Osim članica Europske unije, čiji građani mogu u Hrvatskoj slobodno kupovati sve nekretnine, zakonodavnim izmjenama to će se bezuvjetno pravo proširiti na još 21 zemlju svijeta izvan EU.

Naime, u cilju pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), pokrenute su rigorozne izmjene zakona kojima će uskoro strani državljani svih zemalja članica OECD-a imati pravo kupovanja nekretnina, kuća i stanova u Hrvatskoj jednako kao i hrvatski državljani, piše Novi list.

Na javnom savjetovanju nije bilo većih primjedbi

Dosad je to bilo ograničeno načelom uzajamnosti, situacijom da s državom podrijetla stranog kupca Hrvatska ima potpisan bilateralni sporazum obostranog prava stjecanja vlasništva nad nekretninom, a klijent, fizička osoba ili tvrtka ishoduje suglasnost hrvatskog ministra pravosuđa.

Osim članica EU, čiji građani mogu u Hrvatskoj slobodno kupovati sve nekretnine, zakonodavnim izmjenama to će se bezuvjetno pravo proširiti na još 21 zemlju svijeta izvan Unije.

Nacrt prijedloga izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravilima prošao je javno savjetovanje bez posebnih komentara i nadopuna, što se može objasniti sada već nepovratnim procesom prilagodbe domaćeg zakonodavstva OECD-u, sličnim kakve je Hrvatska ranije prolazila s uvjetima za članstvo u EU.

Predlagatelj izmijenjene regulative upravo je resorno Ministarstvo pravosuđa, a stupit će na snagu na dan pristupanja Hrvatske OECD-u, organizaciji koju nazivaju “klubom 38 najrazvijenijih zemalja svijeta”, od koje su 22 članice EU. Hrvatska vlada nada se ulasku u OECD tijekom 2026.

Tržište nekretnina u Hrvatskoj otvara se i Britancima, Amerikancima i Kanađanima

Tako će u bliskoj budućnosti bez navedenih uvjeta uzajamnosti i ministrove suglasnosti u Hrvatskoj nekretnine moći kupovati i državljani Australije, Kanade, Čilea, Kolumbije, Kostarike, Islanda, Izraela, Japana, Koreje, Meksika, Novog Zelanda, Norveške, Švicarske, Turske te Velike Britanije i SAD-a.

Tom popisu treba dodati i državljane zemalja pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija, većinski izvan EU.

Riječ je o Argentini, Brazilu, Peruu, Tajlandu i Indoneziji. Strani državljani ujedno će moći kupovati i nekretnine u područjima zaštićene prirode s obzirom na to da je prethodnim intervencijama u Zakonu o zaštiti prirode ukinuta dosadašnja zabrana.

Ispunjavanje kriterija za članstvo u OECD-u

Iz Ministarstva podsjećaju da je službeno pismo namjere za pristupanjem OECD-u Hrvatska predala još u siječnju 2017. godine.

No, Vlada je od Vijeća OECD-a tek pet godina kasnije, početkom 2022., zaprimila pozivnicu za otvaranje pregovora s OECD-om, zajedno s pet drugih država.

U lipnju 2022. godine, Vijeće OECD-a je na ministarskom sastanku usvojilo hrvatski Plan pristupanja OECD-u.

Prvi korak u pristupnom procesu bila je izrada samoprocjene u odnosu na važeće pravne instrumente OECD-a kroz Inicijalni memorandum, koji je predala OECD-u u listopadu 2022. godine.

Memorandum je dokument kojim se detektirala usklađenost hrvatskog zakonodavstva s pravnim stečevinama OECD-a važećim za sve članice.

“Postupak pristupanja OECD-u uključuje rigoroznu i dubinsku ocjenu više od 20 značajnih odbora o spremnosti i sposobnosti za usvajanjem svih pravnih instrumenata Organizacije. Radi ispunjenja kriterija za pristup Hrvatske OECD-u potrebno je pristupiti izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima“, navode iz Ministarstva.

Stvorit će se novi nekretninski balon?

Za pretpostaviti je da će interventna liberalizacija prometa kapitala dodatno uzrokovati divljanje cijena ionako sve skupljih stambenih “kvadrata“ diljem zemlje i ponovno napuhati balon potražnje.

Agencije za nekretnine mogle bi biti jako zadovoljne jer im se puno lakše otvara strano tržište, iako je inozemna potražnja za stanovima i kućama posebno na Jadranu već sada više nego solidna.

Mijenja se i Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Mada se izmjene ovog zakona formalno ne tiču poljoprivrednog zemljišta, nastavno na zahtjeve OECD-a slijede i zasebne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, što također iščekuje klub najbogatijih zemalja svijeta.

Još u srpnju prošle godine istekao je moratorij Bruxellesa kojim se odgađala prodaja poljoprivrednih površina u Hrvatskoj državljanima drugih članica EU.

Prema procjenama Ekonomskog instituta u Zagrebu, lani je medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj skočila za 57,5 posto te je dosegnula 0,63 eura po kvadratnom metru, odnosno 6300 eura po hektaru.

No, rekordno najviše cijene zabilježene su u dalmatinskim županijama u rasponu od 5,6 do 7,6 eura medijalno po četvornom metru, dok je u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji šest, odnosno 4,9 eura po kvadratu, više nego u Zagrebu s medijalnih četiri eura po četvornom metru i statističkim padom cijene za 14,9 posto.

Dvostruki uzlet cijena registrirala je i Lika, s porastom na 0,96 eura po četvornom metru, što je više nego što imaju slavonske županije u rasponu od 0,22 do 0,93 eura.

PREMIJEROV MANEVAR Plenković koristi OECD kako bi prevario DP i oduzeo mu upravljačke poluge u državnim tvrtkama

Ličko-senjska županija tako se približila cijeni “kvadrata” poljoprivrednog zemljišta koliko imaju Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija, piše Novi list.