Katastrofalna američka invazija u Zaljevu svinja na Kubi započela je 17. travnja 1961. godine. Zaljev svinja (španj. Bahía de Cochinos) morski je zaljev na južnoj obali Kube. Američki je plan bio iskrcati tamo kubanske emigrante koje je CIA obučila za ratovanje, nakon čega bi oni trebali pokrenuti građanski rat i srušiti Castrovu vlast na Kubi.
Naime, američko-kubanske tenzije su započele kada je Castro zbacio režim generala Batiste početkom 1959. godine. Američka administracija ocijenila je da se Castro sve više okreće komunistima, a to nisu mogli tolerirati u svom susjedstvu.

Na predsjedničkim izborima 1960. godine, pobijedio je kandidat Demokratske stranke John Fitzgerald Kennedy, koji, iako je po pitanju Kube držao tvrd stav, tražio da se bilo kakvo zbacivanje Castra odradi diskretno, bez vidljivog sudjelovanja SAD-a. Predsjednik Kennedy nije htio da ga uspoređuju sa sovjetskom intervencijom u Mađarskoj 1956., pa u obzir nije dolazio angažman regularne vojske SAD-a.

Iskrcano je oko 1.400 emigranata. Kubanci su se suprotstavili invaziji, među njima i slavni Che Guevara, i za samo tri dana uspjeli su potpuno pobijediti napadače. Za Amerikance je to bio veliki poraz i nacionalna sramota,a rezultat je bio Castrovo potpuno okretanje SSSR-u.

Predsjednik SAD-a u to vrijeme bio je John Fitzgerald Kennedy, koji je samo tri mjeseca ranije stupio na dužnost i stoga je bio još neiskusan, a cijeli plan naslijedio je od Eisenhowerove administracije. Poraz u Zaljevu svinja bio je predsjedniku Johnu F. Kennedyju važno iskustvo, i on će u budućnosti biti itekako oprezan pri primanju savjeta od svojih generala i CIA-e. To iskustvo pokazalo se korisnim u kasnijem Kennedyjevom uspješnom rješavanju Kubanske raketne krize.