Ministar financija Marko Primorac poručio je u ponedjeljak da se dodatnim porezom na dobit ne želi kazniti poduzetnike, podsjetivši i na pomoć koji su dobili od države, dok je profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov ocijenila da je najavljeni porez “vrlo nepravedan”.

Primorac i Ivanov izjavili su to na marginama poslovnog skupa “Ekonomske politike RH i očekivanja za 2023. godinu: izvoz i industrija“, u organizaciji udruge Hrvatski izvoznici (HIZ), na kojem je više izvoznika ocijenilo da će novi porez imati negativne implikacije na razine njihovih ulaganja.

Upitan o takvim ocjenama, Primorac je rekao da razumije njihovu zabrinutost te da su oni, kao i ostali poduzetnici, protiv uvođenja novih poreza.

Međutim, u okolnostima krize bez presedana, koja je utjecala i na životni standard građana, Primorac smatra “odgovornim i moralnim” da dio njenog tereta dominantnije podnesu oni gospodarski subjekti koji su unatoč teškim okolnostima u ovoj godini ostvarili značajno iznadprosječne razine dobiti.

U ovim okolnostima, ocijenio je Primorac, borba za očuvanje nečijeg investicijskog potencijala ili profitne marže, a koja bi bila ispred interesa građana i koja bi zanemarivala njihove potrebe, bila bi neopravdana, pogotovo nakon što je Vlada snažnim mjerama pomogla gospodarstvenicima te očuvala gospodarski rast i njihov investicijski potencijal.

Naime, Primorac je u prošli četvrtak predstavio nacrt prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit, koji će plaćati kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek. Cilj je da porez u Hrvatskom saboru bude izglasan u ovoj godini, odnosit će se na 2022., a bit će naplaćen u 2023. godini.

Primorac očekuje konstruktivne savjete i kritike

Prijedlog zakona trenutno je u javnom savjetovanju, a Primorac očekuje konstruktivne savjete i kritike, pri čemu će se, kako je rekao, sve realno, racionalno i potkrijepljeno utemeljenim argumentima, i uvažiti.

Ministar se nije složio s tezom da se novim porezom kažnjavaju uspješni. “Ne smatram da se ovim porezom bilo tko kažnjava. Intencija nije bila, iako se to kontinuirano provlači u medijima, kažnjavanje nekoga zato što je nešto zaradio”, izjavio je Primorac.

Istaknuo je da Vlada nije “ostavila” poduzetnike kada su zbog značajnog porasta cijene energenata “vapili za pomoći države”, a tako sada brzo reagira i kada je potrebna pomoć građanima, što se čini i najavom uvođenja dodatnog poreza na dobit.

Upitan o kritikama profesorice Ivanov da je novi porez “besmislen i nepravedan”, Primorac je rekao da je svaki potez odnosno svaka intervencija države za nekog “jako pravedna, a za nekog jako nepravedna”.

Primorac je pritom postavio pitanje je li “opravdano i normalno” da subvencioniranu cijenu električne energije imaju oni subjekti koji ostvaruju nadprosječan rast dobiti?

“To je pitanje na koje je nemoguće jednostavno odgovoriti”, ocijenio je Primorac, dodajući da je Vlada zahvatila prilično širok krug subjekata kojima je pružena pomoć, između ostalog, i u vidu fiksiranja cijena energenata.

Tako se u ovim okolnostima, rekao je Primorac, ne biraju subjekti, već donosi porez koji je solidaran, a koji će zahvaćati subjekte s obzirom na njihovu gospodarsku snagu.

Nije se složio ni s konstatacijom da bi uvođenje tog poreza moglo dovesti i do još nižeg gospodarskog rasta u idućoj godini, koji Vlada projicira na 0,7 posto. Prihodi od poreza će biti redistribuirani uglavnom najsiromašnijim građanima, oni će taj novac trošiti, pa će se s te osnove povećati i potrošnja. “Isključivo govoriti o efektima smanjenja gospodarskog rasta zbog smanjenja investicijskog potencijala, po mom mišljenju je površno”, ustvrdio je.

U svom govoru na skupu, u kojem je izvoznicima predstavio naglaske prijedloga državnog proračuna za iduću godinu, Primorac je rekao da se već neko vrijeme vodi borba s inflatornim pritiscima, pri čemu su “oči javnosti” kontinuirano usmjerene ka nositeljima fiskalne politike, dok monetarne politike u tom kontekstu “praktički nema”.

Na pitanje novinara je li to bila kritika Hrvatske narodne banke (HNB), Primorac je rekao da ne voli kritizirati nikoga, no da mu je simptomatično da postoji institucija čiji je osnovni cilj očuvanje stabilnosti cijena, a ne primjećuje da postoji povećani interes medija za dijalog s predstavnicima te institucije.

