Nedavno obnovljena hidroelektrana Dubrovnik, koja je u siječnju 2019. godine teško stradala u požaru, ponovno je izvan funkcije nakon godinu dana rada, potvrđeno je Nacionalu iz dobro obaviještenih izvora, a tu je informaciju potom službeno potvrdio i HEP. Naime, jedan od dvaju generatora – generator B koji proizvodi električnu energiju za Elektroprivredu Republike Srpske (ERS) – zaustavljen je još krajem ožujka ove godine zbog jakih vibracija turbine koje ga mogu ozbiljno oštetiti. Ta informacija stoji u redovnom izvješću o proizvodnji koje HEP za interne potrebe objavljuje na dnevnoj bazi i koje je Nacional dobio na uvid. Generator A, od kojeg struju preuzima HEP, izvan pogona je od početka prošloga tjedna, što je također navedeno u HEP-ovim internim dnevnim izvješćima, uz zabilježbu kako je „generator u redovnom godišnjem remontu”. Oba su generatora ispala iz funkcije jedva godinu dana nakon što su ponovo pušteni u rad nakon sanacije štete od požara te svega četiri godine nakon provedene velike revitalizacije cijelog postrojenja za koje je utrošeno više od 300 milijuna kuna. U službenom očitovanju na Nacionalovo pitanje HEP, na čijem je čelu Frane Barbarić, priznao je prestanak rada samo generatora B, dok je zaustavljanje generatora A prešutio. Pritom je neistinito nastojao uvjeriti Nacional da se proizvedena energija u HE Dubrovnik dijeli između HEP-a i ERS-a „sukladno ugovoru” kako bi se umanjio gubitak ERS-a zbog zaustavljanja njihova generatora, iako su već znali da ni HEP-ov generator A ne proizvodi energiju pa je shodno tome ne mogu niti dijeliti.

Iz HEP-a smo na pitanje što se točno događa u HE Dubrovnik dobili ovaj odgovor: „Nakon što su monitoringom uočene povećane vibracije agregata B te radi utvrđivanja egzaktnih pokazatelja uzroka kvara pristupilo se pregledu agregata.” No taj odgovor koji je Nacionalu stigao prošloga petka, u tom trenutku nije bio točan. Naime, u HEP-u su tada već znali za ispadanje generatora A iz sustava te da HEP i ERS prestankom rada obaju generatora na dnevnoj bazi gube golem novac. Cijene električne energije na nekoliko nama najbližih europskih burzi za trgovanje električnom energijom u travnju su se kretale prosječno između 60 i 70 eura za megavatsat (MWh) proizvedene energije, iako su povremeno, ovisno o ponudi energije na tržištu i potražnji, cijene nakratko padale ispod 30 ili pak skakale iznad 100 eura po megavatsatu. Slični su trendovi kretanja cijena energije i kroz svibanj, odnosno prosječna je cijena u svibnju iznosila oko 60-ak eura po megavatsatu. Temeljem tih podataka izračunali smo da svaki od generatora – kako onaj ERS-ov tako i HEP-ov – zbog propuštene dobiti uslijed prestanka proizvodnje električne energije donosi gubitak između 180.000 i 200.000 eura na dan, odnosno između 5,4 i 6,0 milijuna eura na mjesec (između 41 i 45 milijuna kuna mjesečno). Drugim riječima, svaki mjesec izvan pogona HEP i ERS gube oko devedeset milijuna kuna. S obzirom na to da ERS-ov generator ne proizvodi energiju od 31. ožujka ove godine, HEP je ERS-u već u ovom trenutku dužan preko 100 milijuna kuna. A posljednjih tjedan dana zbog prestanka rada generatora A i sam je izgubio 9,5 milijuna kuna.

