Nacionalu je koncem proteklog tjedna dostavljen na uvid dodatni set opsežne dokumentacije koja otkriva pozadinu skandaloznog pokušaja HDZ-a da preko Državnog izbornog povjerenstva pokuša cenzurirati otkriće Nacionala o kaznenoj prijavi poslanoj Uredu europskog javnog tužitelja protiv ministra graditeljstva Branka Bačića i niza lokalnih dužnosnika HDZ-a na području Sisačko-moslavačke županije.

HDZ je to pokušao učiniti vršeći bezobrazno ustrajni pritisak na Slavena Hojskog, člana Državnog izbornog povjerenstva i njegova glasnogovornika, koji je u više navrata protekle subote, dan uoči održavanja izbora za Europski parlament i tijekom izborne šutnje, prvo e-mailom, a potom telefonski kontaktirao više novinara i urednika Nacionalova portala kako bi na njih pokušao izvršiti neprimjereni pritisak.

Potom je u ranim poslijepodnevnim satima Hojski telefonski kontaktirao i glavnog urednika Nacionala Berislava Jelinića te bez pravnog i logičkog obrazloženja, usmeno zahtijevao da se s naslovne stranice Nacionalova web portala ukloni reklama za prošli broj s naslovnicom prošloga broja, kao i dva teksta, među kojima i tekst o prijavi upućenoj EPPO-u u kontekstu eksplozije troškova obnove kojoj je pridonio i Branko Bačić.

Pokušavajući obrazložiti taj zahtjev, Hojski se pozivao na intervencije iz HDZ-a, ali je odbio taj zahtjev poslati u službenoj formi s obrazloženjem tko to točno traži i zašto te kako tema o kaznenoj prijavi protiv Branka Bačića krši izbornu šutnju ako je objavljena u tiskanom izdanju Nacionala nekoliko dana prije izborne šutnje i nalazila se u prodaji do ovotjednog ponedjeljka.

Lako je moguće da je HDZ i tako pokušao smanjiti reputacijsku štetu nakon otkrića da je u postupcima javne nabave vezano uz obnovu od petrinjskog i zagrebačkog potresa, cijena projekata pod izlikom hitnosti u nekim situacijama „napumpana“ jer je Vlada skoro dvije godine kasnila s početkom obnove, pa se gotovo cijeli iznos iz Fonda solidarnosti namijenjen obnovi infrastrukture i javnih zgrada, morao potrošiti u vrlo kratkom roku.

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić potpisao je 6. ožujka 2023. Pravilnik o obnovi kojim je omogućio direktne pozive, a 11. svibnja 2023. objavio je da su potrošena sva sredstva EU-a za obnovu Petrinje. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Dodatni set dokumentacije koju je Nacional dobio na uvid, ozbiljno produbljuje sumnju da su u mandatu ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i potpredsjednika Vlade Branka Bačića, u kontekstu natječaja i postupaka nabave za postpotresnu obnovu, izvršene serijske prevare prilikom trošenja milijunske pomoći koja je Hrvatskoj velikim dijelom dodijeljena kroz Fond solidarnosti.

Radi se o dokumentaciji koja upućuje na zaključak da je u većem broju također dosad nespomenutih projekata njihova vrijednost neopravdano višestruko uvećana u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave, kao i da je Bačić, najopreznije postavljeno, kreirao višestruko diskutabilan krajnje elastičan poslovni model radi stvaranja pokrića kako bi manji broj moguće privilegiranih tvrtki, bez jasnih i transparentnih kriterija, primao izravne pozive da odrade poslove čija je vrijednost također često neobjašnjivo precijenjena. Takav model dijelom je pokrivao krajnje dvojbeno korigiran Pravilnik o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove.