Stoga, dodao je Primorac, ovo je i medijima bio usputan savjet da se dominantnije po pitanjima ublažavanja inflatornih pritisaka konzultiraju s predstavnicima HNB-a.

Ivanov: Porez je nepravedan i pokazuje nerazumijevanje Vlade i europskih institucija

“Porez je prije svega nepravedan i pokazuje jedno nerazumijevanje Vlade i europskih institucija da rast BDP-a itekako ima veze i s rastom profita poduzetnika”, poručila je u izjavi novinarima profesorica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marijana Ivanov.

Porez je vrlo nepravedan, pojasnila je Ivanov, i zato jer vrlo šteti onima koji su uspješni, a ni ne pravi razliku između onih koji će veću dobit ostvariti kao rezultat investiranja, otvaranja svjetskog gospodarstva nakon pandemije i poboljšanih dobavnih lanaca.

Porez je ocijenila i besmislenim, pa i zato što će primjerice obuhvatiti prerađivačku industriju, turizam i građevinarstvo, sektore koji nužno nisu mogli profitirati od rasta cijena energenata.

Govoreći o najavljenoj recesiji, Ivanov je rekla da svjetska trgovina već neko vrijeme usporava, u idućoj godini očekuje se i veće usporavanje od trenutnog, a s obzirom da je trenutna kriza globalnog karaktera, istaknula je da će izvoznici u svakom slučaju najviše osjetiti te efekte. Prema srednjem scenariju, rast svjetske trgovine u idućoj godini bi mogao iznositi jedan posto, no najgori scenarij govori o njenom padu za 2,8 posto, a pozitivan o rastu od 4,6 posto, navela je Ivanov.

Recesija “kuca na vrata”

Predsjednik Uprave tvrtke Končar – distributivni i specijalni transformatori Vanja Burul je rekao da 90 posto prometa te tvrtke otpada na izvoz, prvenstveno tržište EU-a, a da se prvi signali osjete te se može reći da je “recesija tu negdje iza ugla”. Idući mjeseci će pokazati, nada se da do recesije neće doći, no u tvrtki su spremni i na tu situaciju.

Tvrtka kojoj je na čelu ući će “u škare” novog poreza, pri čemu je Burul napomenuo da su 2018. pokrenuli investicijski ciklus u kojem je uloženo više od 120 milijuna kuna u povećanje kapaciteta, pa sukladno tome ostvareni su i veći prihodi pa i dobit.

“Neugodno smo iznenađeni, i ako to tako ostane, bit će stvarno porazno”, ocijenio je Burul, ističući da bi prema izračunima tvrtka mogla platiti i dvostruko veći porez no do sada.

Prema riječima predsjednika Upravnog odbora Ive Usmianija, novi porez će zahvatiti i Jadran Galenski laboratorij (JGL). Naime, kako je istaknuo Usmiani, tvrtka je u zadnje dvije godine uložila oko 500 milijuna kuna, između ostalog u nove kapacitete, tržišta i proizvode, zaposlila i oko 200 novih ljudi, pa će tako dobit tvrtke biti sigurno veća no lani.

Usmiani smatra da Vlada treba podržati “zdrave”, izvozno orijentirane kompanije, dok će uvođenje novog poreza smanjiti likvidnosne i investicijske kapacitete. Usmiani je također izjavio da “recesija kuca na vrata”, pri čemu se već osjeća lagani pad narudžbi i kupovne moći.

Vlasnik tvrtke Šestan-Busch Alojz Šestan se nada da njegova tvrtka neće zabilježiti pad narudžbi, no boji se da će zbog cijele globalne situacije, pa tako i rasta cijena repromaterijala i energenata, poslovanje biti sve teže. Rekao je da tvrtka širi poslovanje po svijetu, pri čemu je otkrio da je baš danas dobila narudžbu iz Njemačke.

Novi porez ne bi trebao obuhvatiti njegovu tvrtku, no Šestan je poručio Vladi da razmisli o “rasterećenju poreza na rad”. “To je ono što nas najviše opterećuje u ovom trenutku”, dodao je Šestan.

Predsjednik Hrvatskih izvoznika (HIZ) Davor Baković izjavio je da svaki porez, pa će tako i ovaj, umanjuje investicijski potencijal izvoznika te njihovu konkurentnost na inozemnim tržištima.

Ne zna hoće li u Hrvatskoj u idućoj godini biti recesije, no osjeća se usporavanje gospodarstva, posebice na poslovanju izvoznih tvrtki, s obzirom da recesija prijeti glavnim izvoznim tržištima, poput Njemačke i Italije.