Luksuzna ljetovanja na Ibizi, krstarenja na skupocjenim jahtama čiji najam stoji više desetaka tisuća eura tjedno samo za bazične troškove, helikopterski letovi na mondena zimovanja u Corvaru u Alta Badiji, ali i druga još prestižnija zimovališta, kao i to tko je i za čije potrebe kupovao luksuzno žensko donje rublje i ostali asortiman prestižne marke Victoria’s Secret – samo su neke od egzotičnih stavki dugačke liste koju financijski forenzičari istražuju u Agrokoru.

Taj luksuz ulazi u troškove koji se godinama nisu prikazivali u financijskim izvještajima Agrokora, a koji dosežu teško zamislivih milijardu kuna, otprilike oko polovice troška koji je Todorić predstavio kao trošak za izlazak koncerna na IPO.

U vrijeme kada se Todorićevo carstvo javno predstavljalo kao perjanica hrvatskog gospodarstva, malo tko obraćao je pozornost na takve troškove najvećeg hrvatskog privatnog koncerna. Odnedavno se na njih gleda sasvim drugačije – kao na kap u moru na prijevaru izvučenih milijardi i novca bezobzirno potrošenog uz blagoslov Ivice Todorića i njegovih najbližih suradnika, možda na privatni luksuz vodećih ljudi koncerna koji su od ponedjeljka suočeni s kaznenim prijavama privremenog upravitelja Agrokora Ante Ramljaka. Ili, što također nije isključeno, na prikrivenu motivaciju financijskih menadžera koji su odlučivali hoće li, kako i s koliko novih milijuna eura nastaviti financirati Agrokor.

Nevjerojatni luksuz koji je Ramljak u ponedjeljak objasnio kao normalne troškove u privatnim tvrtkama, uz uvjet da su propisno prikazani i opravdani kvalitetom poslovanja, sada se ističe kao metafora koja oslikava neprimjerenost ponašanja Ivice Todorića.

Potpisujući jedno od godišnjih izvješća Agrokora, Ivica Todorić napisao je i sljedeće: „Pri izradi konsolidiranih financijskih izvješća Uprava je odgovorna za sljedeće: da se odaberu i potom dosljedno primjenjuju odgovarajuće računovodstvene politike, da prosudbe i procjene budu razumne i oprezne, da se primjenjuju važeći računovodstveni standardi, a svako značajno odstupanje obznani i objasni u konsolidiranim financijskim izvješćima te da se konsolidirana financijska izvješća pripreme po načelu trajnosti poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da će Grupa nastaviti svoje poslovne aktivnosti. Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj Grupe, kao i njihovu usklađenost s važećim hrvatskim Zakonom o računovodstvu. Uprava je također odgovorna za čuvanje imovine Grupe te stoga i za poduzimanje razumnih mjera radi sprječavanja i otkrivanja pronevjera i ostalih nezakonitosti.“

Ante Ramljak je tijekom prezentacije rezultata rada revizora Price Waterhouse Coopersa u Agrokoru tijekom proteklih mjeseci, u ponedjeljak zapravo konstatirao da ništa od toga što je Todorić godinama tvrdio ne odgovara istini. Pritom je izrazio i dozu suosjećanja s Todorićevom situacijom, ustvrdivši da Todoriću kao privatnom poduzetniku sigurno nije lako te će morati na brojna druga pitanja odgovarati na nekom drugom mjestu, s obzirom na to da je Ramljak protiv Todorića i njegove uprave podnio kaznenu prijavu.

