Ukrajina je najavila da nema namjeru produžiti petogodišnji ugovor o transportu ruskog plina preko svojeg teritorija koji ističe krajem ove godine, čime je izazvala zabrinutost i strah pojedinih zemalja Europe koje još uvijek ovise o plinu iz Rusije. Hoće li to i kako utjecati na tržište i cijene plina u Hrvatskoj?

Uvoz ruskog plina u Europu drastično je smanjen rijekom 2022. godine, no Austrija, Slovenija, ali i Mađarska i Slovačka još uvijek u značajnoj mjeri ovise o ruskom plinu koji, unatoč ratnim operacijama, plinovodom preko Ukrajine pristiže na plinsko čvorište Baumgarten u istočnoj Austriji neposredno uz granicu sa Mađarskom.

Dio potreba za plinom Mađarska i Austrija mogu zadovoljiti uvozom američkog LNG-a preko LNG terminala na Krku, no budući da njegovo proširenje još nije dovršeno – puštanje u pogon novog, dodatnog modula za uplinjavanje na plutajućem terminalu planirano je za kraj iduće godine – količine plina koje tim smjerom mogu nabaviti premale su u odnosu na njihove potrebe.

Najavom Ukrajine o prestanku važenja sporazuma o transportu plina sa Rusijom – koja, obzirom na okolnosti i situaciju u Ukrajini, i nije bila neočekivana – opskrba tih zemalja, smatraju europski stručnjaci, ozbiljno dolazi u pitanje.

No problemi tu ne prestaju. Norveška, koja je nakon prekida uvoza plina iz Rusije preuzela ulogu najvažnijeg opskrbljivača plinom za zemlje EU-a, smanjila je proizvodnju plina početkom lipnja ove godine zbog oštećenja cijevi na offshore platformi za proizvodnju plina Nyhamna u Sjevernom moru, što je odmah rezultiralo skokom cijene plina za „futures“ ugovore (ugovore s terminima isporuke u budućnosti) za 12 posto.

Prekid isporuke plina iz Norveške pokazao ranjivost europskog tržišta plina

Oštećenje na plinskoj cijevi u međuvremenu je sanirano, a isporuke plina prema Europi i posebno Velikoj Britaniji su se stabilizirale, no taj je incident pokazao koliko je tržište plina u Europi ranjivo i osjetljivo na svaki izvanredni i neplanirani događaj.

U isto vrijeme i SAD bilježi snažan skok cijena prirodnog plina, javlja Business Insider, a rast je potaknuo veliki rast potrošnje energije zbog toplinskog vala koji je zadnjih nekoliko dana pogodio veći dio srednjeg zapada i države SAD-a uz obalu Atlantika.

Konferencija za novinare predsjednika HSUP-a, Dalibora Pudića | Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Uz to, poremećaje na američkom tržištu plina početkom ove je godine izazvao američki predsjednik Joe Biden, koji je donio odluku o zaustavljanju izdavanja dozvola za nove izvozne kapacitete za američki plin u Europu (izgradnja novih izvoznih LNG terminala), jer se pokazalo da rast izvoza LNG-a izaziva poremećaje na američkom tržištu i rast cijena za krajnje potrošače.

A kako u cijeloj toj priči stoji Hrvatska, odnosno kako ćemo se u novonastaloj situaciji snaći budući da i Hrvatska također jednim dijelom ovisi o ruskom plinu? Naime Prvo plinarsko društvo (PPD) iz Zagreba temeljem desetogodišnjeg ugovora sa ruskim Gazpromom koji ističe krajem 2027. godine na godinu je uvozilo oko milijardu kubnih metara ruskog plina za domaće potrebe.

Upitali smo stoga predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) Dalibora Pudića hoće li nas zahvatiti problemi sa prestankom dotoka plina iz Rusije i možemo li očekivati rast cijene plina na domaćem tržištu?

Pudić: Prekid isporuke ruskog plina preko Ukrajine neće imati negativne posljedice za Hrvatsku

„Mislim da ta odluka Ukrajine, ukoliko dođe do raskida ugovora, neće imati negativnog utjecaja na naše tržište. Koliko znam, velika većina ruskog plina koji plinovodom preko Ukrajine stiže u Europu preko čvorišta Baumgarten odlazi u Njemačku, a manje količine u Austriju i Sloveniju“, odgovorio je Pudić i podsjetio da je Europa od 2022. godine naovamo postepeno drastično smanjila uvoz plina iz Rusije.

U ovom trenutku, kaže, Europa ruskim plinom zadovoljava tek 10 posto ukupnih potreba, pa Pudić kaže da prestanak dotoka ruskog plina preko Ukrajine ne bi trebao izazvati značajnije poremećaje ni na europskom a ni na hrvatskom tržištu.

Najveći potrošač ruskog plina je još uvijek Njemačka koja se ne želi odreći tog energenta  iako je značajno smanjila uvoz. Zanimljivo je i da se upravo Njemačka prošloga tjedna stopirala paket sankcija EU-a koji je trebao zabraniti ponovni izvoz ruskog LNG-a iz EU luka prema trećim zemljama te financiranje planiranih arktičkih i baltičkih LNG terminala.

Pudić dalje tvrdi da Hrvatska ima dovoljne količine plina iz vlastite proizvodnje i iz raspoloživih alternativnih pravaca, a dodatne količine može nabaviti i putem LNG terminala na Krku na koji će i dalje stizati jednake količine američkog LNG-a.

Pudić dozvoljava mogućnost da privremeno smanjenje izvoza američkog LNG-a u budućnosti dovede do također privremenog rasta cijena plina na tržištu, no to svakako, kaže, neće biti trajno i ne bi trebalo imati negativne reperkusije na cijenu plina u Hrvatskoj budući da naše tržište ne ovisi toliko o američkom plinu.

Cijena plina također privremeno može ponešto rasti na kraju ove godine, odnosno na početku plinske godine koja počinje u listopadu ukoliko se dogodi da europska skladišta plina ne budu ispunjena do planirane razine. No ni to, kaže Pudić, ne bi trebalo izazvati nagle skokove cijena.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

PPD već gotovo dvije godine ne kupuje ruski plin od Gazproma

Nacional je zatražio objašnjenje i od PPD-a, koji je u većinskom vlasništvu Pavla Vujnovca, je li ugovor sa Gazpromom, koji je potpisan 2017. i trebao je važiti do kraja prosinca 2027., još uvijek aktivan, odnosno koristi li PPD pravo povlačenja do milijardu kubnih metara ruskog plina na godinu, te iz kojih alternativnih pravaca PPD nabavlja plin.

Odgovor na naša pitanja nismo dobili. No iz medija je od ranije poznato da je PPD u drugoj polovini 2022. godine, nekoliko mjeseci nakon ruske agresije na Ukrajinu, jednostrano raskinuo poslovni odnos sa Gazpromom te da je prestao koristiti ruski plin okrenuvši se alternativnim pravcima dobave plina.

Gazprom je pred arbitražnim vijećem u Beču 2023. godine pokrenuo arbitražni spor protiv PPD-a zbog jednostranog raskida ugovora, a iste godine u prosincu tužio je PPD Trgovačkom sudu u Osijeku tvrdeći da im je PPD ostao dužan više od 320 milijuna eura za plin isporučen u rujnu i listopadu 2022. godine. Oba sudska spora još uvijek traju.