Više od 58,5 milijuna vozila prometovalo je u 2018. na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ), što je 5 posto više nego u 2017., dok je od cestarine naplaćeno više od 2,87 milijardi kuna bez PDV-a ili 6 posto više, doznaje se iz HAC-a.

Porast broja vozila od 5 posto u odnosu na 2017. znači da je na autocestama u nadležnosti HAC-a i ARZ-a u 2018. bilo gotovo 3 milijuna vozila više, dok 6 postotni porast prihoda od naplaćene cestarine znači oko 160 milijuna kuna više.

Iz HAC-a otkrivaju i da prvi i privremeni podaci pokazuju da je u financijskom smislu najznačajniji prihod od cestarine u 2018. ostvaren na autocesti A3, oko 946,9 milijuna kuna bez PDV-a, dok je pojedinačno po mjesecima najveći prihod ostvaren u kolovozu, 450,7 milijuna kuna bez PDV-a.

“Prema trenutno raspoloživim podacima za 2018., bilježimo porast prometa i naplaćene cestarine na svim autocestama, čime je HAC ostvario planirane rezultate u smislu povećanja prihoda i prometa za 2018.”, poručuju iz HAC-a.

Vezano za poslovanje, za sada iznose da su ukupni prihodi HAC-a za prvih 11 mjeseci 2018. iznosili 2,07 milijardi kuna, a rashodi 1,64 milijarde kuna. Time se, kako napominju, nastavlja trend porasta prihoda i smanjenja rashoda, uz očekivanje da će se pozitivni trendovi nastaviti i u 2019.

Odabir novog sustava naplate cestarine

Od poslovnih ciljeva za 2019., jednim od najvažnijih izdvajaju odabir novog sustava naplate cestarine, podsjećajući da je tijekom 2018. španjolska tvrtka IDOM S.A.U., kao odabrani konzultant, intenzivno radila na detaljnim analizama mogućih tehnoloških rješenja sustava.

“U prvom kvartalu 2019. bit će poznato koji će se sustav za naplatu cestarine primjenjivati. Sredinom godine planiramo krenuti s pripremom natječajne dokumentacije za nabavu odabranog sustava, a s implementacijom ili primjenom sustava trebalo bi krenuti 2021.”, poručuju iz HAC-a.

Za 2019. najavljuju i nastavak modernizacije te operativnoga restrukturiranja s ciljem daljnjeg smanjenja troškova poslovanja, kao i nastavak investicija, s naglaskom na projekt dovršetka koridora 5c, a u drugoj polovici godine završetak mosta preko Save kod Svilaja.