U godišnjem izvješću za 2015. jasno se vidi organizacijska struktura Agrokora. Ivica Todorić bio je predsjednik koncerna, njegov stariji sin Ante dopredsjednik, njegov zet Hrvoje Balent izvršni potpredsjednik zadužen za Centralnu nabavu i usluge, Piruška Canjuga izvršna potpredsjednica za Poslovanje i poslovni razvoj, Mislav Galić izvršni potpredsjednik za Poslovnu grupu Hrana, Darko Knez izvršni potpredsjednik za Poslovnu grupu Maloprodaja te Ivica Sertić izvršni potpredsjednik za Tržište, prodaju i logistiku. Glavni čovjek zadužen za financije u Agrokoru bio je Ivan Crnjac. Najbolji prijatelj i vjenčani kum Ante Todorića, sina Ivice Todorića, u Agrokoru je bio potpredsjednik za Strategije i tržište kapitala, a od veljače 2015., nakon akvizicije Mercatora, i za financije. Naime, u veljači 2015. Odjel financija spojio se s Odjelom strategija i tržišta kapitala i pao pod nadležnost Ivana Crnjca. Izvršni potpredsjednik za financije i kontrolu prethodno je bio Tomislav Lučić, i to tijekom 2013., 2012., 2011. i 2010. U 2014. Tomislav Lučić postao je član Nadzornog odbora Agrokora, a u Upravi nije bilo posebnog potpredsjednika za financije, barem se tako može iščitati iz Godišnjeg izvješća kompanije. Lučić se smatra mozgom svih kompliciranih financijskih operacija i kombinacija koje su sada pod lupom revizora, financijskih forenzičara i istražitelja. Potom je 2015. sektor financija spojen sa sektorom strategija i tržišta kapitala, odnosno preuzeo ga je Ivan Crnjac. Zbog uloge koju je obnašao i podataka kojima zasigurno raspolaže, Jutarnji list već je Crnjca predstavljao kao “čovjeka koji može utopiti Todorića”, ali i kao “glavnog krivca za situaciju u kojoj se našao Agrokor” te kao čovjeka koji je “radio samo ono što je odlučivao vrh kompanije”.

Potom ga je Ivica Todorić u svom blogu povezao s investicijskom bankom CAIB iz Beča koja je, po Todorićevom mišljenju, s povjerenikom za Agrokor Antom Ramljakom radila protiv koncerna.

Od svega što je Ramljak u ponedjeljak prezentirao, možda su najzanimljiviji podaci o tvrtkama kojima je Agrokor posuđivao novac. Najviše novca Todorić je posudio sam sebi, ukupno 842 milijuna kuna. Od toga je 650 milijuna kuna Agrokor posudio Todoriću kao privatnoj osobi, dok je 192 milijuna kuna otišlo tvrtki Agrokor Projekti u kojoj je Todorić stopostotni vlasnik. Kompanija Agrokor Projekti jedini je vlasnik nizozemske firme Adria Group Holding B.V. koja ima 95,52 posto udjela u Agrokoru d.d.

Turistička kompanija Adriatica.net dobila je 264 milijuna kuna pozajmica. Većinski udio u tvrtki drži Agrokor, ostali suvlasnici su Croatia osiguranje, Hanza Media, Slobodna Dalmacija i Emporion ulaganja. Tu su još Niva inženjering, građevinska tvrtka koja je bila u vlasništvu bivšeg premijera Nikice Valentića i koja Agrokoru duguje 156 milijuna kuna, te Zagreb Montaža Bandićeva intimusa Vlade Čovića kojoj je po nalazu revizije Agrokor posudio 65 milijuna kuna.

Od poznatijih tvrtki spomenut ćemo Zvečevo, Polikliniku Avivu, a tu je i tvrtka Com Com koja je od rujna ove godine u stečaju. Osnovana je 2004., a sve do poslovnog sloma kao jedini osnivač vodio se Ninoslav Pavić. Preko Com Coma Pavić je vladao Europapress Holdingom, sada Hanza Medijom u većinskom vlasništvu zagrebačkog odvjetnika Marijana Hanžekovića. Todorić je Com Comu posudio 13 milijuna kuna. Firma Dalmarina dobila je pozajmicu od 10 milijuna kuna. Njezini vlasnici su Agrokor i Zagreb Montaža Vlade Čovića. Dalmarina ima udio u tvrtki Konsolidator koja je većinski vlasnik građevinske tvrtke Dalekovod.

