Transparentnost, jasna zakonska regulativa, informiranost građana o svim prednostima i zamkama i u konačnici zaštita potrošača, osnovni su postulati ulaska Hrvatske u eurozonu. Prema trenutnim anketama oko šezdeset posto građana podržava uvođenje eura, dok su ostali ili čvrsto protiv ili još nemaju jasan stav. Po aktualnim projekcijama, što je i hrvatski ciljni moment, novu valutu moguće je uvesti najranije 1. siječnja 2023., no tek će se sredinom iduće godine moći znati točan datum prelaska na euro. Ministar financija Zdravko Marić obećao je da će do trenutka uvođenja eura sa svim informacijama s kojima raspolaže Vlada nedvojbeno biti upoznati i građani, a da građani moraju biti dobro informirani smatra i guverner Boris Vujčić. Da potrebe za panikom oko procesa konverzije, povećanja cijena, rasta kamata i inflacije neće biti ako građani budu dobro informirani smatraju i udruge potrošača, a svi se oni slažu kako je bitno da se sa zakonom o euru, koji je sada u izradi, jasno propiše kako niti jedan trošak konverzije ne smije ići na teret potrošača, nego na teret financijskih institucija. Odvjetnici koji zastupaju oštećene građane u “slučaju Franak” nadaju se da prelazak na euro neće iziskivati izmjene postojećih ugovora o kreditu, bez obzira na to je li riječ o kunskim kreditima ili kreditima s valutnom klauzulom u eurima i to zato što će pitanje ove konverzije također biti zakonski riješeno.

Ministar financija Zdravko Marić ističe da je proces uvođenja eura izravno i neizravno pridonio gospodarskim pokazateljima koji su doveli do rasta plaća i standarda građana u zemljama koje su ga uvele prije nas. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Ministar Marić ističe kako je jedan od imperativa u idućih godinu dana vrlo jasna komunikacija s građanima, stoga je pozvao financijsku industriju da tomu doprinese, da sudjeluje, kako kaže, u informiranosti potrošača o euru – i pozitivnih i potencijalno negativnih stvari. “To je ono što stoji ispred nas, da sa svim informacijama s kojima raspolažemo mi raspolažu i građani”, pojasnio je za B&B Marić. “Nema tog građana na kojeg se proces uvođenja eura neće odnositi i stoga oni moraju dobiti punu sliku. Zaštita potrošača, maksimalna informiranost i transparentnost su ključni postulati svih naših aktivnosti u bilo kojoj sferi – bilo da govorimo o gotovom novcu, zakonodavnim prilagodbama, inflaciji, kamati ili nečemu drugom. Građani na prvo mjesto stavljaju strah od inflacije, da bi zaokruživanjem cijena na više u trgovaca došlo do porasta opće razine cijena. U drugim zemljama, što smo pratili i analizirali, do toga je došlo, ali ne ni blizu na razinama i visinama koje građani očekuju i kojih se boje. Riječ je o oko 0,2 postotna boda, ali samo u prvoj godini jer je to jednokratni efekt. Sa strahom građana moram povezati i trenutno povećanje inflacije, ali ono nema veze s našim uvođenjem eura. Ona je vezana s poremećajima u lancima opskrbe, s porastom cijena energije i energenata i vidimo da je ta inflacija viša od potencijalne inflacije nakon uvođenja eura. Međutim, inflacija nakon uvođenja eura je nešto što je adresirano i zato sam rekao da čim dobijemo formalnu odluku europskih institucija o ulasku u eurozonu, nastupit će obveza svim trgovcima za iskazivanje dualnih cijena – cijena u kunama i cijena u eurima. Ta obveza će i nakon formalnog uvođenja eura ostati sigurno barem godinu dana, a koliko će točno ona trajati to ćemo zapisati u aktu koji će se zvati Zakon o euru. Sve ovo vrijeme moj poziv financijskim institucijama je da svi skupa budemo maksimalno transparentni – oni kao financijska industrija, a mi kao izvršna vlast. Ti se euri trebaju iskovati i tiskati. Treba napraviti predopskrbu jer u konačnici na taj određeni datum euro se počinje u stvarnosti koristiti. U gotovinskom prometu građanima će još dva tjedna moći plaćati i u kunama, a nakon toga u eurima. Dakle, financijska industrija mora osigurati svoje informacijske sustave i svoje kanale opskrbe da u konačnici budu spremni. Ono što je još važno reći, a jedan je od naših osnovnih postulata – ako i dođe do troška konverzije on neće ići na teret građana, nego na teret financijskih institucija.”

