Magnezij je čudotvoran mineral poznat po svom iscjeljujućem učinku na širok raspon bolesti, piše val-znanje.com.

Neophodan je za mnoge enzimske reakcije vezane uz proizvodnju stanične energije, za zdravlje mozga i živčanog sustava te za zdrave zube, kosti, nokte i kosu.

Hormoni doštitnih žlijezda održavaju razine kalcija, magnezija i fosfora u ravnoteži. Ako kalcij poraste magnezij pada i obrnuto. Uz nizak unos magnezija kalcij se crpi iz kostiju kako bi se povećale razine kalcija u tkivima, dok visok unos magnezija uzrokuje da kalcij izlazi iz tkiva i odlazi u kosti. Visok unos fosfora bez visokog unosa kalcija ili magnezija uzrokuje ispiranje kalcija iz kostiju i izbacivanje iz tijela mokraćom. Visok unos fosfora uz visok kalcij i magnezij vodi do mineralizacije kostiju….

Kalcij i magnezij imaju suprotno djelovanje na strukturu našeg tijela. Općenito uzevši, što je struktura našeg tijela mekša, to nam je potrebniji kalcij. Što je krutija i nefleksibilnija, treba nam manje kalcija i više magnezija.

Kako bismo zadržali kalcij u kostima i zubima umjesto oko zglobova i u mekim tkivima, potreban nam je neprekidan unos magnezija. Magnezij se u tijelu apsorbira prvenstveno u tankom crijevu. 

Magnezijev klorid može se dodavati u hranu i piće, poput soka, uglavnom kako bi se prikrio gorko slani okus. Kad se konzumira preporučena dnevna doza magnezija, u prosjeku od 360 do 410 miligrama dnevno, apsorbiramo približno 50 posto magnezija, kad se unose količine manje od optimalnih možemo apsorbirati čak 75 posto.

Kad su prisutni faktori poput stresa, visoke životne dobi, kardiovaskularnih problema i znakovi kalcifikacije, mnogi zdravstveni radnici savjetuju i veće doze.

Magnezijev klorid također je izvrstan za borbu protiv infekcija, uvelike pojačava aktivnost leukocita i fagocitozu, uništava patogene mikrobe. On je snažan stimulator imunološkog sustava.

Dobar je za liječenje kolitisa, problema sa žučnom vrećicom, Parkinsonove bolesti, drhtavice, grčeva u mišićima, akni, impotencije, problema s mozgom i cirkulacijom, astme, peludne groznice, urtikarije i anafilaktičkih reakcija.

Živčani umor, nemir, tjeskoba, dezorijentacija i nepravilan rad srca reagiraju na povećan unos magnezija. Za epilepsiju su tipične niske razine magnezija u krvi, leđnoj moždini i mozgu, mnogo je izvještaja o slučajevima epilepsije kod kojih se ona znatno poboljšala ili potpuno povukla kod uzimanja dodatnog magnezija.

Ima dobar preventivan učinak protiv raka i liječi prekancerozna stanja kao što su leukoplakija, hiperkeratoza i kronični mastitis.

Magnezij ima smirujući utjecaj na živčani sustav, često se koristi za poticanje dobrog sna.

Transdermalna terapija s magnezijevim uljem savršena za vanjsko tretiranje rana.

Korištenjem magnezijevog ulja uz dubinsku masažu tkiva ili u vrućim oblozima liječi se artritis te drugi oblici ukočenosti i bolova.

Uzimanje dodatnog magnezija trebalo bi izbjegavati imate li ozbiljne probleme s bubrezima.