Nacional je još prije nekoliko tjedana nakon opsežnog istraživanja uspio rekonsturirati dosad nepoznati način na koji je Agrokor nezakonito posuđivao državni novac za vlastito poslovanje, ali i kako je novac dijelom uzimao i od budućih mirovina hrvatskih građana. Sve se to radilo putem minuciozno uhodanih mehanizama u kojima su sudjelovale i tvrtke povezane s Agrokorom. I to istražuje Državno odvjetništvo, dijelom i jer se takvo poslovanje učinilo sumnjivim Anti Ramljaku, izvanrednom povjereniku Vlade za Agrokor.

Agrokor je krajem prošle godine iz tvrtke Nexus ulaganja, koju je u srpnju 2016. osnovao Nexus FGS (Fond za gospodarsku suradnju) pod upravom tvrtke Nexus Private Equity Partneri, dobio ilegalnu pozajmicu od 50 milijuna kuna, iako je taj novac, koji su u Nexus Ulaganja uplatili HBOR, domaći mirovinski fondovi i nekolicina privatnih tvrtki, u stvarnosti bio namijenjen dokapitalizaciji građevinske tvrtke Zagreb-Montaža. Sada se vidi da je, s druge strane, Agrokor posuđivao novac Zagreb-Montaži, gdje je jedan od ključnih suvlasnika Vlado Čović. Sve to pokazuje koliko je kompleksna interesna mreža Agrokora i kako je sve ona utjecala na brojne gospodarske tijekove u zemlji.

A takav agresivan interes za kontrolu brojnih gospodarskih zbivanja očito je proizlazio iz godinama skrivanih pravih poslovnih rezultata Agrokora, koji su se morali falsificirati dosad rijetko zabilježenim metodama. Ramljak je u ponedjeljak u pojedinim trenucima tijekom prezentacije teško skrivao svoju osupnutost mehanizmima i metodama koje su revizori uspjeli rekonstruirati, a koje financijski forenzičari iz Švicarske tek počinju sustavno ispitivati.

Ante Ramljak je u ponedjeljak, 9. listopada, izvijestio da rezultati revizije sadrže značajne ispravke izvještaja Agrokora iz ranijih razdoblja te je detaljno prezentirao o kakvim se ispravcima radi. Rezultati revizije u potpunosti su potvrdili pisanja Nacionala proteklih nekoliko tjedana. Prošlog tjedna Nacional je otkrio da je Todorić u bilancu upisao skrivani sumnjivi trošak od 2,2 milijarde kuna, za koji je naveo da je nastao 2016. zbog pripreme za izlazak na IPO, ali financijski forenzičari misle da je sedam godina skrivan tako da si Todorić omogući pljačku vlastita koncerna, odnosno isplatu dividende od 100 milijuna eura. Tjedan dana ranije Nacional je prvi u Hrvatskoj otkrio i dio revizijskog izvještaja u kojem stoji da je bivši šef Agrokora počinio prijevaru tešku dvije milijarde eura.

Sve te navode potvrdio je u ponedjeljak poslijepodne privremeni upravitelj Agrokora Ante Ramljak. Ramljak je iznio podatke po kojima je umanjenje ukupnog kapitala Agrokor grupe u periodu od 31. prosinca 2014. do 31. prosinca 2016. godine iznosilo 21,7 milijardi kuna, da je gubitak u 2016. godini iznosio 11 milijardi kuna te da je gubitak u 2015. godini nakon svih prepravljanja iznosio 3,6 milijardi kuna, u usporedbi s 1,2 milijarde kuna dobiti koju je prijašnja uprava bila iskazala u 2015.

Kod izrade i revizije financijskih izvještaja Agrokor grupe za 2016. godinu utvrđene su sljedeće ključne računovodstvene nepravilnosti: neprikazano je 3,9 milijardi kuna obveza, neprikazane su također 2,2 milijarde kuna operativnih i financijskih troškova u razdoblju od 2010. do 2015. godine i krivo je prikazana 2,1 milijarda kuna novca i novčanih ekvivalenata. Sve navedene nepravilnosti ispravljene su u izvještaju za 2015. godinu. Treći ključni nalaz prezentiran u ponedjeljak odnosi se na nepravilno korištenje tzv. metode udjela u Agrokoru d.d. u periodu od 2006. do 2011. godine, što je rezultiralo ispravkom vrijednosti udjela u iznosu od 3,5 milijardi kuna, odnosno precijenjenim prihodima u ranijim razdobljima.

