Zagrebačko Gradsko kazalište Trešnja kao svoju novu premijeru najavljuje, u četvrtak 13. veljače, bajkoviti klasik “Priče iz davnine” Ivane Brlić Mažuranić u režiji Paola Tišljarića, čaroban susret sa začudnim svijetom antologijskih lica najveće hrvatske spisateljice za djecu u dramatizaciji Lade Kaštelan.

Predstava je koprodukcija s dubrovačkim Kazalištem Marina Držića, gdje će premijeru imati 6. ožujka.

Ivana Brlić Mažuranić bila je toliko značajna spisateljica svog vremena da je zbog svojih književnih radova čak četiri puta predložena za Nobelovu nagradu za književnost. Uz to, bila je prva žena primljena u Akademiju znanosti i umjetnosti, a svojim je magičnim bajkama zaradila nadimak “hrvatski Andersen”, a kasnije i “hrvatski Tolkien”.

Prvi put objavljene 1916., njezine “Priče iz davnine” čitatelje uvode u stilizirani svijet slavenske mitologije, a njihove fantastične teme i osebujni likovi naveli su već mnoge generacije na razmišljanje o životnim vrijednostima, prijateljstvu, ljubavi, hrabrosti i kompleksnosti ljudske ćudi.

Ispreplićući motive iz slavenske i pretkršćanske mitologije, Ivana Brlić Mažuranić u njima stvara začudan i uzbudljiv svijet antologijskih lica.

Radnja nove Trešnjine predstave imaginarni je susret s najvećom hrvatskom spisateljicom za djecu i njezinim pričama, čiji će likovi u dramatizaciji Lade Kaštelan ponovno oživjeti u svojoj scenskoj punini.

“U ovoj predstavi Ivana Brlić Mažuranić s lakoćom putuje iz davnine u današnjicu baš kao i njezine bajkovite, antologijske pripovijetke, uvijek podjednako uzbudljive i začudne”, stoji u najavi.

“Scenska atraktivnost i monumentalnost već su prepoznatljiva kvaliteta Tišljarićevih režija za najmlađu publiku, a ova će najmlađim gledateljima, približiti magičan svijet ‘Šume Striborove’, ‘Regoča’, ‘Ribara Palunka’, ‘Tintilinića’, ‘Potjeha’ i mnogih drugih”, dodaje se.

Iako je ova predstava prvenstveno namijenjena djeci, obraća se i onima koji su nekad bili djeca, ako se prepuste ovom neobičnom scenskom prožimanju mašte i stvarnosti, sadašnjosti i prošlosti.

U predstavi glume Ivana Bakarić, Glorija Šoletić, Marija Šegvić, Luka Bulović, Matija Čigir, Dubravka Lelas i Paško Vukasović.

Scenografkinja je Irena Kraljić, kostime je osmislila Tea Bašić Erceg, koreografiju Blaženka Kovač Carić, rasvjetu oblikuje Vesna Kolarec koja je i autorica video projekcija, uz Žarka Dragojevića, ujedno i autora glazbe. Plakat je ilustrirala umjetnica OKO.