodrag Borojević, glavni operativac Krešimira Filipovića, s ciljem da od više hrvatskih i stranih izvora, pa čak i od zaposlenika državne administracije SAD-a, rekonstruira poteze i veze Plenkovića i hrvatskih službi oko Fortenova grupe s ciljem spašavanja 300 milijuna eura koje je Krešimir Filipović, ruski oligarh s hrvatskom putovnicom, s ruskim bankama zamijenio za njihov udio u Fortenova grupi.

Sve navedeno pokazuje da je Gabriel Lansky svojim aktivnostima u Hrvatskoj tijekom gotovo posljednjih godinu dana privukao pozornost institucija, a s tim u vezi njegov suradnik Anthony Monckton, koji je sudjelovao u izradi izvještaja “Project Stillo”, proglašen je sljedeće tri godine nepoželjnim u Hrvatskoj. Taj intrigantni potez pokazuje da je spomenute aktivnosti sve manje spreman tolerirati i hrvatski premijer Plenković, koji je u više navrata pokazivao istančanu osjetljivost na vlastitu sigurnost, a tekst u Der Standardu i interes austrijskih istraživačkih novinara pokazuju da je cijeli slučaj sada podignut na višu razinu te je dobio i međunarodnu dimenziju.

Gabriel Lansky privukao je svojim aktivnostima u Hrvatskoj pozornost institucija pa je zato i njegov suradnik Anthony Monckton proglašen nepoželjnim u Hrvatskoj sljedeće tri godine