No u HEP-u demantiraju tu računicu i tvrde da – gubitka nema. Evo kako HEP tumači zastoj u radu HE Dubrovnik: „Iako jedan agregat trenutno ne radi to ne znači da se stvara financijski gubitak, jer se voda čuva u akumulaciji te će se shodno zahtjevima elektroenergetskih sustava koristiti za proizvodnju električne energije u drugom dijelu godine.” Da pojasnimo, u HEP-u smatraju da će se električna energija koja nije proizvedena danas, odnosno od početka travnja pa do sredine rujna, proizvesti nakon toga, pa gubitaka neće biti. To bi, prevedeno na pojednostavljeni jezik, značilo da HEP nije ni računao da će hidroelektrana raditi u drugom dijelu godine, pa je prema njihovim riječima “svejedno radi li elektrana sada ili kasnije”. I posvemašnjem je tehničkom laiku s temeljnim logičkim razmišljanjem jasno da objašnjenje HEP-a ne stoji jer je predviđeno da hidroelektrana radi punim kapacitetom sve dane u godini, a pritom je doista teško očekivati da će generatori na jesen raditi dvostruko od maksimalnog kapaciteta kako bi nadoknadili gubitak, čak i pri najpovoljnijoj hidrološkoj situaciji. Kad se jednostavno zbroje sve činjenice, posve je očito da i HEP i ERS gubitak nastao sadašnjim zastojem neće nadoknaditi. HE Dubrovnik u prosjeku radi oko 6500 sati na godinu, što drugim riječima znači da će generator B izvan funkcije biti oko 3000 sati, što je golem gubitak za ERS, a pritom još u konačnu negativnu bilancu valja uračunati i činjenicu da brojne rijeke koje se ulijevaju u Bilećko jezero, iz kojeg HE Dubrovnik dobiva vodu za potrebe proizvodnje energije, neprestano pune akumulaciju, pa su zaposlenici HET-a (Hidroelektrana Trebinje) prisiljeni ispuštati vodu iz jezera kako bi spriječili štetu zbog prelijevanja vode. Tako ispuštena voda koja nije iskorištena u proizvodnji energije čisti je gubitak za ERS.

Komentar o događajima u HE Dubrovnik i moguću procjenu štete koju će pretrpjeti zatražili smo i od Elektroprivrede Republike Srpske (ERS), no oni su odlučili oglušiti se na naše upite. Odgovori na naša pitanja je li ih HEP obavijestio o razlozima prestanka rada generatora B i posebno na koji će način ERS biti obeštećen od izgubljene dobiti zbog neisporučene električne energije nisu stigli.

HEP-ov je nemušti i blago rečeno smiješan pokušaj manipulacije istinom razotkrio još jednu čudnu i prilično sumnjivu pojedinost. U nastavku odgovora na Nacionalovo pitanje iz HEP-a navode kako je “elektroenergetskom bilancom bila planirana obustava agregata B u rujnu i listopadu ove godine zbog pregleda, revizije i zamjene dijela opreme generatora agregata B koja je bila objekt ranije provedene revitalizacije”. I ova HEP-ova tvrdnja traži konkretnije pojašnjenje: HEP tvrdi da je u rujnu i listopadu ionako planirao zaustaviti rad generatora B kako bi se obavio pregled i zamjena dijela opreme, iako je isti taj generator temeljito rekonstruiran 2015. i od tada je radio nepune četiri godine, a pritom je ponovno pregledan i servisiran u veljači prošle godine nakon požara. Nacionalov dobro obaviješteni izvor kategorički tvrdi da bi postrojenje nakon tako velike rekonstrukcije kakva je učinjena 2015. trebalo nesmetano funkcionirati najmanje 10, a u pravilu i 20 godina bez većih intervencija i servisa, osim redovnih godišnjih remonta, no oni ne podrazumijevaju “zamjenu dijela opreme” kako to planira obaviti HEP. Kakvu to “reviziju i zamjenu dijela opreme” provodi HEP na agregatu koji je navodno temeljito rekonstruiran prije samo pet i pol godina, a od tada je radio nepune četiri? Na to pitanje nismo dobili odgovor. U HEP-u dalje tvrde da će se “ova obustava iskoristiti da se uz otklanjanje kvara, u ovom sušnom dijelu godine, izvrše i navedeni planirani poslovi tako da neće biti potrebe za planiranom obustavom na jesen te će agregat B biti raspoloživ u drugom, kišnom dijelu godine”.

Dodatno iznenađuje tvrdnja koja slijedi u nastavku HEP-ova objašnjenja: “Predvidivi rok povratka agregata B na mrežu je 15. rujna 2021.” Drugim riječima, planirani “servis, revizija i zamjena dijela opreme”, kako te radove naziva HEP, trajat će tek nešto manje od šest mjeseci. Komentirajući ovu HEP-ovu tvrdnju Nacionalov izvor, elektroenergetski stručnjak koji dobro poznaje funkcioniranje hidroelektrana, kaže: “Ova tvrdnja upozorava na ozbiljne greške koje se događaju u postrojenju HE Dubrovnik. Generator B je izvan funkcije od 31. ožujka, što znači da će do sredine rujna biti zaustavljen gotovo pola godine. Niti jedan remont ne može trajati šest mjeseci.” Izvor Nacionala zaključuje kako se, čitajući između redova, u HEP-ovu odgovoru očito skriva ozbiljan problem koji postoji u HE Dubrovnik.

