Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter podnijela je u petak Hrvatskom saboru novo godišnje izvješće, u kojem, među ostalim, ističe da su se prošle godine građani najviše obraćali zbog problema s ostvarivanjem prava na zdravlje, diskriminaciju i kršenja prava na rad. 

“Pučkoj pravobraniteljici su se prošle godine građani najviše obraćali zbog problema s ostvarivanjem prava na zdravlje, zatim na diskriminaciju u različitim područjima života i na kršenje prava na rad”, istaknuto je u priopćenju pučke pravobraniteljice.

Pritužbe vezane uz pravo na zdravlje pokazale su da su zdravstvene usluge bile otežano dostupne, nedostajalo je liječnika i liječničkih timova, a pacijenti često nisu dobivali potpune informacije. Stanovnici udaljenih mjesta i otoka ukazivali su na strah da će ostati bez jedinog liječnika, onkološki pacijenti da se suočavaju s listama čekanja i pokvarenim dijagnostičkim aparatima, dok palijativnim pacijentima prečesto nije bio olakšan dostojanstveni kraj života.

“Pritužbama su se obraćali ljudi s teškim i/ili kroničnim oboljenjima i u lošoj financijskoj situaciji, majke koje primaju rodiljnu/roditeljsku potporu i studenti koji studiraju izvan Hrvatske koji su izgubili obvezno zdravstveno osiguranje nakon uvođenja obveze redovnog osobnog dolaska u HZZO”, istaknuto je u priopćenju.

Najveći broj pritužbi na diskriminaciju odnosilo se područje rada i zapošljavanja, dok je najučestalija osnova bila rasno ili etničko odnosno nacionalno podrijetlo, čemu su najizloženiji Romi. Velik broj slučajeva diskriminacije ostaje neprijavljen te je i dalje potrebno i podizati svijest o zabrani diskriminacije i jačati mehanizme zaštite. Tome može doprinijeti i analiza sudske prakse, koja je također dio Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu.

Nezakoniti otkazi, neprijavljeni rad, neisplata plaća

Pritužbe vezane uz pravo na rad odnosile su se, između ostalog, na nezakonite otkaze, neprijavljeni rad, neisplatu plaće ili isplatu dijela „na ruke“ i zlostavljanje na radu (mobing). Nije došlo do potrebnih izmjena Zakona o strancima kojima bi se stranim radnicima olakšala odluka da prijave kršenje svojih prava, omogućilo učenje jezika na nacionalnoj razini i regulirali uvjeti smještaja.

Građanima nije bilo dovoljno dostupno cjenovno priuštivo stanovanje, dok je socijalno stanovanje nerazvijeno te je za zaštitu prava na adekvatno stanovanje potrebno donijeti stambenu politiku i osigurati socijalno stanovanje. Obnova nakon potresa se ubrzala, ali brojni građani i dalje čekaju da njihov dom dođe na red, navodi se u priopćenju.

Sustav socijalne skrbi treba biti učinkovitiji – dobro organiziran, usmjeren na korisnike, s odgovarajućim kapacitetima, dostupan svima, dok bi naknade trebale osigurati značajnije smanjenje siromaštva. Socijalni radnici su navodili da su i nakon reorganizacije sustava preopterećeni administracijom i da „od papira ne vide ljude“. Beskućnicima su bila ugrožena brojna prava, često su “nevidljivi” i stigmatizirani, a nisu obuhvaćeni sustavnim mjerama i politikama, navode.

Ističu i da sve više starijih osoba živi u riziku od siromaštva (njih 34,8 posto), a osobito su ugroženi stariji koji žive sami (59,9 posto). Uvedeni su novi mehanizmi zaštite od zlouporaba ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, uključujući i temeljem preporuka pučke pravobraniteljice. Takvih pomaka nije bilo dovoljno u prevenciji i suzbijanju nasilja nad starijima.

“Pritužbe i inspekcijski nadzori domova za starije ukazivali su na neadekvatne uvjete smještaja i postupanje prema korisnicima, dijelom zbog nedostatka zaposlenih, ali i manjka svijesti o dostojanstvu i pravima starijih osoba”, navode.

Vezano za slobodu izražavanja, i u 2023. je bila zamjetna niska razina političke komunikacije. “Tim trendom normalizira se neprihvatljiva komunikacija među građanima, a osobit problem su netrpeljivost i govor mržnje na internetu. Novinari su bili suočavani s tzv. SLAPP tužbama, napadima i prijetnjama. Razlog za zabrinutost bila je i najava izmjena Kaznenog zakona, a važno je pratiti hoće li i kako novo kazneno djelo utjecati na slobodu medija”, istaknuto je u priopćenju.

Ističu i da, s obzirom na to da se rok podnošenja godišnjeg izvješća ove godine (kraj ožujka) događa istovremeno kada je raspušten Hrvatski sabor i kada su raspisani parlamentarni izbori, Pučka pravobraniteljica do završetka parlamentarnih izbora neće javno istupati.

“Kako bi naglasila potrebu ažurne rasprave o izvješću u Hrvatskom saboru u budućnosti, pučka pravobraniteljica će ovo Izvješće predstaviti javnosti na konferenciji za medije nakon konstituiranja novog saziva Sabora”, navode u priopćenju.