Danska vlada je 19. prosinca 2019. postigla dogovor s većinom političkih stranaka u danskom parlamentu, prema kojem će kao prvi u Europi zakonom zaštititi najranjivije grupe državljana koji su upali u kamatne zamke brzih kredita putem interneta.

Najviša godišnja kamata, a dosad su bile i više od 800 posto, bit će 35 posto. Zabranit će se svako oglašavanje brzih kredita potrošačima s više od 25 posto godišnje kamatne stope. Zabranjeno će biti i oglašivanje brzih kredita na autobusima, vlakovima i na televiziji u vezi s igrama na sreću.

Istovremeno će biti završen poslovni model u kojem će te tvrtke zarađivati na opomenama i drugim kaznama i troškovima, a ukupno najviša naplata kredita sa svim troškovima i kaznama iznosit će najviše dupli iznos brzog kredita.

Uz to će Danska namijeniti dodatnih pet milijuna danskih kruna (670.000 eura) savjetovanju građana koji su upali u kamatnu zamku. U razdoblju od 2020. do 2023. za to će izdvojiti 60 milijuna kruna ili malo više od šest milijuna eura.

I sve ostale privatne osobe koje će ubuduće davati kredite drugim osobama, trebat će primijeniti ograničenje kamata na najviše 35 posto godišnje. A ministarstvo obrazovanja pripremit će edukativne materijale za osnovne i srednje škole, kako bi se mladi upoznali s opasnostima takvih brzih kredita i visokih kamata.

Poseban postupak protiv Olega Bojka pokrenula je i ruska centralna banka, ali je bez ikakvih sankcija zaustavljen nakon samo tri tjedna

 

Sve te mjere pokrenute su u Danskoj nakon višemjesečne javne i političke rasprave koju su u svibnju 2019. pokrenula dva dokumentarna filma danske javne televizije DR, o sumnjivim i štetnim praksama tvrtki koje putem interneta daju brze kredite, oglašavane bez kamata, a zapravo donose više od 700 posto godišnje. Visoki profiti onda preko poreznih oaza završavaju na računima vlasnika, a jedan od najvećih aktera u Europi u nuđenju brzih kredita je tvrtka 4Finance u vlasništvu ruskog oligarha Olega Bojka. Danski dokumentarci nastali su na temelju istraživanja Nacionala.

Oleg Bojko ima poslovne interese u brzim kreditima i kockanju širom Europske unije. Preko tvrtke Ritzio ima u vlasništvu 50 kockarnica s 1498 automata za igre na sreću u 26 hrvatskih gradova, pod brandom Automat klub – Vulkan.

Dokumentarci elitnog istraživačkog programa danske televizije, autorice Anette Dybbro Klokkerholm, nastali su u suradnji s Nacionalom kao nastavak jednog od najvećih istraživanja Europske istraživačke suradnje (EIC) u okviru projekta Malta Files, objavljenog u svibnju 2017. Autor ovog teksta i ostali članovi istraživačkog tima EIC-a intervjuirani su u oba dokumentarca, podijelili su povjerljive dokumente s danskim kolegama i savjetovali ih o svemu što su doznali tijekom istrage EIC-a koja je trajala više od devet mjeseci.

U kolovozu 2016. kad je Nacional dobio uvid u dokumente Football Leaksa, odmah su među milijunima dokumenata primijećeni sumnjivi poslovi ruskog oligarha Olega Bojka, čime je i počela novinarska istraga. U prosincu 2016. istraživački projekt koji je započeo, koordinirao i vodio Nacional primio je financijsku podršku Europskog fonda za istraživačko novinarstvo (Journalismfund.eu). Uz autora ovog teksta u ekipi su bili Matthew Vella, izvršni urednik vodećih dnevnih novina na Mati – Malta Today, slobodni novinar Vlad Odobescu iz Rumunjske i novinar javne televizije Latvije Sergej Pavlov.

