Donedavni predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić lagao je na Županijskom sudu u Dubrovniku u procesu koji se vodi zbog tragedije u HE Dubrovnik 2019. godine, tvrdeći da ništa nije znao o rezultatima internih revizija u HEP-u, pa ni o reviziji koja je izvršena nakon požara u postrojenju te hidroelektrane. No izvori iz samog HEP-a Nacionalu su dali na uvid interne dokumente i zapisnike sa sastanaka iz kojih je vidljivo da Barbarić nije govorio istinu i da je svojim lažnim svjedočenjem pokušao dovesti u zabludu sudsko vijeće dubrovačkog suda. Barbarić, kojega je premijer Plenković početkom prosinca prošle godine smijenio jer je ilegalno gradio vikendicu na Hvaru, u svojem iskazu u svojstvu svjedoka tužiteljstva na ročištu održanom u petak, 26. siječnja, izjavio je da „redovnih internih kontrola u HEP-u ima i do 30 godišnje, a preostale su izvanredne kontrole kojih može biti i do 60 godišnje“ te da on provođenje revizija nije nalagao niti ih je kontrolirao.

Bivši šef HEP-a bio je pozvan na ročište održano u petak, 26. siječnja, kao svjedok tužiteljstva protiv više bivših rukovodećih osoba HEP-a koje DORH tereti kao odgovorne za pogibiju djelatnika HEP-a Mate Maškarića, Ivice Zvrka i Davora Pozniaka. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

No dokumenti koje je Nacional dobio na uvid pokazuju da se tijekom godine u HEP-u provede 12 redovnih revizija i najviše dvije do tri izvanredne te da je naloge za provođenje svih revizija izravno davao upravo Frane Barbarić. U jednom od spomenutih dokumenata, koji je datiran u veljači 2019., dakle mjesec dana nakon havarije u HE Dubrovnik, u zapisniku s internog kolegija Sektora za reviziju stoji navod da je „u tijeku provedba izvanredne interne revizije ‘Stanje revitalizacije u HE Dubrovnik’ prema nalogu predsjednika Uprave. Izvješće se privodi kraju“. Drugim riječima, posve je bjelodano da je Barbarić, kao osoba koja je naložila provođenje izvanredne revizije, morao dobiti i izvještaj o provedenoj reviziji i da je u njega itekako bio upućen. Barbarićev nastup u svojstvu svjedoka pred dubrovačkim sudom jasno ukazuje na činjenicu da on lažnim svjedočenjem i neistinama koje nevjerojatnom lakoćom servira sudskom vijeću pokušava zataškati vlastitu odgovornost za tragediju u kojoj su izgubljeni životi trojice djelatnika HE Dubrovnik i da krivnju za pogibiju Mate Maškarića, Ivice Zvrka i Davora Pozniaka pokušava natovariti na leđa bivšeg direktora HE Proizvodnja Željka Starmana i bivšeg člana Uprave zaduženog za proizvodnju Nikole Rukavine.

Dokument koji je predočen Nacionalu svjedoči da je Barbarić itekako bio upućen u sve revizije koje su provođene u HEP-u, da je za veliku većinu njih upravo on dao nalog da se provedu te da nije istina da zbog navodne brojnosti takvih revizija on nije bio upućen u njihov sadržaj. Prema istom izvoru, u HEP-ovu Sektoru za internu reviziju djeluju tri tima za internu reviziju koji se proteklih godina sustavno osipaju i gube članove, a glavni krivac za to je, kako nam je potvrđeno, aktualna direktorica Sektora Višnja Komnenić. Upravo je Barbarić u listopadu 2018. smijenio dotadašnju direktoricu Sektora za internu reviziju u HEP-u Mirjanu Vučić i na njezino mjesto je postavio Višnju Komnenić. Nacionalovi izvori potvrdili su da Višnja Komnenić od samog dolaska na tu poziciju provodi strahovladu unutar Sektora, neprimjereno se ponaša prema podređenim joj zaposlenicima maltretirajući ih i ponižavajući, zbog čega mnogi od njih bježe te Sektoru kronično nedostaje revizora. Prijetnje otkazima, omalovažavanja i sustavni mobing svakodnevica su u tom dijelu HEP-a, a Nacionalovi izvori tvrde i da je Višnja Komnenić o svemu što se unutar Sektora događa redovno obavještavala Franu Barbarića sve do njegove nedavne smjene.

