Dvije godine nakon smrti Predraga Matvejevića otvara se pitanje njegove ostavštine. Iza Matvejevića ostali su bogata biblioteka, osobna arhiva, pisma, rukopisi, fotografije, nagrade, odlikovanja i priznanja pa su supruga i kći pokrenule inicijativu za osnivanjem memorijalnog centra u Zagrebu i Mostaru
Prošle su dvije godine od smrti jednog od najistaknutijih intelektualaca, pisaca, publicista, humanista, aktivista i mirotvoraca s ovih prostora, Predraga Matvejevića. Pisao je na hrvatskom, francuskom i talijanskom, ostao je upamćen po svojim “Razgovorima s Krležom”, knjigama “Druga Venecija”, “Kruh naš”, a ponajviše po “Mediteranskom brevijaru” koji je postao najprevođenija knjiga jednog hrvatskog suvremenog autora. Nositelj je dvaju najviših priznanja Francuske Republike – Legije časti i Viteza reda umjetnosti i književnosti, dok ga je talijanski predsjednik odlikovao Redom viteza solidarnosti Talijanske Republike s počasnom titulom Commendatore. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović odlikovao ga je redom Danice Hrvatske, a 2002. godine postao je članom Akademije znanosti i umjetnosti BiH…
Komentari