Iako je Nacional iz izvora bliskih Stjepanu Lakušiću, rektoru zagrebačkog Sveučilišta, dobio uvjeravanja da se samo čeka na to da profesorica Vlatka Vukelić, višestruko prozivana zbog svojih revizionističkih stavova oko holokausta i zločinačkog karaktera NDH, povuče kandidaturu za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija, prema opsežnoj dokumentaciji koju je Nacional prošloga vikenda dobio na uvid, pokazalo se da su sva ta uvjeravanja iz rektorovih krugova bila laž. Sve peripetije oko tog imenovanja profesorice Vukelić za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija događale su se u vrlo osjetljivom trenutku za međunarodnu reputaciju Hrvatske. Bilo je to uoči hrvatskog preuzimanja predsjedanja IHRA-om, Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust, koji je Hrvatska doista i preuzela 1. ožujka ove godine. No prema riječima jednog od upućenih izvora iz hrvatske akademske zajednice, „rektor Lakušić je zapravo u zadnji čas odustao od potvrđivanja Vlatke Vukelić za dekanicu na zadnjoj sjednici Senata 21. ožujka u strahu, ali ne zbog potencijalnih problema sa židovskom zajednicom, nego zbog bojazni da mu ne bi prošao novi statut kojim dobiva faraonske ovlasti“.

Prema Nacionalu dostupnoj dokumentaciji, u nedjelju, 5. ožujka 2023. godine, samo sat i 20 minuta nakon što je Nacional u 10.31 poslao pitanja rektoru Lakušiću tražeći njegovo očitovanje o imenovanju kompromitirane profesorice Vukelić za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija, rektor Lakušić je već u 11.50 s njegove neslužbene e-mail adrese (laki@…., a ne rektor@…) poslao kraći e-mail profesorici Vukelić savjetujući joj kako da se izvuče iz neugodne situacije. Da napokon postane dekanica Fakulteta hrvatskih studija. Savjetovao joj je, prema tumačenju pouzdanih Nacionalovih izvora, što treba učiniti da bi olakšala njemu kao rektoru da na dnevni red Senata Sveučilišta u Zagrebu stavi njeno imenovanje za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija, koje bi na toj sjednici bilo i potvrđeno. Istodobno, da bi se pokrilo to imenovanje Vlatke Vukelić za dekanicu, kako tvrde ovi Nacionalovi informirani sugovornici, uz posredovanje ministra znanosti Radovana Fuchsa pripremljena je i dodjela počasnog doktorata izraelskom profesoru sociologije i antropologije Eriku Cohenu sa sveučilišta Hebrew University of Jerusalem. Profesor Cohen rođen je u Hrvatskoj, pa govori i hrvatski, a prema riječima upućenih Nacionalovih izvora, s obitelji je emigrirao u Izrael poslije Drugog svjetskog rata.

FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Rektor Lakušić u nedjelju, 5. ožujka, kada su mu bila poslana pitanja Nacionala u vezi tog spornog imenovanja dekanice, istog je trena pisao i poslao profesorici Vukelić sa spomenute neslužbene e-mail adrese tekst sljedećeg sadržaja: „Poštovana izv. prof dr. sc. Vlatka Vukelić, u uredu rektora, u nekoliko navrata, vodili smo razgovor o potrebnim radnjama koje je s Vaše strane potrebno poduzeti kako bi Odluku Fakultetskog vijeća o Vašem izboru na mjesto dekanice Fakulteta hrvatskih studija dali u daljnju proceduru, odnosno na potvrdu Senatu Sveučilišta u Zagrebu. Naime, razgovarali smo da bi bilo dobro od Vaše strane napraviti očitovanje s obzirom na objave u medijima u kojima se problematizira mogućnost Vašeg izbora na dužnost dekanice. S obzirom na to da je prošlo određeno vrijeme od razgovora, molim Vas da mi u razumnom roku, najkasnije do 15. ožujka 2023. godine, dostavite detaljno očitovanje o objavama u medijskom prostoru koje su problematizirale mogućnost Vašeg izbora na dužnost dekanice Fakulteta hrvatskih studija zbog određenih, kako se u medijima navodi, pogrešnih i revizionističkih stavova vezanih za povijesne događaje“.