Taj intrigantni Pravilnik u članku 13., među ostalim, omogućuje da mimo važećeg Zakona o javnoj nabavi za projekte vrijednosti od 66,3 tisuće eura do 221 tisuće eura za nabavu roba, usluga i projektne natječaje, a za radove do 5,53 milijuna eura, naručitelj (država, gradonačelnik ili župan, op.a.) po vlastitom izboru – dakle, sasvim proizvoljno i diskrecijski – uputi Poziv na dostavu ponude putem EOJN RH – NABAVA OBNOVA na adrese najmanje triju gospodarskih subjekata i uz to može zahtijevati samo minimalne razine sposobnosti koje osiguravaju da će odabrani gospodarski subjekt biti sposoban izvršiti ugovor o nabavi. Štoviše, u nekim situacijama čak i mimo EOJN-a.

Riječ je o Pravilniku koji je Bačić potpisao 6. ožujka 2023. i koji je nominalno u to vrijeme trebao pomoći da se ubrza proces obnove kako ne bi propala bespovratna sredstva koja su Hrvatskoj bila namijenjena. Sporost i nesposobnost u procesu obnove već su se tada prometnule u izuzetno neugodnu temu za Plenkovićev HDZ, pa je po svaku cijenu trebalo izbjeći prijeteću blamažu. Pravilnik je trebao olakšati proces obnove, ali dokumenti u posjedu Nacionala bude krajnje ozbiljnu sumnju da se u velikom broju slučajeva pojednostavljena procedura počela koristiti za napuhavanje cijena koje su u većem broju projekata obnove znatno nadilazile početne procijenjene vrijednosti.

Ilustracije radi, jedan od projekata kojima je cijena drastično narasla je i cjelovita obnova Doma zdravlja Sisak (Projekt broj 2023/S 0F2-0004828: usluge projektiranja s projektantskim nadzorom projekta cjelovite obnove zgrade Doma zdravlja Sisak i izvođenje radova prema projektantskoj dokumentaciji) gdje je procijenjena vrijednost iznosila 1.795.188,97 eura, a cijena odabranog projekta 4,4 milijuna eura – to jest, bila je dva i pol puta veća. Spomenuti proces nabave se ponavljao i imao je više kontroverzi.

Nacionalovi izvori tvrde da se model po kojem su se posve netransparentno uvećavali pojedini natječaji, kao u Sisačko-moslavačkoj županiji koju vodi HDZ-ov župan Ivan Celjak, ne bi mogli dogoditi bez znanja premijera Andreja Plenkovića. FOTO: Nikola Cutuk, Tomislav Miletic/PIXSELL

A to pritom nije jedini takav, u najmanju ruku kontroverzan, projekt obnove. U prvom setu dokumentacije koja ilustrira spomenutu problematiku, objavljenom u prošlom broju, Nacional je osvijetlio projekt obnove Hrvatskog doma u Petrinji, čija je cijena također drastično narasla (procjena je iznosila oko 29 milijuna kuna, a prihvaćeni projekt oko 75 milijuna kuna). Izvori bliski gradskoj upravi Petrinje pravdali su se poremećajima cijena na građevinskom tržištu. Međutim, primjer nekih projekata iz Karlovca pokazuje da se može ostati u okvirima procijenjenih vrijednosti. U Karlovcu je, naime, znatan broj projekata posve u skladu s procijenjenom vrijednosti nabave. Pa se postavlja pitanje: kako je moguće da su karlovački projektanti mogli odrediti parametre cijena koji su prihvatljivi ponuditeljima i u čije su se okvire oni mogli staviti, dok u Sisku i Petrinji to nije bio slučaj?

Uvod je to u propitivanje uvjeta pod kojima je u kratkom roku potrošen 321 milijun europskih eura u procesu obnove, što ujedno može pomoći razumjeti i neka javnosti nepoznata unutarstranačka previranja u HDZ-u u kojima je Bačić sudjelovao.

Moguće i zbog ovog prvog razloga, Bačić je, kako tvrdi visoki izvor blizak vrhu HDZ-a, nakon održanih parlamentarnih izbora Plenkoviću izrazio želju da ne bude više ministar, već predsjednik Sabora. No Plenković je, tvrdi Nacionalov izvor, glatko to odbio i otpilio Bačićeve ambicije.

