Prijatelji životinja već neko vrijeme upozoravaju na apsurd, da neki protiv bjesnoće cijepe svoje pse prekomjerno, svake godine, dok neki psi nisu cijepljeni nijednom. Konačno je njihova peticija urodila uspjehom: Ministarstvo poljoprivrede donijelo je odluku da se psi moraju cijepiti u skladu s uputom proizvođača cjepiva, što bi značilo da ih vlasnici mogu cijepiti protiv bjesnoće svake dvije ili tri godine.

Nakon što je prije četiri godine pokrenula peticiju da cijepljenje pasa protiv bjesnoće bude obavezno u trajanju određenom uputama proizvođača cjepiva, a ne svakih godinu dana, Prijatelji životinja pozdravljaju ovu dugo očekivanu novost koju donosi Ministarstvo poljoprivrede “Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2021. godini”, stoji u priopćenju.

Za razliku od dosadašnje obaveze cijepljenja protiv bjesnoće pasa starijih od tri mjeseca svake godine, sada je propisano da u putovnicu za kućne ljubimce i aplikaciju Lysacan mora biti upisan rok valjanosti cijepljenja u skladu s uputom proizvođača cjepiva.

“Ovo je velika vijest za sve skrbnike pasa. Konačno imamo logičnu odredbu da je cijepljenje pasa protiv bjesnoće obavezno svake dvije, pa i tri godine, koliko većina cjepiva i osigurava imunost”, kažu iz udruge Prijatelji životinja.

Pojašnjavaju da su skrbnici pasa u Hrvatskoj dosad bili dužni cijepiti svoje pse protiv bjesnoće svakih 12 mjeseci, što im je stvaralo nepotrebne troškove, a pse nije dodatno štitilo. Naime, vodeća svjetska organizacija koja okuplja veterinare malih životinja, WSAVA, već je ranije izdala smjernice kojih se pridržava većina država članica EU-a, a prema kojima bi pse trebalo samo prva dva puta cijepiti svake godine, a nakon toga onoliko koliko navode proizvođači cjepiva.

“Godinama se zalažemo da veterinari, veterinarska inspekcija, komunalni redari i lokalne zajednice provode sustavnu kontrolu cijepljenja i mikročipiranja pasa koja bi obuhvatila sve pse u Hrvatskoj. Nažalost, u praksi takva kontrola izostaje. Jedan dio građana potpuno izbjegava cijepljenje i mikročipiranje pasa, i upravo je njihova neodgovornost i kršenje zakona uzrok porasta broja napuštenih životinja. Stoga smatramo i da se mikročipiranje štenaca ne bi trebalo vezati uz prvo cijepljenje protiv bjesnoće kada navrše 90 dana, kao što je to sada, već apeliramo na Ministarstvo poljoprivrede da učini daljnji pozitivni korak i propiše, da psi moraju biti označeni mikročipom najkasnije 45 dana od dana rođenja, dakle, prije prvog cijepljenja”, predlažu Prijatelji životinja.

Navode da naglasak treba biti na sveobuhvatnoj, temeljitoj i strogoj kontroli i provedbi zakona, osobito mikročipiranja pasa, što je jedini učinkovit način bolje procijepljenosti, kao i smanjenja broja napuštenih pasa.

“Redovito podsjećamo sve lokalne zajednice da ispune svoje zakonske obaveze i provjere jesu li svi psi na njihovim područjima označeni mikročipom. Kada svi psi budu mikročipirani, bit će jednostavno provođenje kontrole cijepljenja, a to je još važnije sada, u situaciji kada je obaveza cijepljenja pasa protiv bjesnoće svake dvije do tri godine.”

Većina zemalja zapadne i srednje Europe slobodna je od bjesnoće još od prijelaza u 21. stoljeće. Zadnji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je u proljeće 2014., nakon samo tri godine od početka provedbe nacionalnog programa oralnog cijepljenja protiv bjesnoće. Prijatelji životinja pozivaju lokalne zajednice i građane na postupanje u skladu sa zakonom i na odgovornu skrb o životinjama, u cilju zaštite javnoga zdravlja, zdravlja životinja i smanjenja napuštanja životinja.

Očekuju povećanje kontrole procijepljenosti pasa i daljnje pozitivne korake, kao što je pokretanje mobilnih veterinarskih ambulanti te podsjećaju da su druge države kontrolnim metodama uspješno riješile pitanje napuštenih životinja.