Nacional je u posjedu i tog očitovanja profesorice Vukelić, koja se posebno obrušila na objave o njenim revizionističkim stavovima u Nacionalu. Pa tako profesorica Vukelić 13. ožujka piše rektoru Lakušiću i sljedeće: „Iako je iz Vašega dopisa kao i naše prethodne komunikacije posve jasno na koje se medijske sadržaje glede njihova merituma odnosi Vaš zahtjev, u svrhu izbjegavanja mogućih nesporazuma u vezi s predmetom moga osvrta, držim potrebnim apostrofirati da je prvenstveno riječ o tjednoj tiskovini Nacional (tekstovi od 3. i 10. siječnja, te od 7. ožujka 2023.) kao i portalima Indeks.hr i Telegram.hr sa serijama portalskih članaka u razdoblju druge polovice 2022. i početka 2023. godine“. Ukratko, profesorica Vukelić u tom svom očitovanju rektoru Lakušiću apostrofirala je i tjednik Nacional uz portale Index i Telegram osvrćući se na njihove članke iz „druge polovice 2022. i polovice 2023. godine“. Međutim, taj problem s profesoricom Vukelić pojavio se znatno ranije, još prije četiri godine, pa je upitno kako je i zašto to ostalo nezamijećeno na zagrebačkom Sveučilištu pune četiri godine. Međutim, u tom opširnom očitovanju profesorica Vukelić uopće se nije osvrtala na svoje upitne povijesne teze, poput one da za vrijeme Drugog svjetskog rata ustaše nisu uspostavile logor za djecu u Sisku, nego da je to bilo obično prihvatilište za djecu. Kad je riječ o holokaustu, tek je ponovila njegovu definiciju objavljenu na web stranici Ujedinjenih naroda, a o njenim stavovima, poput onih da su Židovi svoju imovinu ostavili Crkvi u Hrvatskoj odlazeći u SAD, uopće se nije osvrnula.

Kada je Nacional zamolio profesora povijesti Ivu Goldsteina, čovjeka koji je Nacional još u siječnju uveo u ovu osjetljivu temu, da komentira prepisku između rektora Lakušića i potencijalne dekanice Vlatke Vukelić, dobili smo znakovit odgovor. „Neću se baviti tim glupostima. Oprostite na tom terminu, jer ne nalazim drugu riječ za opisati svu tu korespondenciju. Neću se baviti ni dotičnom gospođom, profesoricom Vukelić. Naime, pitam se kako bi u hrvatskoj javnosti bila dočekana izjava kako je jugovojska 1991. samo branila ugrožene Srbe u Vukovaru, kako su bili prisiljeni od Hrvata osloboditi grad, kako su onda Hrvati dobrovoljno predavali Srbima svoju imovinu. Naposljetku, kako nitko od Hrvata u Vukovaru nije stradao, da je Ovčara, naravno, ustaška izmišljotina, a da su svi Hrvati otputovali u SAD? Ja bih takvoga poslao u mjesto gdje jedino spada, a ne bi mi predavao na faksu, još manje bio kandidat za dekana“, uz dozu očitog sarkazma rekao je Goldstein za Nacional.

Nakon što je rektor Lakušić od Vlatke Vukelić zatražio očitovanje o njenim stavovima, ona je u odgovoru tek citirala definiciju o holokaustu objavljenu na web stranici Ujedinjenih naroda. FOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL

Na portalu Index.hr još 9. kolovoza 2018. godine objavljen je članak pod naslovom „Povijest NDH studentima će predavati profesorica sklona ustašama“. Riječ je i tada bila o profesorici Vlatki Vukelić koja je, unatoč kompromitiranom izbornom postupku i stručnim osporavanjima, došla na domak cilja da za koji dan možda i postane dekanica Fakulteta hrvatskih studija. Preostao je još završni čin potvrđivanja izbora na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu. Taj članak na portalu Indexa prije četiri godine bio je potaknut objavljivanjem izvedbenog nastavnog plana za akademsku godinu 2018./2019. na Hrvatskim studijima. U izvedbenom nastavnom planu zamijećena je i, kako ironično objašnjavaju Nacionalovi sugovornici, njena „stručna svestranost“, jer je Vlatka Vukelić bila navedena kao nositeljica pet kolegija na Hrvatskim studijima. Od toga četiri su se bavila antičkim razdobljem, a jedan eto i poviješću NDH. S druge strane, evidentirani su njezini ključni revizionistički stavovi kojima negira formiranje Prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica, postojanje dječjih logora, kao i progon Židova u NDH. Vlatka Vukelić bila je i politički vrlo aktivna kao dopredsjednica u Hrvatskoj stranci prava Ante Starčević.