Oleg Bojko proširio je poslovne interese u brzim kreditima i kockanju diljem Europske unije, a u Hrvatskoj preko tvrtke Ritzio ima u vlasništvu 50 kockarnica

 

Nakon devetomjesečne istrage krajem svibnja 2017. različite verzije istog članka objavljene su bile u sedam europskih medija na sedam različitih jezika, čak i na naslovnici vodećeg danskog časnika Politiken. A istraga je upozorila na poslovni model koji je vrlo štetan za najranjivije grupe građana širom Europske unije i koji je sad Danska prva počela ograničivati novim pravilima i odredbama o najvišoj mogućoj godišnjoj kamatnoj stopi. To je jedan od dobrih primjera međunarodne istraživačke suradnje, s obzirom na to da je rezultirala promjenom propisa jedne od najrazvijenijih europskih država, u kojoj političari služe državljanima i javnom interesu.

Prisjetimo se, 23. svibnja 2017. Nacional je objavio da je Oleg Bojko, koji je i jedan od suvlasnika poznate Fashion TV, svoje bogatstvo stekao devedesetih tijekom netransparentne privatizacije u državama bivšeg Sovjetskog Saveza. Nakon što se obogatio, Bojko se okrenuo poslovima povezanima s kockanjem i financijskim uslugama. Jedan od njegovih posljednjih poslovnih pothvata je pružanje brzih, kratkoročnih pozajmica malih iznosa. Njegove tvrtke te kredite prije svega izdaju siromašnim osobama kojima je hitno potreban novac. Njihovi klijenti vrlo često završe bez ičega jer ne mogu vraćati rate s astronomski visokim kamatama.

Osim što je državljanin Rusije, Bojko ima i talijansku putovnicu s kojom uživa sve pogodnosti državljanina Europske unije. Svoje bogatstvo sakrio je na računima na Cipru i Bahamima te je 2011. kupio latvijski financijski startup 4Finance koji izdaje pozajmice s visokim kamatama u Europi i SAD-u. Za startup iz Rige Bojko je platio 105 milijuna eura, koje je preko Malte isplatio osmorici latvijskih i ruskih osnivača 4Financea. Te malteške tvrtke nemaju ni jednog zaposlenog i nisu platile veće iznose za porez. Uz to, tvrtka 4Finance razvila je i sustav pozajmica svojim dioničarima s kamatom od 15 posto, putem kojeg matična tvrtka izvlači novac iz svojih tvrtki kćeri koje posluju u velikom broju europskih država. Takvim modelom tvrtka 4Finance Malta Ltd. zaradila je samo od kamata gotovo 68 milijuna eura između 2013. i 2015. te je tako prebacila profit iz europskih država na račun na Malti. Po malteškim zakonima i poreznim pravilima takvi poslovi su u potpunosti legalni, ali ta priča otkriva kako ta mediteranska država privlači bogataše i velike strane kompanije koji žele izbjeći plaćanje poreza u matičnim državama. Pokazuje i kako ti bogataši posluju u poreznim oazama dok se njihovi klijenti suočavaju s velikim dugovima, zbog čega moraju napustiti svoje domove kako bi pronašli posao u bogatijim državama Europske unije. Jedan od njih je i Daniel, 30-godišnji rumunjski državljanin koji je krajem 2015. prolazio komplicirane medicinske tretmane jer je obolio od limfoma. U teoriji je rumunjsko zdravstvo besplatno te je dostupno svim rumunjskim državljanima, ali u praksi pacijenti moraju sami plaćati osnovne lijekove te moraju podmićivati doktore i medicinske sestre kako bi dobili najbolju moguću uslugu. Ti troškovi uništavaju obiteljske budžete, a Danielova priča to najbolje pokazuje. Daniel je posuđivao novac od rodbine i prijatelja, uzimao je kredite u bankama kako bi mogao kupovati lijekove potrebne za liječenje limfoma. Međutim, krajem 2015. više nije imao opcija te se putem interneta obratio tvrtki za brze pozajmice Zaplo. U reklamama na televiziji i internetu ta tvrtka nudi pozajmice “bez kamata i provizije” za prvu pozajmicu i brzu isplatu sredstava. Daniel je u studenome 2015. zatražio pozajmicu od 175 eura i taj mu je iznos istoga dana i isplaćen. Iako je bolovao od raka, u tom trenutku započela je njegova prava noćna mora.

