Reakcija na veliki skok profita banaka u Hrvatskoj mogla bi biti uvođenje ekstra poreza za 2023. godinu, kao što je to najavila Italija, ali također i to da će građani svoj novac, koji praktički beskamatno drže u bankama, moći ubuduće ulagati u kratkoročni državni dug.

To bi značilo da će, nakon što im je ove godine bila ponuđena tzv. narodna obveznica, građani kupovati i druge državne dužničke vrijednosne papire, ali s kraćim rokom dospijeća (do godinu dana), a kamata bi trebala biti osjetno iznad one koju banke nude na oročene depozite.

Detalje o visini mogućeg dodatnog poreza na dobit banaka, kao i planirani iznos izdanja duga ili kamate još, međutim, u Ministarstvu ne otkrivaju. Oko potonjeg su poručili da, pored narodnih obveznica, već nekoliko mjeseci rade na “razvoju sustava koji će omogućiti građanima ulaganje i u kratkoročni državni dug, o čemu će izvijestiti detaljnije u narednim tjednima”.

Procedura bi u svakom slučaju, kažu stručnjaci, trebala biti jednostavna, a dodaju da u nekoliko europskih zemalja građani u pošti ili bankama mogu kupovati takve vrijednosne papire, što znači da su im široko dostupni.

No na koje načine i kada država misli odgovoriti na to da su – nakon što je Europska središnja banka lani podigla ključne kamatne stope kako bi utjecala na snižavanje inflacije – značajno porasle kamatne marže i dobiti banaka dok su štediše i dalje na gubitku, te hoće li možda među svoje “protumjere” ministar financija Marko Primorac uključiti i izdavanje nove narodne obveznice. U prvu su građani ove godine uložili 1,335 milijardi eura uz prinos od 3,65 posto, ako zadrže dvogodišnju obveznicu do dospijeća, a ukupno izdanje je bilo teško 1,85 milijardi eura iako je interes bio daleko veći.

Trenutno kao kratkoročni državni dug postoje “trezorci”, kako se kolokvijalno nazivaju trezorski zapisi koje izdaje Ministarstvo financija. Za njih održava aukcije, a trenutno to radi preko elektroničkog Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) za registrirane korisnike, institucionalne ulagače. Inače, posljednja aukcija trezorskih zapisa, dakle kratkoročnog duga države, održana je početkom svibnja, a izdanje je bilo teško 921 milijun eura, kako je objavljeno na stranicama Ministarstva financija Pritom je na rok dospijeća od pola godine kamata bila 3,2 posto, a na godinu dana 3,5 posto. Saldo upisanih “trezoraca” je nakon te aukcije 2,32 milijarde eura, piše N1.