Prijedlogom zakona koji je u utorak predstavio ministar graditeljstva Branko Bačić, kojim se rješava problem zaštićenih najmoprimaca, vlasnici stanova imat će pravo na povrat imovine i isplatu tržišne najamnine, a najmoprimci po povoljnim uvjetima stjecanje prava vlasništva.

Prijedlogom zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda, a koji je trenutno u postupku javnog savjetovanja, vlasnicima se omogućuje povrat imovine i njihove želje imat će prioritet, rečeno je na predstavljanju.

Od 1. siječnja 2025., do konačnog rješavanja statusa stana, bit će im isplaćivana tržišna najamnina, a također će im se isplatiti i solidarna naknada za pretrpljenu štetu od 1996. godine.

Što se tiče stanova, zakon predviđa pet programskih mjera.

Ako to žele, vlasnici se mogu nagoditi sa zaštićenim najmoprimcem o visini najma. Također  vlasnici će, žele li, svoj stan mogu zamijeniti za neki drugi stan u vlasništvu države ili ga država od njih može otkupiti po tržišnoj cijeni te ga kasnije prepustiti zaštićenim najmoprimcima.

Zaštićeni najmoprimci tako bi po prvi puta, po povoljnim uvjetima moći steći pravo vlasništva, odnosno otkupiti stan.

Najmoprimci će imati mogućnost isplate umjesto stambenog zbrinjavanja, ali i mogućnost trajnog stambenog zbrinjavanja po cijeni od dva eura po kvadratnom metru u državnom stanu. Također, ranjivim skupinama bit će plaćeni troškovi selidbe.

“Naš je stav da smo iznašli balans koji će predstavljati zadovoljavanje interesa i vlasnika i zaštićenih najmoprimaca i da je država doista ovim zakonskim rješenjem na sebe preuzela najveći teret rješavanja ovog problema – financijski, gospodarski, pravnički”, rekao je ministar graditeljstva Branko Bačić.

Cilj je ispraviti povijesnu nepravdu

Naveo je kako su željeli donijeti specijalan zakon kako bi se ciljano usmjerili na rješavanje problema te kako bi, koliko je moguće, ispravili povijesnu nepravdu kada je ljudima nakon 1945. oduzeta imovina, a kojom od tada oni ne upravljaju.

Ovime su, naveo je Bačić, ispunili i odredbe koje proizlaze iz presude Europskog suda za ljudska prava kojom se utvrđuje pravo vlasništva vlasnicima tih stanova, ali i odredbe iz odluke Ustavnog suda kojom je utvrđeno da država mora preuzeti najveći teret rješavanja ovog pitanja i otkloniti preveliki teret koji je iz prijašnjeg zakona, a koji je stavljen van snage, pao na leđa zaštićenih najmoprimaca.

Procijenjeni ukupan trošak provedbe zakona je oko 107 milijuna eura, a procijenjeni broj stanova u pitanju je 1400, no točni iznosi znat će se do kraja iduće godine kada će biti uspostavljen registar.

Procjenjuje se da će država primjenom ovog zakona isplatiti oko 500 zaštićenih najmoprimaca, izgraditi oko 500 stanova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Dubrovniku koje će dati u najam ili ih prodati pod povoljnim uvjetima najmoprimcima, 300 stanova u svom vlasništvu dati u najam ili prodati najmoprimcima te 100 stanova otkupiti od vlasnika i prodati ih najmoprimcima.

Zakon će se uputiti u Vladu u prosincu ili siječnju, donošenje se očekuje do kraja ožujka 2024., a provedba od 2025. godine.