Barbarić je na sudu rekao da ‘redovnih internih kontrola u HEP-u ima i do 30 godišnje, a preostale su izvanredne kontrole kojih može biti i do 60 godišnje’ te da on ‘provođenje revizija nije nalagao niti kontrolirao’. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

No protuzakoniti potezi tu nisu stali. Nacionalov izvor iz samog HEP-a potvrdio je i da su interna revizijska izvješća nerijetko bila naknadno prepravljana, i to na način da pojedinosti takvih izvješća izravno terete „nepoćudne“. „Kad bi se netko od suradnika ili zaposlenika nekim svojim postupkom ili izjavom zamjerio Frani Barbariću, on je šefici Sektora za revizije Višnji Komnenić naredio da ciljano radi revizije kako bi pronašla pojedinosti radi kompromitacije tih osoba. Ponekad su se zbog toga neka izvješća čak i mijenjala i prilagođavala, odnosno falsificirala. Na taj je način stvarao temelje za smjenu nepoćudnih i neposlušnih zaposlenika“, kategorički tvrdi isti izvor. Njegove je riječi naknadno potvrdio i drugi, neovisni Nacionalov izvor, koji također upozorava da je Barbarić svoju poziciju i utjecaj u Sektoru revizije zloupotrebljavao i koristio za osobne obračune s nepoćudnim suradnicima. Jednako su tako revizijska izvješća prepravljana i frizirana kako bi se prikrila nesumnjiva Barbarićeva odgovornost za više propusta ili pogrešnih odluka unutar HEP-a, ali i da bi se zaštitili njegovi osobni interesi.

Barbarić je na svjedočenju izrekao još jednu laž tvrdeći da nije točna informacija prema kojoj je on smijenio Željka Starmana, koji je u trenutku havarije HE Dubrovnik bio direktor HEP Proizvodnje. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Laž o tome da nije bio upoznat sa sadržajem revizijskih izvješća koja su se provodila u HEP-u u vrijeme njegova mandata, a koje je sam naručivao, nije jedina koju je Barbarić izrekao pred sudskim vijećem dubrovačkog Županijskog suda. Barbarić je, između ostaloga, u svojem svjedočenju izjavio da nije točna informacija prema kojoj je on osobno smijenio Željka Starmana, koji je u trenutku havarije dubrovačke elektrane bio direktor HEP Proizvodnje i koji je jedan od trojice osumnjičenih u sudskom postupku koji se vodi na dubrovačkom sudu. Izvor iz HEP-a Nacionalu je kategorički izjavio da je Starman smijenjen upravo po nalogu bivšeg predsjednika Uprave Barbarića, i to, kako saznaje Nacional iz krugova bliskih Upravi, zbog toga što je Starman na mjesto direktora HE Dubrovnik odbio zaposliti čovjeka kojega je direktno gurao Barbarić.

Ni smjena člana Uprave Nikole Rukavine nije prošla bez skandala. Barbarić je strpljivo pričekao da Rukavini 1. siječnja 2022. istekne mandat, pa mu je uz podršku tadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora Gorana Granića ponudio novi ugovor savjetnika, no sa značajno nižom plaćom i bitno manjim pravima od onih koja su mu bila osigurana ugovorom o imenovanju na mjesto člana Uprave, čime je svjesno prekršio zakon. Barbarićev pokušaj da na takav način otjera Rukavinu iz HEP-a uspio je, no Rukavina je po odlasku podnio tužbu protiv HEP-a zbog kršenja odredbi ugovora, pa je i to jedan od sudskih postupaka koji još traje i koji prijeti plaćanjem visoke odštete iz HEP-a.

Barbarić je dva i pol mjeseca prije havarije ZA direktora Proizvodnog područja HE Jug U HEP Proizvodnji postavio Vicu Oršulića, sada šefa HEP-a. FOTO: HEP

Dokumenti koji su predočeni Nacionalu rasvjetljuju i brojne druge događaje unutar sustava HEP-a koji otkrivaju da je Barbarić svjesno i namjerno pred sudskim vijećem dao lažan iskaz o detaljima događaja koji su se odvijali nakon požara u HE Dubrovnik 10. siječnja 2019. Nacionalovi izvori bliski Upravi HEP-a potvrdili su nam da Barbarić nije govorio istinu ni kad je na sudu izjavio da nije znao “apsolutno ništa” o projektu obnove u pogonu HE Dubrovnik. „Kao predsjednik Uprave morao je biti obaviješten o svakom projektu. I znao je sve o tome“, tvrdi Nacionalov izvor. No dokument je iznio na vidjelo još jednu zanimljivu pojedinost: Barbarić je 24. listopada 2018., tek dva i pol mjeseca prije havarije, na mjesto direktora Proizvodnog područja HE Jug u Sektoru za hidroelektrane HEP Proizvodnje, u okviru kojega posluje i hidroelektrana na Platu, samoinicijativno postavio Vicu Oršulića, današnjeg predsjednika Uprave HEP-a. Nakon tragedije u siječnju 2019. Oršulić je imenovan i voditeljem radova na sanaciji HE Dubrovnik, no na toj se poziciji nije dugo zadržao i sam je zatražio razrješenje nakon svega nekoliko mjeseci.

Jednom riječju, dug je popis neistina koje je Frane Barbarić olako izrekao u svojem svjedočenju na suđenju za havariju dubrovačke hidroelektrane koja je ugasila tri ljudska života. A hoće li za takvo ponašanje i omalovažavanje suda biti i kažnjen? Jer članak 305. Kaznenog zakona RH za davanje lažnog iskaza pred sudom predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina, a ako je temeljem lažnog iskaza svjedoka nedužni okrivljenik osuđen ili mu je takvo svjedočenje prouzročilo teške posljedice, kazna je i veća – od jedne do deset godina zatvora.