U tom je kontekstu bilo i njeno negiranje povijesne uloge sisačkog Prvog partizanskog odreda, a ta je činjenica ugrađena i u ustavne, antifašističke temelje suvremene hrvatske države. „Vlatka Vukelić je osporila i povijesne činjenice o postojanju dječjih logora u Sisku i Jastrebarskom pretvarajući ih u prihvatilišta, a progone Židova u turističke izlete u Ameriku. Vlatka Vukelić je naime u jednom predavanju tvrdila da su Židovi za vrijeme Drugog svjetskog rata svoju imovinu ostavljali Crkvi, jer su se ‘planirali vratiti iz Amerike’, što se, kako je poentirala, ‘na žalost ili na sreću nije dogodilo“‘, rekao je jedan od upućenih Nacionalovih sugovornika u njeno djelovanje. Od objavljivanja navedenog članka 2018. godine na portalu Index.hr revizionistički stavovi Vlatke Vukelić postali su poznati i široj hrvatskoj javnosti. U međuvremenu ih je ponavljala i zaoštravala, naročito u provokativnim objavama na svojoj Facebook stranici, koju u uvodu deklarira kao „službenu stranicu doc. dr. sc. Vlatke Vukelić, povjesničarke“. Interes javnosti za njezine istupe znatno je porastao nakon što se sredinom prošle godine kandidirala za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija. U brojnim napisima i istupima ponavlja se teza da osoba takvog profila ne može biti na čelu javne i obrazovne institucije.

Ispred Vlatke Vukelić na putu do dekanskog trona ispriječila se i pravna prepreka. Ispostavilo se da je izborni postupak, u kojem je eliminiran njezin protukandidat profesor Neven Hrvatić, bio sadržajno i formalno kompromitiran. „Protukandidat Neven Hrvatić bio je pod pritiskom lažnih optužbi i podmetanja, pa je bio prisiljen na odustajanje od kandidature. Pritom je podnio prigovor, u kojem je detaljno opisao razloge odustajanja te zatražio da se njegov prigovor riješi u predviđenoj proceduri. Na kraju prigovora, profesor Hrvatić sažeto oslikava problem, a postupak izbora dekana znakovito preimenuje u postupak ‘preuzimanja Fakulteta hrvatskih studija’“, objašnjava jedan od Nacionalovih sugovornika.

„Svojom kandidaturom postao sam meta mržnje i zaplotnjačkog djelovanja: ja, moja obitelj, moji suradnici i nastavnici koji su mi dali potporu. Taj im teret postaje neizdrživ i kao čovjek, otac i kolega ne mogu dopustiti da im se to događa samo zato što sam se ponudio postati dekan ove vrijedne ustanove. Ne želim sudjelovati u kolektivnoj paranoji koja je generirana u postupku izbora dekana u svrhu ‘preuzimanja’ Fakulteta hrvatskih studija“, napisao je sam profesor Hrvatić u tom prigovoru o razlozima povlačenja svoje kandidature za dekana Fakulteta hrvatskih studija.

Povjerenstvo za provedbu postupka izbora dekana, kojem je na čelu bio profesor Mislav Kukoč, na sjednici 20. rujna 2022. jednoglasno je prihvatilo taj prigovor profesora Hrvatića i utvrdilo da je postupak izbora dekana kompromitiran, a kako stoji i u odluci Povjerenstva, „iz sadržajnih razloga koji su navedeni u prigovoru kandidata, ali i iz formalnih razloga s obzirom na činjenicu da je program kandidatkinje na Fakultetskom vijeću prihvaćen prije nego je Povjerenstvo raspravilo i odlučilo o prigovoru“.

„Nakon takve odluke Povjerenstva postupak izbora dekana izišao je iz regularnog okvira i trebao je biti obustavljen te nanovo pokrenut u novim okolnostima. Međutim, to se nije dogodilo. Odluka Povjerenstva uredno je dostavljena o.d. dekanu i rektoru Sveučilišta. Rektor Lakušić nastavio je na Sveučilištu provoditi kompromitirani izborni postupak. Pritom uopće nije uzimao u obzir prigovore koji su formulirani u sveučilišnim procedurama, kao ni javno izražene kritike, iako je riječ o ozbiljnim prigovorima i kritikama. Sve što je rektor Lakušić, sa svoje strane, u ovom predmetu poduzimao bilo je taktiziranje i odugovlačenje donošenja odluke dok ne splasne interes javnosti. Tako je donošenje odluke o prihvaćanju programa kandidatkinje na Senatu, koji je bio prihvaćen na sjednici Fakultetskog vijeća 16. rujna prošle godine, odgađao sve do predbožićnog raspoloženja sredinom prosinca. To je ostavljalo lažni dojam da rektora razdiru dileme i premišljanja oko ispravnosti odluke“, objašnjava ovaj Nacionalov izvor.