Taj izvor o tomu kaže: “Redovni godišnji remont u pravilu ne traje više od tri ili četiri tjedna, a budući da je taj agregat bio u pogonu tek od veljače prošle godine, kada je temeljito pregledan i servisiran, teško je vjerovati da mu je danas potreban neki veći servis. Osim ako revitalizacija iz 2015. nije napravljena kako valja pa se sada vide sve greške i manjkavosti tada obavljenog posla. A i takva se rekonstrukcija u pravilu završava za 75 do maksimalno 90 dana, a nikako za šest mjeseci jer svaki dan u kojem generatori stoje gubitak je za vlasnika, pa svaka tvrtka rekonstrukciju nastoji obaviti što prije”.

sim toga, jedan od generatora u HE Dubrovnik, generator A koji proizvodi struju za HEP, u drugoj polovini veljače prošle godine grubom greškom djelatnika HEP-a, koji su pripremali hidroelektranu za uključenje po završetku sanacije postrojenja nakon požara i koji nisu na vrijeme zatvorili izlazni ventil iz bazena, bio je poplavljen vodom koja je ušla u kućište generatora i natopila rotor i stator. Taj je incident, koji je HEP nastojao zataškati, tada otkrio Nacional, kao i činjenicu da je sanacija hidroelektrane trajala gotovo godinu i pol, da su troškovnici koje su pojedini izvođači radova slali HEP-u na ime izvršenih radova bili sumnjivi zbog nerealno visokih iznosa koji su u njima bili istaknuti te da je Uprava HEP-a iskoristila odredbe Zakona o javnoj nabavi koje se odnose na izvanredne situacije te je izvođače radova odabrala direktnom pogodbom, bez raspisivanja natječaja.

Zanimljiv je i odgovor koji je Nacional krajem prošloga tjedna dobio od HEP-a na pitanje jesu li u kontaktu s predstavnicima HET-a i Elektroprivrede Srpske i hoće li i na koji način HEP nadoknaditi financijski gubitak HET-u i ERS-u. U HEP-u o tomu kažu:

“HEP je kontinuirano u kontaktu s predstavnicima HET-a i Elektroprivrede Republike Srpske, koji su upoznati sa situacijom, a ukupno proizvedena električna energija iz pogona HE Dubrovnik se dijeli sukladno Ugovoru.” No pritom su prešutjeli da je od početka prošloga tjedna i generator A, koji proizvodi struju za HEP, izvan pogona, pa HEP-ovo uvjeravanje o “podjeli ukupno proizvedene električne energije sukladno Ugovoru” ne odgovara istini jer su u HEP-u u trenutku pisanja odgovora Nacionalu znali da generator A nije u funkciji. Ta je informacija koju smo dobili iz neslužbenih izvora, vrlo brzo potvrđena i u dnevnim izvještajima o trenutnoj proizvodnji i raspoloživim kapacitetima HEP-a od 3. i 4. lipnja koje je Nacional dobio na uvid.

U tom izvještaju stoji da su izvan pogona i generator B koji proizvodi struju za ERS i HEP-ov generator A. Prema dnevnim izvještajima o proizvodnji, koje je Nacional dobio na uvid, vidljivo je da je dana 29. ožujka ERS-ov generator B radio s tek 46 posto kapaciteta (snagom od 50 MW umjesto maksimalnih 108 MW), 30. ožujka kapacitet generatora iznosio je 83 posto, no već idućeg dana, 31. ožujka, generator je u potpunosti prestao s radom.

U objašnjenju koje se od tada pa do danas ponavlja na svakom dnevnom izvještaju proizvodnje stoji da je “HE Dubrovnik – agregat B isključen zbog korektivnih radnji na otklanjanju relativnih vibracija”. Za to vrijeme HEP-ov agregat A proizvodi električnu energiju s punim ili gotovo punim kapacitetom (od 95 do 100 posto), sve do početka prošloga tjedna kada je i on prestao s radom. U dnevnom izvještaju od 3. i 4. lipnja stoji informacija “HE Dubrovnik agregat A u godišnjem remontu”. Taj je generator pušten u rad krajem travnja prošle godine, i to nakon što je grubim previdom HEP-ovih djelatnika poplavljen, a danas je već u remontu.