Guverner HNB-a Boris Vujčić smatra da ako dođe do nepoštenih praksi prema potrošačima, one apsolutno moraju biti sankcionirane. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Kada je riječ o kretanjima kamatnih stopa u budućnosti, Marić je naglasio da na referentne kamate stope ne može utjecati. Dodaje kako su globalna očekivanja da će ti referentni kamatnjaci početi rasti zato što razdoblje povijesno niskih referentnih kamata nakon silnog tiskanja novca i monetarnih popuštanja mora u nekom trenutku prestati. “Današnji gospodarski izgledi, fiskalna kretanja, ali i uvođenje eura mogu dati doprinos da neutraliziramo to povećanje referentnih kamatnih stopa i zaštitimo koliko je to moguće gospodarstvo i proračun i, naravno, naše građane od tog povećanja.”

Na pitanje B&B-a razmišlja li Vlada uoči uvođenja eura i o standardu hrvatskih građana, koji je puno manji nego u ostalim zemljama članicama Europske unije, Marić odgovara da, iako je proces uvođenja zahtjevan i sveobuhvatan, u njemu nije zanemaren segment standarda građana. “Dakle, niste čuli niti ćete čuti iz Vlade pretjerane najave, spekulacije i licitacije. Ali proces uvođenja eura izravno i neizravno doprinio je određenim gospodarskim pokazateljima koji su doveli do rasta plaća i standarda građana u zemljama koje su ga uvele prije nas. Naravno, ništa se ne događa preko noći i za to će trebati neko vrijeme, a naš je fokus uvijek bio i bit će da plaća građanima raste još više. U konačnici, mi ekonomisti moramo staviti jednu ogradu, a to je da rast plaća prati rast produktivnosti jer u ekonomskom smislu to je onda opravdani i stvarni rast plaće. Ali od ovih svih makroekonomskih pokazatelja, BDP-a i inflacije, najvažniji su zaposlenost i razina plaća, odnosno standard građana.”

B&B je razgovarao i s guvernerom Vujčićem, a on je na pitanje Imaju li građani razloga bojati se ulaska u eurozonu, rekao: “Ne. Trebala bi se pogledati iskustva zemalja koja su prije nas ušle u eurozonu, u njima je danas podrška euru vrlo visoka. Kada pogledate zemlje poput Slovenije, Estonije, Slovačke ili Litve tamo je ta potpora građana veća od 80 posto. Da je bilo loše onda potpora stanovništva ne bi bila takva. Ako je bilo za njih dobro, ne vidim razloga da bi za Hrvatsku to bilo loše. Ono što se može očekivati iz iskustva drugih zemalja je to da će doći do blagog poskupljenja ovih 940 proizvoda koji se mjere u košarici inflacije. Ali ako gledate na razdoblje od pet ili deset godina unaprijed, plaće će rasti znatno više nego što će rasti cijene i doći će do poboljšanja standarda građana.”

Frano Bazina, odvjetnik koji se bavi zastupanjima potrošača kredita u švicarskim francima, za B&B kaže da je skepsa prema novoj konverziji razumljiva. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Znači li to i da nakon uvođenja eura treba strogo kontrolirati financijsku industriju, da ona počne potpuno transparentno poslovati, da se građanima više ne događaju situacije kojima smo svjedočili proteklog desetljeća? “Naravno, transparentnost u poslovanju je vrlo važna. Ali ona uvijek ovisi o dvije strane. Jedna su strana banke koje moraju vrlo jasno predočiti podatke o financijskim proizvodima koje nude, a s druge strane građani se moraju potruditi da te informacije pročitaju i shvate na potreban način. Zato uvijek upozoravamo da treba biti svjestan svih rizika koji ljude čekaju kada uđu na financijsko tržište. Uvijek govorim – čim stupite na financijsko tržište, vi ste po definiciji izloženi riziku”, rekao je Vujčić.