Rektor Lakušić Vlatku Vukelić podržava isključivo ‘iz usluge’ ministru Fuchsu, kojemu je iz nekih njegovih razloga silno stalo da ona zasjedne na funkciju dekana Fakulteta hrvatskih studija. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

I dodaje: „Da rektor nije imao dilema i da je odlučio ne obazirati se na prigovore i kritike nedvosmisleno potvrđuje činjenica da o ovom predmetu, prije stavljanja na dnevni red sjednice Senata, nije tražio mišljenje savjetodavnog tijela Odbora za statutarna pitanja. To je bio dužan učiniti iz dva razloga. Prvi je što je Odbor za statutarna pitanja na sjednici 20. rujna 2022. već otvorio raspravu o toj točki i donio zaključak o svojoj nadležnosti da odlučuje o tom pitanju. Međutim, raspravu o meritumu Odbor je odgodio kako bi se, prema službenim navodima, ‘Odbor u punom sastavu o tome mogao iscrpno i pravovremeno očitovati, jer je riječ o iznimno važnom i dalekosežnom te nadasve osjetljivom pitanju’. Tako stoji u dopisu kojim je zaključak Odbora dostavljen i predsjedniku Povjerenstva za provedbu izbora dekana, profesoru Mislavu Kukoču.

Drugi je razlog što je to od tog odbora eksplicitno zatražio i predsjednik Povjerenstva za provedbu postupka izbora dekana, profesor Mislav Kukoč u svojevrsnom prosvjednom dopisu, koji je uputio članovima Senata uoči sjednice 13. prosinca 2022. godine. Profesor Kukoč u tom dopisu prosvjeduje što uz točku dnevnog reda pod nazivom ‘Davanje suglasnosti na program rada predloženice za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija’ nisu priloženi i dokumenti koji osporavaju regularnost tog izbornog postupka. ‘Takvim odabirom ponuđenih priloga’, navodi profesor Kukoč, ‘predlagatelj sugerira da je s ovim izbornim postupkom sve u najboljem redu i da treba samo rutinski izglasati davanje suglasnosti.’

U nastavku profesor Kukoč formulira upozorenje članovima Senata, koje sve više dobiva na važnosti što se postupak izbora dekanice približava završetku: ‘Cijeli ovaj izborni postupak višestruko je kompromitiran, pa bi rutinskim izglasavanjem suglasnosti, bez uvida u tijek izbornog postupka, Senat Sveučilišta u Zagrebu ozakonio sve nepravilnosti i devijacije koje su obilježile ovaj izborni postupak. Bio bi to opasan presedan za sveučilišni život i pogrešna poruka Senata da su u izbornim postupcima za čelna mjesta na Sveučilištu i sastavnicama sva sredstva dopuštena. Zato smatram da Senat Sveučilišta u Zagrebu, prije donošenje odluke o davanju ili uskraćivanju suglasnosti na program predloženice, treba biti upoznat s cjelinom zbivanja i ukupnom dokumentacijom koja je u vezi s ovim izbornim postupkom zaprimljena na Sveučilištu te da treba zatražiti mišljenje od svojih savjetodavnih tijela, u prvom redu od Odbora za statutarna pitanja.’“

Prema riječima dvojice Nacionalovih sugovornika, taktičko odugovlačenje postupka „zbiva se i sa završnom proceduralnom radnjom (ne)potvrđivanja izbora dekanice na sjednici Senata. Izbor dekanice kao jedine kandidatkinje obavljen je na sjednici Fakultetskog vijeća 21. prosinca 2022. godine, doduše u sumnjivim okolnostima, jer je u postupku glasovanja bila otvorena mogućnost obilježavanja glasačkih listića. Od tog datuma točka (ne)potvrđivanja izbora na sjednici Senata stavljena je na čekanje do pogodnog trenutka, tvrde Nacionalovi sugovornici.