Još jedan podatak vezan uz proizvodnju HE Dubrovnik upozorava na krajnje sumnjivo provedenu revitalizaciju elektrane koja je dovršena 2015. Naime, tom je revitalizacijom kompletno obnovljeno postrojenje hidroelektrane, temeljito su obnovljena i oba generatora te im je ugradnjom novih Francis turbina – a proizveo ih je slovenski Litostroj – snaga s dotadašnjih 108 megavata (MW) povećana na 126 MW. Na HEP-ovim stranicama može se naći podatak da, unatoč instaliranoj snazi od 126 MW, svaki od generatora može raditi maksimalnom snagom od 117,5 MW u situaciji kada su oba generatora u pogonu. No Nacional je dobio potvrdu iz stručnih krugova vrlo bliskih HEP-u – a taj je podatak vidljiv i iščitavanjem niza izvješća o trenutnoj proizvodnji kroz travanj i svibanj ove godine – da je generator A (od kojega struju preuzima HEP), u pravilu radio maksimalnom snagom od 108 MW, čak i u danima kada je generator B bio izvan pogona. Pritom se u izvješćima navodi da je sa 108 MW generator radio sa 100 posto kapaciteta, što znači da se ni nakon revitalizacije i navodnog povećanja snage nije računalo s kapacitetom od 126 MW, pa čak ni sa spomenutim kapacitetom od 117,5 MW kako je to navedeno na stranicama HEP-a.

Isti izvor kategorički tvrdi da se oba generatora, u situaciji kada rade punom snagom – pregrijavaju, pa HEP i dalje električnu energiju proizvodi ranijom snagom od 108 MW i na tu snagu računa u svojim izvještajima, iz čega se dade zaključiti da revitalizacija nije obavljena po pravilima struke. A da je to doista tako svjedoči i činjenica da su prvo jedan, a kratko nakon toga i drugi generator ispali iz funkcije pet godina nakon dovršetka revitalizacije. Pritom treba uzeti u obzir da generatori nisu radili od siječnja 2019. do travnja 2020. zbog požara.

Prema dobro obaviještenim Nacionalovim stručnim izvorima iz krugova vrlo bliskih HEP-u, spomenuta je revitalizacija, koju je obavila tvrtka Končar – Generatori i motori, obavljena vrlo loše i temeljem vrlo upitnih odluka. Taj izvor tvrdi da su generatori za HE Dubrovnik proizvedeni daleke 1965., što znači da su u trenutku obnove već bili stari 50 godina, a prema pravilima struke životni vijek generatora je maksimalnih 40 godina.

“Za iznos od 320 milijuna kuna, koliko je potrošeno za revitalizaciju i modernizaciju dvaju generatora, HEP je mogao, umjesto rekonstrukcije starih, nabaviti posve nove generatore. Ovako su obnavljani generatori koji su zbog starosti već bili za rashod, instalirane su nove turbine slovenskog Litostroja upitne kvalitete, a rezultat je da se generatori nakon nepune četiri godine rada pregrijavaju, a na turbinama su uočene jake vibracije zbog kojih su generatori zaustavljeni”, navodi spomenuti izvor i dodaje da su stručnjaci slovenskog Litostroja nakon požara u hidroelektrani pregledali obje turbine i za to naplatili 10 milijuna kuna. Te iste turbine danas su, godinu dana nakon pregleda, izvan pogona zbog prejakih vibracija.

Uz to, upravo su nestručno i nekvalitetno izvedeni radovi na obnovi unutrašnjosti strojarnice doveli do požara 2019. HE Dubrovnik je u potpunosti ispao iz sustava u siječnju 2019. nakon katastrofalnog požara koji je poharao unutrašnjost postrojenja i pritom odnio tri ljudska života. Prilikom pokušaja bijega iz zapaljene elektrane život su izgubila trojica radnika HEP-a Mato Maškarić, Davor Pozniak i Ivica Zvrko. Prema službenom izvješću objavljenom nakon kriminalističkog istraživanja i istraživanja vatrogasnih inspekcija, požar su izazvale lako zapaljive ploče kojima su tijekom revitalizacije elektrane 2016., protivno pravilima struke, bili obloženi strop i zidovi strojarnice. Uz to, nakon požara je izašla na vidjelo i činjenica da HEP za spomenutu revitalizaciju elektrane u Platu nikada nije ishodio građevinsku dozvolu. Upitno je ima li je i sada. Iz HEP-a su na Nacionalov upit koje su tvrtke angažirane na popravku agregata odgovorili da su pozvali „iste tvrtke koje su sudjelovale u revitalizaciji i izvanrednom održavanju HE Dubrovnik: Končar – Generatori i motori za poslove na generatoru i Litostroj Power za poslove na turbini”. Jednom riječju, servis generatora B koji je očito u ozbiljnom kvaru i čiji će popravak trajati pola godine te navodni redovni remont generatora A koji je u funkciji tek godinu dana obavit će iste tvrtke koje su te poslove, čije rezultate vidimo danas, obavile početkom prošle godine.