Hrvatska liječnika komora (HLK) potvrdila je pisanje Novosti po kojemu većini hrvatskih bolnica godinama nije obnovljeno ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja, dodajući da su već upozoravali na tu činjenicu.

Njihovu reakciju objavljujemo u cijelosti, pišu Novosti.

“HLK već dugo upozorava na sve slabosti organizacije i provođenja specijalističkog usavršavanja te na izostanak uspješnog upravljanja tim procesom. Neobnavljanje ovlaštenja zdravstvenim ustanovama za provođenje specijalističkog usavršavanja samo je dio sveukupne priče o nedovoljnoj brizi za cijeli proces.

U prijedlogu reforme specijalističkog usavršavanja, koju je HLK pripremio i uputio Ministarstvu zdravstva još 2016., predlaže se model nacionalnih specijalizacija koji predviđa nužnu centralizaciju planiranja, financiranja, raspisivanja, dodjeljivanja i nadzora provođenja specijalističkog usavršavanja. Ovaj prijedlog sadrži i uspostavu registra zdravstvenih ustanova ovlaštenih za provođenje specijalističkog usavršavanja.

HLK je upozoravao da ne postoji evidencija zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava i liječničkih ordinacija ovlaštenih za provođenje specijalističkog usavršavanja.

HLK je spreman preuzeti od Ministarstva zdravstva javnu ovlast upravljanja specijalističkim usavršavanjem, uz provođenje navedene reforme”, stoji u odgovoru na naša pitanja.

Ovo je povod da od HLK tražimo dodatno objašnjenje zašto su, znajući za problem, liječnicima koji su završili staž u neovlaštenoj bolnici izdavali licence za samostalni specijalistički rad i smatraju li da su te licence pravno važeće.

Podsjetimo, u ponedjeljak smo objavili priču mlade liječnice koja je lani od Ministarstva zdravstva (MiZ) šest mjeseci pokušavala dobiti potvrdu da je u Hrvatskoj dvije i pol godine odradila u bolnicama ovlaštenim za provođenje specijalističkog usavršavanja.

Dopis koji je na koncu dobila s potpisom ministra zdravstva Vilija Beroša ne odgovara potvrdi o ovlaštenju ustanove.

Odobrenje specijalizacije za jednu opću bolnicu u malom hrvatskom gradiću od MiZ-a je dobila koncem 2019. godine, dok joj je za mentoricu imenovana liječnica u jednom od kliničkih bolničkih centara u Zagrebu.

Kada je, iz privatnih razloga, koncem 2022. godine odlučila prekinuti specijalizaciju u Hrvatskoj i vratiti novce ustanovi koja ju je financirala, pa nastaviti staž u jednoj europskoj zemlji, suočena je s obavezom da inozemnoj klinici dostavi potvrdu o ovlaštenju obje hrvatske bolnice u kojima se usavršavala.

Potraga za dokumentom pretvorila se u agoniju i borbu s dužnosnicima MiZ-a, zbog čega je na koncu morala angažirati jedan odvjetnički ured.

Nakon toga je dobila papir na kojemu piše gdje je i kada prolazila specijalizaciju, no nigdje se ne navodi ključni podatak koji inozemna klinika traži da bi specijalizantici priznala dvije i pol godine staža.

Dok čeka hoće li novi poslodavci, unatoč tome, priznati njezin raniji rad, liječnica je za Novosti najavila da će, u slučaju da je odbiju, podnijeti tužbu za naknadu štete protiv odgovornih osoba.

Prema Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, koji se bazira na odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, MiZ bolnicama izdaje rješenja o ovlaštenju za školovanje specijalista na rok od pet godina.

Podaci koje smo prikupili iz javno dostupnih izvora govore da najveći broj bolnica od 2018. godine nema važeća rješenja o ovlaštenju za provođenje specijalističkog usavršavanja.

To otvara pitanje pravne valjanosti specijalizacija koje su u toku, kao i završenih specijalizacija i licenci HLK koje su izdane temeljem potvrde o okončanju staža, ali i pitanje odgovornosti ministra Beroša za ovu bizarnu aferu i sve njezine pravne reperkusije.