Na jugu Libanona i dalje traju borbe izraelske vojske i Hezbolaha, a u Teheranu se očekuje izraelski odgovor na iranski raketni napad početkom ovog mjeseca.

Unatoč tome, geopolitičar Gordan Akrap kaže kako ne vidi opasnost od širenja sukoba Izraela i Irana izvan tog područja.

‘Nijedna arapska država ne želi pomoći Iranu’

Gostujući u ponedjeljak u emisiji Hrvatskog radija „U mreži Prvog“, Akrap je istakao kako u hrvatskom medijskom prostoru postoje “katastrofičari” koji najavljuju da bi rat Izraela i Irana u toj zračnoj domeni doveo do šireg sukoba, ali da on sumnja da će tako biti.

„Nijedna od arapskih država nije zainteresirana da uđe i pomogne Iranu. Jedino, kao što vidimo, javlja se Katar, međutim i oni se javljaju na razini ministarstva vanjskih poslova. Uistinu, nema nikoga tko bi mogao stati na stranu Irana, osim Hezbolaha u Libanonu, Hamasa u Gazi, šijitskih milicija u Iraku i dijela terorističkih grupacija koje se nalaze na arapskom prostoru, Prema tome nema opasnosti širenja tog sukoba izvan tog područja“, ocijenio je Akrap za HRT.

‘Cijene nafte će porasti, a to će koristiti Rusiji’

No, naveo je drugi problem kojeg će svi u svijetu osjetiti – globalni porast cijena nafte.

“To će, pak, koristiti Rusiji, jer nemojmo zaboraviti da Rusija praktički jako dobro upravlja Hamasom, a i s Hezbolahom je povezana i zajedno kroz ratne aktivnosti u Siriji i preko Irana, i iranske suradnje na vojno-tehničkom planu“, dodao je.

‘Ovo je prilika koju Netanyahu neće propustiti’

Kad će se dogoditi i kakav će biti izraelski odgovor, odlučit će izraelska vlada.

“I ne treba uopće sada špekulirati oko toga je li administracija Joea Bidena dala suglasnost ili nije. Ovo je prilika koju Benjamin Netanyahu neće propustiti“, naglasio je Akrap.

Ipak, očekivana izraelska odmazda na napade Irana još nije krenula. Prema neslužbenim informacijama, Netanjahuova vlada nije postigla konsenzus oko obujma plana odmazde. Stoga je otvoreno pitanje kada se može očekivati izraelski napad na Iran.

“Sve ovisi o obavještajnoj procjeni – što se može napasti s najmanje mogućih kapaciteta, s najvećim mogućim žrtvama po Iran, i od toga kako će se dalje stvari razvijati“, poručio je Akrap.

‘Nema mogućnosti da dođe do kopnene bitke Izraela i Irana’

Dodao je kako Izrael koristi situaciju. No, bori se istodobno na više fronti. Je li to previše za Izrael?

“Izgleda da nije, jer kad pogledate kako su praktički Hamas degradirali na vrlo niske razine operativnosti kao što su bili, uništili su praktički cijeli zapovjedni lanac do treće razine u Hezbolahu, Iran se boji izraelskog odgovora koji će sasvim sigurno uslijediti“, ocijenio je Akrap.

“Iran je svjestan svih svojih ozbiljnih izazova u domeni zračne i protuzračne obrane. Nema mogućnosti da dođe do kopnene bitke između Izraela i Irana. Međutim, postoji i vrlo vjerojatno će doći do zračnih udara. Tu je ono gdje je Izrael izuzetno nadmoćan. I to je, Iran šalje poruke, mi smo završili svoje, nećemo više reagirati, mi smo ovo morali, i istovremeno radi drugu grešku. Prva greška je odgovor, odnosno drugi balistički napad na Izrael. Druga greška je ta što prijeti SAD-u i Jordanu i Iraku. Ako oni otvore svoj zračni prostor za izraelske zrakoplove, Iran ostaje sam“, zaključio je Akrap.

‘Izrael ima izvanrednu protuzračnu obranu, ali…’

“Vidimo da se na neki način Hezbolah polako oporavlja od vrlo žestokih udaraca koje su mu u početku nanijele izraelske snage, prije svega kroz briljantnu operaciju vezanu za pejdžere, pa nakon toga ubojstvo, odnosno obezglavljivanje cijelog vrha Hezbolaha, pa nadalje. Vidimo da se očito na neki način konsolidiraju i pokušavaju maksimalno uzvratiti koliko je to moguće. Naravno, dolazi do eskalacije koja, pitanje je kako će se završiti, ni malo nije situacija dobra niti se razvija u povoljnom smjeru“, rekao je u emsiji Hrvatskog radija Marinko Ogorec, profesor na Veleučilištu Velika Gorica.

Osvrnuo se i na izraelsku protuzračnu obranu, rekavši da je činjenica da Izrael ima “izvanrednu protuzračnu obranu, vjerojatno jednu od najboljih u svijetu, međutim nije moguće zaustaviti sve što se može poslati na zemlju”.

‘Hezbolah se oporavio do određene mjere’

Za Hezbolah se ranije govorilo da imaju oko 100.000 naoružanih boraca.

Značajna je to vojna formacija i uspjeli su pretrpjeti snažne izraelske napade koji su ih prodrmali, ali su žilavi i uspjeli su se oporaviti do neke mjere, pojasnio je Ogorec.

‘Nikad se nije dogodilo da neka vlada glavnog tajnika UN-a proglasi personom non grata’

Nakon što su izraelske snage ranile i petog vojnika UN-ove mirovne misije u Libanonu, Netanyahu je pozvao glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa da ih povuče. No, Guterres mu uzvratio da će “plave kacige” ostati u južnom Libanonu, te da su napadi na njih kršenje međunarodnog prava koje bi moglo biti ratni zločin.

Bivši veleposlanik u Kijevu Đuro Vidmarović smatra da je to poruka Izraela UN-u da ne odustaju od svojih planova.

“Prije toga izraelska vlada je proglasila Guterresa personom non grata, što se nikada u svijetu nije dogodilo. Mi se sjećamo iz rata u Bosni i Hercegovini kada je Mladić zarobio vojnike UN-a i držali su ih kao taoce, pa što se dogodilo? I opet se ponavlja taj jedan ružan scenarij koji pokazuje nemoć organizacije i naroda, jer njihove su snage tamo bile upravo zbog toga da razdvoje strane, oni su bile mirovne snage, a gađanje mirovnih snaga je gađanje UN-a“, rekao je Vidmarović za HRT.

‘UN postao tigar od papira’

“To je samo znak još jedan da je UN postao, na neki način, “tigar od papira”, da Povelja se tumači prema volji pojedinih zemalja i da zapravo je nema, jer ona garantira nepovredivost granica”, zaključio je Vidmarović za HRT.

ESKALACIJA Iran zasuo Izrael projektilima, Izraelci najavljuju ‘odgovor na napad’

Ocijenio je kao je to “veliko i ozbiljno pitanje”, jer se onda postavlja pitanje tko može, ako to nije UN, biti moderator, odnosno tko može pregovarati i razdvojiti zaraćene strane.