Koliko su građani doista zaštićeni na financijskom tržištu jer su bankarske institucije godinama varale svoje klijente i naplaćivale im daleko više od prvotno dogovorenog te često ih naoko primamljivim ponudama dovodile u zabludu? “Ako dođe do nepoštenih praksi prema potrošačima, one apsolutno moraju biti sankcionirane jer smo ih ne jedanput vidjeli u Hrvatskoj”, potvrdio je Vujčić i naglasio: “Na svaki način treba pokušati potrošače zaštititi od takvih nepoštenih praksi koje se i u budućnosti mogu pojaviti. Ako nešto nije moguće pravno sankcionirati jer je otišlo u zastaru to ima pravne posljedice, ali zaštita ‘pro futuro’ se može i mora omogućiti. Eurozona nema direktno SSM sustav, jedinstveni nadzorni sustav nadzora banka u Europi, ona nema tu ulogu. Ali tu postoji mogućnost reguliranja kroz zakonske i podzakonske propise, kroz propise koji se odnose na reguliranje bankarskog sustava. Naša je preporuka građanima uvijek bila da uzimaju kredite po fiksnim kamatnim stopama, tako je bilo i 2005. kada je bilo riječ o jeftinim kreditima u švicarskim francima. Uvijek sam smatrao da je moj posao zaštiti potrošače, a to znači i zaštiti ljude od njih samih, što nije uvijek popularan posao. Taj ću posao, kako sam ga radio i 2005., nastaviti raditi i u budućnosti.”

Igor Vujović, predsjednik društva Potrošač, ističe da neće biti potrebe za panikom oko uvođenja eura ako građani budu informirani o svim scenarijima. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Frano Bazina, odvjetnik koji se bavi zastupanjima potrošača kredita u švicarskim francima, za B&B kaže da je skepsa prema novoj konverziji razumljiva s obzirom na nepovjerenje građana prema financijskim institucijama i bankama dijelom i zbog pravomoćnih presuda u „slučaju Franak“, u kojem je utvrđena „netransparentnost“ prema potrošačima. “Prijelaz s kune na euro treba ipak razlikovati od konverzije kojom su bili obuhvaćeni krediti u švicarskim francima. Ranija konverzija kredita u švicarskim francima za potrošače je bila dobrovoljna, dok su s druge strane banke imale obvezu svojim klijentima ponuditi izmjenu ugovora i to je bilo propisano zakonom. Prelazak s kune na euro bit će obavezan za sve i neće biti iznimki, odnosno mogućnosti odabira. Pretpostavljam da ćemo se voditi dobrim iskustvima nekih od susjednih zemalja koje su ranije prešle na euro, a konverzija će morati biti provedena uz poštovanje pravila koja propisuje zakonodavstvo Europske unije. Prema najavama koje se daju iščitati prvenstveno iz Nacionalnog plana zamjene kune eurom, proizlazi da će se od dana uvođenja eura svi kunski krediti i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrati kreditima u eurima. Uvođenje eura najvjerojatnije neće iziskivati izmjene postojećih ugovora o kreditu, bez obzira na to je li riječ o kunskim kreditima ili kreditima s valutnom klauzulom u eurima i to zato što će pitanje ove konverzije biti zakonski riješeno. Zakonom o euru, koji je sada u izradi, propisat će da ugovori o kreditima ostaju na snazi, a iznosi iskazani u kunama u tim ugovorima smatrat će se iznosima u eurima, pri čemu će se iznosi preračunavati prema fiksnom tečaju konverzije. Bitno je da se propiše kako potrošači ne plaćaju troškove i naknade navedene konverzije.”

Igor Vujović, predsjednik društva Potrošač, ističe kako neće biti potrebe za panikom oko uvođenja eura ako će građani, odnosno potrošači biti informirani o svim mogućim scenarijima kada euro postane njihova valuta. “Prema anketama kojima raspolažemo, dvadeset posto građana protiv je uvođena eura, oko dvadeset posto njih još je neopredijeljeno, a ostalih šezdeset posto je za ulazak Hrvatske u eurozonu. Ako uzmemo u obzir ostale članice Europske unije koje su prelazile sa svoje nacionalne valute na euro, iz njihova iskustva znamo da su imale problema, ali samo na početku, dok se njihovi građani nisu prilagodili na novu situaciju. Veći dio građana negativan pristup uvođenju eura opravdava navodima kako su Italija i Slovenija zapale u teške socijalne i ekonomske probleme nakon uvođenja eura, što vidimo da nije bila istina. Standard života građana u tim je zemljama danas bolji, ali najveći je utjecaj imao bolji ekonomski aspekt koji nije uvjetovan uvođenjem eura. Mnogi građani ulazak u eurozonu gledaju i s aspekta da sada imaju plaću pet tisuća kuna, a kada budu dobivali plaću u eurima i dobiju 700 eura, da će to biti premalo za život jer se vežu za iznos, a nisu dovoljno informirani o postupku konverzije. Najbitnije je ostvariti komunikaciju s građanima, javno im reći koji su mogući scenariji nakon što euro postane njihova valuta i pripremiti ih na te scenarije.”

Kako ćemo u toj tranziciji proći ovisit će o monetarnoj politici i uloga HNB-a je presudna, istaknuo je Vujović.