Što se računovodstvenih nepravilnosti tiče, rečeno je da su transakcije poboljšavanja rezultata putem skrivanja raznih operativnih i financijskih troškova, zatim neiskazivanja ili krivog klasificiranja obveza po kreditima te krivog klasificiranja danih pozajmica kao novca i novčanih ekvivalenata, sve redom evidentirane u računovodstvenim evidencijama, ali nisu bile prikazane u financijskim izvještajima. U sklopu revizije financijskih izvještaja za 2016. godinu utvrđeno je da su, uz izostanak konsolidacije društva AdriaticaNet, gore navedene nepravilnosti rezultirale obvezama većim za 3,9 milijardi kuna, operativnim i financijskim troškovima većim za 2,3 milijarde kuna, novčanim iznosom manjim za 2,1 milijardu kuna te neiskazanim danim kreditima i potraživanjima u iznosu 2 milijarde kuna.

Što se poboljšavanja rezultata kroz neiskazivanje operativnih i financijskih troškova u financijskim izvješćima proteklih godina tiče, prezentirano je da u periodu od 2010. do 2015. godine nije prikazano ukupno 2,265 milijardi kuna takvih troškova. Pojašnjeno je da je vlasnik Ivica Todorić s Agrokorom d.d. bio sklopio sporazum prema kojem se reguliraju troškovi povezani s inicijalnom javnom ponudom (IPO) društva i/ili dijela društva Agrokor, a koji se prema tom sporazumu odnose na troškove raznih savjetnika i ostale troškove povezane s navedenom transakcijom.

Navedenim sporazumom ugovoreno je da će Ivica Todorić nadoknaditi spomenute troškove u slučaju da se IPO dogodi, a u protivnom će troškove snositi Agrokor. Sporazumom o raskidu Sporazuma o snošenju mogućih negativnih efekata IPO Agrokora d.d. od 14. prosinca 2016. godine između Ivice Todorića i Agrokora d.d., čiji je rok realizacije bio 30. prosinca 2018., navodi se da „na temelju analize svih dostupnih podataka i činjenica da do realizacije predmetnog projekta nije i niti će doći (…) stranke Sporazum raskidaju s danom 14. prosinca 2016. godine“. Taj Sporazum o raskidu izrijekom potvrđuje da su se Agrokor d.d. i Ivica Todorić 14. prosinca 2016. suglasili da do IPO Agrokora „nije i niti će doći“ te su svi troškovi navodno povezani s ovim projektom, a koji nisu bili prikazivani niti knjiženi od 2010. do 2015. godine, postali trošak 2016. godine. U sklopu revizije utvrđeno je da se samo dio tih troškova odnosi na IPO.

Što se neiskazivanja ili krivog klasificiranja obveza tiče, utvrđeno je da su ukupni neiskazani krediti iznosili 2,9 milijardi kuna te krivo klasificirane obveze (po kreditu Adrisa) milijardu kuna, što je rezultiralo neiskazanim i/ili krivo klasificiranim obvezama po kreditima u iznosu 3,9 milijardi kuna. Nepravilno klasificiranje danih pozajmica i depozita kao novca ili novčanih ekvivalenata, rezultiralo je time da je kao novac prikazano 2,6 milijardi kuna umjesto 573 milijuna kuna, odnosno 2,1 milijarda kuna više. Na konferenciji za medije rečeno je i da u ovom trenutku gubitak iznad vrijednosti kapitala iznosi 14 milijardi kuna te ako su izvještaji pripremljeni po načelu neograničenosti poslovanja, jedini način da Agrokor grupa nastavi poslovati je kroz sklapanje nagodbe.

Izvanredni povjerenik Ante Ramljak pri iznošenju tih podataka naglasio je da prezentirani nalazi nemaju izravan utjecaj na operativno poslovanje kompanija Agrokora u 2017., koje je izvanredna uprava prema Ramljakovim tvrdnjama stabilizirala u periodu od travnja do lipnja ove godine te je nakon uspješno odrađene sezone poslovanje svih kompanija stabilno.