Budući da je morao platiti cijeli niz računa, Daniel nije na vrijeme vratio 175 eura. Za dva mjeseca dug je narastao na 350 eura, a ljudi iz kontaktnog centra tvrtke Zaplo svakodnevno su ga zvali. Slali su mu e-mailove i pisma u kojima su tražili povrat novca. Na kraju je postignut dogovor po kojem se Daniel obvezao vratiti 350 eura u dvjema ratama. Prvu je platio odmah, ali za drugu nije imao novca.

“Jednom kada uđeš u začarani krug, ne možeš iz njega izići”, izjavio je 2017. Daniel. Nakon što nije platio drugu ratu, Zaplo ga je tužio, ali Daniel tvrdi da o tužbi njegova obitelj nije dobila nikakvu obavijest. Krajem veljače ove godine sud je presudio da Daniel mora platiti 585 eura. U tu sumu uključene su i zatezne kamate od 353 eura.

Poslovni model na koji se upozorilo u istrazi vrlo je štetan za najranjivije grupe građana širom Europske unije i Danska ga je prva počela ograničivati novim pravilima

 

“Bez ikakve obavijesti, nakon nekoliko mjeseci moja supruga dobila je obavijest od sudskog službenika da joj je blokiran račun”, rekao je Daniel koji je pozajmicu uzeo na ženino ime jer je smatrao da je ona kreditno sposobnija. Na 585 eura dodano je i 100 eura naknade za sudskog službenika te je, suprotno rumunjskom zakonu, blokirana cjelokupna mjesečna plaća njegove supruge. Po rumunjskom zakonu u takvom slučaju blokirana može biti tek trećina mjesečnih primanja.

“Uskratili su mojoj obitelji hranu”, objasnio je Daniel koji je u međuvremenu završio svoje tretmane, ali je i otišao u Njemačku kako bi zaradio dovoljno novca da pokrije svoje dugove. Tvrdi da je bio prisiljen otići iz Rumunjske “zbog lopova koji su ga prevarili i koji su mu lagali”.

Danielov slučaj nikako nije iznimka. Zaplo IFN počeo je nuditi brze i kratkoročne zajmove u Rumunjskoj u lipnju 2015. i do travnja 2017. tvrtka je vodila 1570 sporova protiv rumunjskih državljana. Kako klijenti nisu mogli na vrijeme vraćati pozajmice, tvrtka je zarađivala veliki novac.

Zaplo nije zasebna rumunjska tvrtka, već je u vlasništvu latvijske tvrtke AS 4Finance koja posluje u 17 europskih i američkih država. 4Finance se reklamira kao “najveća i najbrže rastuća europska internetska i mobilna grupacija za izdavanje brzih pozajmica”. Od osnivanja 2008. do 2017. ta je tvrtka izdala više od 11,5 milijuna pozajmica čija je vrijednost veća od četiri milijarde eura. Međutim, kamate na te pozajmice često mogu narasti i do 2000 posto godišnje, zbog čega je i 4Finance postao predmet istraga agencija za zaštitu potrošača širom Europe. Uz pomoć indijanskih plemena 4Finance se sličnim poslovima bavi i u SAD-u.

Danske kolege su istražujući pronašle mnogo slučajeva sličnih Danielovu u Danskoj, koja je prva zaštitila najranjivije državljane od tog poslovnog modela, a s obzirom na velike dimenzije tih poslova, mnogo je sličnih žrtava lihvarskih kredita u gotovo svakoj europskoj državi.

Dan nakon objave danskog dokumentarca, koji je u suradnji s Nacionalom nastao u svibnju 2019., poseban postupak protiv Olega Bojka zbog gubitka javnog ugleda pokrenula je i ruska centralna banka. Nakon tri tjedna centralna banka zaustavila je postupak bez ikakvih sankcija.