S druge strane, iako brojni u HDZ-u smatraju da je upravo Bačić spasio obnovu te da je s dvojicom loših prethodnika, Darkom Horvatom i Ivanom Paladinom, situacija bila takva da je gotovo došlo do propasti kompletnog projekta obnove, u dijelu stranke ipak Bačiću zamjeraju da je jedan od suodgovornih za situaciju u kojoj HDZ-ova sudbina ovisi o Domovinskom pokretu.

I to zato što je njegova lista u desetoj izbornoj jedinici podbacila te je HDZ na krajnjem jugu izgubio jedan mandat u odnosu na prošle parlamentarne izbore. Naime, Bačićeva lista dobila je ovoga puta samo šest mandata, dok je četiri mandata odnio SDP, a Most i Domovinski pokret po dva. Prije četiri godine, međutim, kad je listu nosio ministar zdravstva Vili Beroš, iako su to, doduše, bili „korona-izbori“, HDZ je osvojio sedam mandata, SDP tri, Most dva, Domovinski pokret jedan i Pametno jedan. Iako je sada izlaznost u desetoj izbornoj jedinici bila gotovo 20 posto veća, Bačić nije uspio „povući“.

‘Pritisak na rokove za potrošnju sredstava iz Fonda solidarnosti doveo je do toga da nisu marili za iznose, koliko god milijuna kuna odnosno eura neka ponuda iznosila, bila realna ili ne, prihvaćalo se sve’

To je samo dio konteksta u kojem se sada propituje utjecaj Branka Bačića na kompletan imidž Vlade i premijera Plenkovića.

O tome o koliko se neugodnoj temi za Vladu i HDZ radi, svjedoči i činjenica da je glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić ove subote primio telefonski poziv iz Državnog izbornog povjerenstva iz kojeg su, bez pravnog i logičkog obrazloženja, tijekom predizborne šutnje zahtijevali da se naslovnica ovog broja Nacionala ukloni s naslovne stranice Nacionalova web portala – iako na njoj uopće nisu bile teme vezane uz izbornu šutnju. Ali je bila u manjem okviru istaknuta tema o prijavi upućenoj EPPO-u u kontekstu eksplozije troškova obnove i Branka Bačića.

Lako je moguće da je HDZ i tako pokušao smanjiti reputacijsku štetu nakon otkrića da je u postupcima javne nabave vezanim uz obnovu od petrinjskog i zagrebačkog potresa, cijena projekata pod izlikom hitnosti u nekim situacijama „napumpana“ jer je Vlada skoro dvije godine kasnila s početkom obnove pa se gotovo cijeli iznos iz Fonda solidarnosti namijenjen obnovi infrastrukture i javnih zgrada, morao potrošiti u vrlo kratkom roku.

Nakon što je Branko Bačić 6. ožujka 2023. potpisao spomenuti Pravilnik, samo dva mjeseca kasnije, početkom svibnja prošle godine, objavio je da su sva sredstva iz Fonda solidarnosti namijenjena obnovi od petrinjskog potresa potrošena.

„Pedeset dana prije zadanog roka od 18 mjeseci, za obnovu nakon petrinjskog potresa iskorišteno je 321 milijuna eura od raspoloživih 319“, objavila je Vlada 11. svibnja prošle godine Bačićev post s Facebooka.

Bačić je tom prilikom istaknuo da se na području petrinjskog potresa „u ovome trenutku provodi povijesna obnova najznačajnijih javnih zgrada“. Naveo je da su u obnovi, između ostalih: OB Ivo Pedišić u Sisku, Gimnazija Sisak, domovi zdravlja, kulturna jezgra centra Petrinje, Hrvatski dom Petrinja, Srednja škola Glina, Interpretacijski centar baštine Banovine, srednje i osnovne škole, Regionalni centar kompetentnosti, Učenički dom, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Kulturno-povijesni centar SMŽ, Vojarna u Lađarskoj ulici, brojne prometnice i klizišta kao i vjerski objekti Sisačke biskupije.

