Jugoslavenski olimpijski odbor (JOO) osnovan je 14. prosinca 1919. godine u Zagrebu, u Gundulićevoj 29, kao prvo sportsko društvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u čijem su sastavu djelovale različite sportske sekcije, odnosni savezi za pojedine sportske grane.

Nastao je na tradiciji Hrvatskog športskog saveza (utemeljen 1909.) na inicijativu “oca modernog hrvatskog sporta” Franje Bučara. Na osnivačkoj sjednici zaključeno je da sve sekcije Hrvatskog športskog saveza proširuju svoj djelokrug rada na čitav teritorij novonastale države i proglašavaju se jugoslavenskim savezima za pojedine sportove. U idućih osam godina sjedište JOO-a bilo je Zagrebu.
Franjo Bučar je postao i prvim predsjednikom JOO-a, i obnašao tu dužnost sve do 1927. godine. Tada je Odbor premješten u Beograd, ali je već 1932. ponovno vraćen u Zagreb.

Nakon Drugog svjetskog rata (1948.) obnovljen je rad Jugoslavenskog olimpijskog odbora, pa su hrvatski olimpijci nastupali pod jugoslavenskom zastavom sve do uspostave samostalne hrvatske države i prvih olimpijskih nastupa na ZOI i OI 1992. godine. Hrvatski olimpijski odbor (HOO) osnovan je 1991. godine u Zagrebu.

Predsjednici JOO su, uz Franju Bučara, još bili i Stevan Hadži (1931. – 1941.), Boris Bakrač (1952. – 1960.) i Ivan Mecanović (1986. – 1989.).