Izvori bliski upravi Sveučilišta uvjeravaju da rektor Lakušić ni u jednom trenutku nije doveo u pitanje potvrđivanje izbora Vlatke Vukelić za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija. Pitali smo znači li to da rektor pokazuje simpatije ili sklonost revizionističkim stavovima Vlatke Vukelić. Naš izvori to rezolutno poriču. Tvrde da rektor nema ni razumijevanja ni interesa za idejna i načelna pitanja. Zaokupljen je isključivo izvlačenjem što većih sredstava iz europskih fondova za obnovu Sveučilišta, u čemu ministar Fuchs igra važnu ulogu. Rektor Lakušić Vlatku Vukelić podržava, kako kažu, isključivo „iz usluge“ ministru Fuchsu, kojemu je iz nekih njegovih razloga silno stalo da ona zasjedne na funkciju dekana Fakulteta hrvatskih studija. Zato su njih dvojica, kako navode, u toj operaciji u stalnom dosluhu.

Prema informacijama iz Rektorata, rektor je planirao staviti točku potvrđivanja Vlatke Vukelić na sjednicu Senata 21. ožujka 2023., ali je od toga odustao, ali ne zbog dviju točaka koje se na različite načine odnose na Židove i s kojima bi to potvrđivanje bilo u koliziji, nego zbog strahovanja da mu se time ne bi zakompliciralo donošenje novog statuta kojim je trebao dobiti velike ovlasti. Naime, novim statutom osam postojećih prorektora dobiva pravo glasa na Senatu, a s obzirom na okolnost da broj prorektora u Statutu nije ograničen, rektor dolazi u poziciju da povećanjem njihova broja na Senatu može namaknuti onoliko glasova koliko smatra potrebnim. Zato je, prema Nacionalovim izvorima, nastala i groteskna situacija da na istoj sjednici Senat pod točkom 3 donese odluku o davanju počasnog doktorata profesoru emeritusu Eriku Cohenu, pod točkom 18 donese odluku o prihvaćanju radnih definicija antisemitizma, poricanja i iskrivljavanja istine o holokaustu, a da pod nekom drugom točkom potvrdi i Vlatku Vukelić za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija. Među članovima Senata, koji su znali da ih kad-tad čeka točka potvrđivanja izbora Vlatke Vukelić, kolala je crnohumorna dosjetka da je potvrđivanje Vlatke Vukelić za dekanicu rektor mogao staviti u točki o prihvaćanju definicije o poricanju i iskrivljavanju istine o holokaustu.

Samo nekoliko dana nakon sjednice Senata pojavio se moment koji je unio novu dinamiku u zbivanja oko potvrđivanja izbora Vlatke Vukelić za dekanicu. Udruga pod nazivom Stop antisemitizmu uputila je na adresu profesora Erika Cohena „Apel za pravdu na Sveučilištu u Zagrebu“ te ga dostavila na znanje na brojne druge adrese. Apel upozorava na dvostruku igru rektora Lakušića kojom, uz naglašeno davanje počasti i formalnih satisfakcija židovskim žrtvama, kao protutežu nastoji nekako provući i potvrđivanje izbora Vlatke Vukelić za dekanicu.

U tom apelu Udruge Stop antisemitizmu objašnjava se problem imenovanja profesorice Vlatke Vukelić za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija, pa tako u obraćanju izraelskom profesoru Eriku Cohenu, među ostalim, piše:

„Rektor Lakušić, zajedno sa svojim timom, nije bio transparentan o svojim stvarnim namjerama. Najprije Vas je predložio za počasnog doktora, a potom je predložio prihvaćanje pravno neobvezujućih radnih definicija antisemitizma, poricanja i iskrivljavanja istine o holokaustu te antiromskog rasizma i diskriminacije Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust. U međuvremenu je poduzimao sve potrebne korake da Vlatku Vukelić postavi za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija.

Vlatka Vukelić je izvanredna profesorica povijesti koja je poznata po svojim radikalnim stavovima, posebice o onome što se dogodilo u Drugom svjetskom ratu. Kako doista vjerujemo da njezina uvjerenja i zaključci dovoljno govore o njoj, poštedjet ćemo Vas svih ideoloških izmišljotina koje je s vremenom napravila. Reći ćemo samo da je snažan zaključak da ona negira nacističke zločine, pa čak u nekim slučajevima i brani užasne zločine koje je počinila Nezavisna Država Hrvatska. Takvoj osobi nije mjesto u akademskoj zajednici. Što je još važnije, takva osoba ne bi trebala imati ovu vrstu ključnog položaja u akademskoj instituciji. No, Sveučilište u Zagrebu vrlo je blizu donošenja odluke koja bi to i ostvarila.“ Na kraju pisci apela mole profesora Erika Cohena da „pomogne spriječiti ovo postavljanje“ i da odbije „prihvatiti počasni doktorat ako Vlatka Vukelić bude imenovana dekanicom Fakulteta hrvatskih studija.“