Zbog sumnje da je kod obnove Hrvatskog doma u Petrinji oštećen proračun EU-a, EPPO je dobio anonimnu kaznenu prijavu u kojoj je navedena i gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes. FOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL

Međutim, ono što se prigodno prezentiralo kao nominalni pokazatelj Bačićeva osobnog velikog uspjeha, kao i uspjeha Vlade Andreja Plenkovića, dokumenti u posjedu Nacionala zbog cijene gradnje i načina odabira građevinskih tvrtki stavljaju pod veliki znak pitanja.

Zbog sumnje da je prilikom obnove Hrvatskog doma u Petrinji oštećen proračun Europske unije, Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu nedavno je zaprimio anonimnu kaznenu prijavu u kojoj je među osumnjičenima navedena i gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes, ali i predstavnici tvrtke Strabag. Podnositelj te prijave, koji je zbog straha za svoj posao želio ostati anoniman, spreman je podastrijeti dodatne podatke Uredu europskog javnog tužitelja u Zagrebu koji vodi europska tužiteljica Tamara Laptoš. Međutim, ni Tamara Laptoš ni njezina nadređena šefica, glavna europska tužiteljica Laura Codruţa Kövesi, nisu mogle potvrditi niti demantirati zaprimanje kaznene prijave kao ni otkriti jesu li istu već uzeli u razmatranje i rad. Paula Telo Alves, glasnogovornica u Uredu europskog javnog tužitelja u Luksemburgu, ovako je odgovorila na upit Nacionala: „Kao generalno pravilo, EPPO ne komentira istrage koje su u tijeku niti javno potvrđujemo na kojim slučajevima radimo, i to kako ne bismo ugrozili moguće procese koji su u tijeku i njihov ishod. Kad god smo u mogućnosti objaviti nešto o nekoj od naših istraga, činimo to proaktivno. Zahvaljujemo na razumijevanju.“

Iako se ne navodi kao jedan od osumnjičenih, u toj se prijavi eksplicitno spominje i ministar Branko Bačić, odnosno, njegova uloga zbog donošenja spornog Pravilnika koji je omogućio ubrzavanje pojedinih postupaka nabave tijekom obnove, ali i otvorio dosta prostora propitivanju metoda koje su javna tijela, poput gradova i županija, pritom koristila. Osim gradonačelnice Petrinje Magdalene Komes, Nacional sada otkriva da bi se na listi problematičnih projekata mogli naći i neki od onih koje je odobravao sisačko-moslavački župan Ivan Celjak, ali i pojedini projekti u Karlovcu za koje odgovornost snosi karlovačka garnitura HDZ-a na nivou grada i županije. I to upravo zbog „napumpanih“ cijena i odabira izvođača radova po „diskrecijskoj osnovi“, to jest na bazi Bačićeva pravilnika o pozivnim natječajima.

Čak tri Nacionalova izvora detaljno upućena u procese nabave, od kojih su dva bliska vodstvu HDZ-a, potvrdila su da se takvo ogromno trošenje nije moglo provoditi bez znanja i dozvole premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića. Ako bi se pokazalo da je bilo spornih natječaja, to bi nakon afere Geodetski fakultet bila druga, ali ovoga puta financijski daleko teža afera Plenkovićeve vlade, koja trasira put novom javnom propitivanju Plenkovićeve odgovornosti.

Naime, dva su izvora potvrdila Nacionalu, a u slučaju obnove Hrvatskog doma u Petrinji to je službeno potvrdila i gradonačelnica Magdalena Komes, da su za prekoračenje iznosa natječaja zatražena odobrenja nadležnih ministarstava. Drugim riječima, sve se radilo na razini Vlade, a Plenković je o tome i osobno morao biti informiran jer je bila riječ o strateškom projektu obnove o kojem je ovisila i percepcija njegove vlade.

Jedan od projekata kojima je cijena drastično narasla je i cjelovita obnova Doma zdravlja Sisak gdje je procijenjena vrijednost iznosila 1.795.188,97 eura, a odabrana ponuda 4,4 milijuna eura – 2,5 puta više. FOTO: Nacional

Jedan od izvora bliskih vrhu HDZ-a ovako je za Nacional opisao kako su se provodili projekti obnove i gdje je nastao problem: “Imali smo redovite probleme zbog neusklađenosti cijena šteta, procjena vrijednosti radova i visine ponuda na natječajima, jer su u konačnici cijene radova značajno rasle. Početkom 2022. godine to se pravdalo poremećajima cijena na tržištu. Iako se tržište krajem 2022. i 2023. donekle stabiliziralo, pritisak na rokove za potrošnju sredstava iz Fonda solidarnosti doveo je do toga da nisu marili za iznose, koliko god milijuna kuna odnosno eura neka ponuda iznosila, bila realna ili ne, prihvaćalo se sve jer je cilj bio potrošiti europska sredstva namijenjena obnovi od potresa. A ako je to bio jedini cilj, samo da se potroši, onda bismo mogli reći da nisu birali sredstva.“

U tom kontekstu možda bi se sada trebalo promatrati i 19 milijuna kuna „tešku“ aferu Geodetski fakultet, u kojoj su sredstva namijenjena za obnovu korištena kako bi se izradile 3D snimke javnih ustanova za potrebe obnove, a osim što su novac od tog projekta pojedinci s Geodetskog fakulteta trošili na jahte i automobile, ključno je što se na kraju u brojnim slučajevima ispostavilo da te snimke nisu bile uvijek primjenjive i iskoristive u projektima jer se podaci s njih nisu mogli povlačiti, a imale su i greške te su se morale i ponavljati. Pa se postavilo pitanje zbog čega ih je ministrica Nina Obuljen Koržinek, koja uopće nije vidjela svoju odgovornost u cijeloj aferi, uopće naručila. Kad je Ured europskog javnog tužitelja otvorio istragu u tom slučaju, u sklopu koje je priveden i dotadašnji bliski suradnik ministrice kulture i medija Davor Trupković, tada glavni konzervator za nepokretnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija, Vlada je odmah krenula u akciju “spašavanja” tako što su tvrdili da nije riječ o sredstvima iz Fonda solidarnosti, već iz državnog proračuna.

Sve to pokazuje koliko je dokumentacija u posjedu Nacionala, priložena kaznenoj prijavi poslanoj EPPO-u, ozbiljna i potencijalno opasna ne samo za ministra Branka Bačića, već i za premijera Andreja Plenkovića. Jer ako bi EPPO sada ozbiljno dohvatio bilo koji od projekata obnove kojima je cijena u odnosu na procijenjene vrijednosti dvostruko i trostruko narasla, pa potom sistemom spojenih posuda počeo istraživati svaki sljedeći projekt – pitanje je kako bi Bačić, a potom i Plenković, pravdali ta serijska povećanja. Jer bi se u jednom trenutku postavilo ključno pitanje: a tko je to zapravo odobrio?

Jedan od Nacionalovih stručnih izvora, koji taj problem ne gleda s političke već isključivo sa stručne strane, ima, međutim, samo jedno objašnjenje:

„Ne znam smije li EPPO dirati Plenkovića, ali takve svinjarije ne bi se mogle napraviti bez njega. A moj je dojam da su oni namjerno otezali s tom obnovom u početku upravo kako bi došlo do ovoga, da mogu dijeliti karte svojim igračima. A Plenkoviću je pritom najviše bilo stalo do europske fotelje pa je morao pokazati kako on svime upravlja, kako će sve uspjeti, ali to je sve ispalo samo šminka bez ikakva planiranja jer nije sistemski razmislio što se događa. Pa smo imali i sramotne diletantske slučajeve poput projekta karlovačke aglomeracije, u kojem je karlovačka Zvijezda umjesto obnove doživjela veća razaranja nego u potresu i ratu zajedno. A i Zvijezda se obnavljala iz europskih sredstava.“